Zakon o izvršenju i obezbeđenju uređuje dozvoljene načine izvršenje, ali i ograničenja kod postupka izvršenja i obezbeđenja.

Svako potraživanje, kao pravo izvršnog poverioca da zahteva od izvršnog dužnika određeno davanje, činjenje, nečinjenje ili trpljenje je dozvoljena radnja tokom izvršnog postupka. Izvršni poverilac, kao lice ima pravo da svoje potraživanje namiruje u izvršnom postupku ili obezbeđuje u postupku obezbeđenja, dok je izvršni dužnik lice prema kome se potraživanje namiruje ili obezbeđuje u izvršnom postupku.

Postupak izvršenja vode organizacija za prinudnu naplatu po osnovu izvršnog sudskog rešenja – rešenja suda ili javnog izvršitelja kojim se usvaja predlog za izvršenje na osnovu izvršne isprave ili verodostojne isprave.

U pojedinim okolnostima izvršenje se zakonom ograničava odnosno izvršni dužnik može da ga pobije.

Osnov za pobijanje Rešenja o izvršenju je između ostalih i zastarelost potraživanja. Potraživanje se smatra zastarelim ukoliko je došlo do proteka vremena propisanog zakonom nakon koga više nije moguće zahtevati izvršenje neke obaveze. Da bi bilo utvrđeno da li je zaista došlo do zastarelosti potraživanja, neophodno je proveriti kada je podnet Predlog za izvršenje i u slučaju da je dug zastareo, potrebno je da izvršni dužnik sam to istakne u pravnom leku koji podnosi.

Prilikom izvršenja postoje i određena zakonska ograničenja:
– izvršenje na zaradi ili plati, naknadi zarade, odnosno naknadi plate može da se sprovede u visini do jedne polovine zarade, naknade zarade, plate, naknade plate, odnosno do njihove četvrtine, ako je njihov iznos jednak ili manji od minimalne zarade utvrđene u skladu sa zakonom;
– izvršenje na zaradi ili plati, naknadi zarade, odnosno naknadi plate koja ne prelazi iznos prosečne neto zarade prema poslednjem objavljenom podatku republičkog organa nadležnog za poslove statistike, može se sprovesti do njihove trećine;
– isto važi i za platu oficira, podoficira, vojnika po ugovoru, vojnog službenika i primanja lica u rezervnom sastavu za vreme vojne službe;
– izvršenje na minimalnoj zaradi sprovodi se do njene četvrtine;
– izvršenje na penziji može se sprovesti do njene trećine;
– izvršenje na penziji koja ne prelazi iznos prosečne penzije prema poslednjem objavljenom podatku Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje, može se sprovesti do njene četvrtine;
– izvršenje na penziji čija visina ne prelazi najniži iznos penzije može se sprovesti do njene desetine;
– radi namirenja potraživanja po osnovu zakonskog izdržavanja izvršenje na primanjima iz st. 1-7. ovog člana može se sprovesti do polovine primanja;
– izvršenje na primanjima ratnih i mirnodopskih vojnih invalida na osnovu invalidnine, ortopedskog dodatka i invalidskog dodatka može da se sprovede samo do njihove polovine, i samo da bi se namirila potraživanja na osnovu zakonskog izdržavanja, naknade štete zbog narušenja zdravlja, novčane rente zbog potpune ili delimične nesposobnosti za rad i novčane rente za izdržavanje koje je izgubljeno usled smrti dužnika izdržavanja;
– izvršenje na primanju na osnovu naknade štete u obliku novčane rente koje nije izuzeto od izvršenja, zatim po ugovoru o doživotnom izdržavanju i ugovoru o životnom osiguranju, može da se sprovede samo na delu primanja koji prelazi iznos najviše stalne socijalne pomoći koja se isplaćuje na području na kome izvršni dužnik ima prebivalište, odnosno boravište.

Ukoliko novčana sredstva nisu dovoljna ili ih izvršni dužnika nema, izvršenje se vrši na pokretnim stvarima i to tako što se vrši njihov popis (i bez prisustva izvršnog dužnika zakonom je dozvoljen, uz prisustvo dva svedoka i javnog izvršitelja), te se vrši procena stvari, potom prodaja stvari i namirenje izvršnog poverioca iz prodajne cene. Prilikom popisa, izvršitelj je dužan da popiše samo onoliko stvari koliko je dovoljno da se namiri izvršni poverilac i troškovi izvršenja, kao i da popiše samo one stvari koje mogu biti predmet izvršenja, o tome vodi zapisnik u koji unosi eventualne primedbe stranaka i trećih lica.

U slučaju da izvršni dužnik potraživanje ne može da namiri iz raspoloživih novčanih sredstava i/ili pokretnih stvari, izvršenje se vrši na njegovoj nepokretnosti, pri čemu izvršitelj ima obavezu da se vodi načelom srazmere i da prilikom izbora sredstva i predmeta izvršenja vodi računa o tome da se izvršenje sprovodi onim sredstvom i na onom predmetu koji je za izvršnog dužnika najmanje nepovoljan, ali i dovoljan da se namiri poverilac.
.

Slavica Janjić

Advokat Slavica Janjić diplomirala je na Pravnom fakultetu, a još tokom studija sticala je praktično pravničko iskustvo obavljajući dužnost sudije porotnika u Osnovnom sudu u Aranđelovcu. Položila je pravosudni ispit i ima dugogodišnje profesionalno iskustvo u zastupanju i pružanju pravne pomoći fizičkim i pravnim licima u oblastima građanskog, privrednog, upravnog i krivičnog prava. Svoje stručno usavršavanje nastavila je pohađajući specijalističke studije iz poreskog prava, kao i polaganjem stručnog ispita za zastupnika za intelektualnu svojinu i ispita za javnog beležnika. Završila je i obuku za medijatora (posrednika) i upisana je u Registar posrednika Ministarstva pravde Republike Srbije. Član je Advokatske komore Srbije i Advokatske komore Beograda. Profesionalnu karijeru započela je u privrednom društvu „Šamot“ a.d. Aranđelovac. U periodu od 1993. do 2001. godine obavljala je rukovodeće pravne poslove i funkciju direktora. Nakon toga, preuzima dužnost rukovodioca pravne službe u Direkciji za građevinsko zemljište. Tokom tog perioda bila je odgovorna za saradnju sa državnim organima, izradu opštih akata, pripremu i realizaciju ugovora o komunalnom opremanju zemljišta, kao i drugih složenih pravnih poslova. Posebnu pravno-advokatsku stručnost stekla je u oblasti nepokretnosti, imovinskopravnih odnosa i pravnih pitanja vezanih za građevinsko zemljište. Tokom svoje karijere uspešno je zastupala fizička i pravna lica u velikom broju složenih predmeta gotovo iz svih pravnih oblasti, pružajući sveobuhvatnu pravnu podršku, strateško savetovanje i stručno i profesionalno vođenje sudskih postupaka. Član je Udruženja pravnika u privredi i kontinuirano prati razvoj domaće i međunarodne pravne prakse, radi pružanja pravnih usluga na najvišem profesionalnom nivou. Advokat Slavica Janjić pruža pravne usluge u velikom broju pravnih oblasti, sa posebnim fokusom na imovinsko pravo, privredno pravo, nasledno pravo, porodično pravo, radne sporove, upravne postupke i zastupanje pred sudovima i drugim državnim organima. Pored maternjeg jezika, tečno govori engleski jezik i poseduje napredno znanje rada na računaru i savremenim poslovnim softverskim alatima.