Izvršni postupak i postupak obezbeđenja pokreću se tako što izvršni poverilac podnosi predlog za izvršenje na osnovu izvršne ili verodostojne isprave ili predlog za obezbeđenje, a po službenoj dužnosti pokreću se samo ako je zakonom određeno. Izvršni postupak pokreće ili fizičko lice tj. pravno lice – izvršni poverilac ili nadležni organ po službenoj dužnosti, pri čemu u oba slučaja jedino sud može da odredi izvršenje.

Pokretanje postupka izvršenja podrazumeva postojanje izvršne isprave.

Izvršne isprave mogu biti:
1) izvršna sudska odluka i sudsko poravnanje koji glase na davanje, činjenje, nečinjenje ili trpljenje;
2) izvršna odluka doneta u prekršajnom ili upravnom postupku i upravno poravnanje koji glase na novčanu obavezu ako posebnim zakonom nije drukčije određeno;
3) izvod iz Registra zaloge i izvod iz Registra finansijskog lizinga;
4) ugovor o hipoteci i založna izjava;
5) plan reorganizacije u stečajnom postupku čije je usvajanje rešenjem potvrdio sud;
6) javnobeležničke isprave koje imaju snagu izvršne isprave;
7) sporazum o rešavanju spora putem posredovanja, koji ispunjava uslove određene zakonom kojim se uređuje posredovanje u rešavanju sporova;
7a) odluka Ustavnog suda kojom je usvojen zahtev podnosioca ustavne žalbe za naknadu štete;
8) isprava koja je ovim ili drugim zakonom određena kao izvršna isprava.

Ugovor o hipoteci i založna izjava jesu izvršne isprave ako su zaključeni, odnosno dati u formi koju određuje zakon kojim se uređuje hipoteka, ako sadrže odredbe koje on predviđa i ako su upisani u katastar nepokretnosti kao izvršna vansudska hipoteka.

Rešenje o izvršenju na osnovu verodostojne isprave donosi se radi namirenja novčanog potraživanja.

Verodostojne isprave jesu:
1) menica i ček domaćeg ili stranog lica, sa protestom ako je potreban za zasnivanje potraživanja;
2) izvod iz Centralnog registra hartija od vrednosti o stanju na računu zakonitog imaoca obveznica ili instrumenta tržišta novca (trezorski, blagajnički i komercijalni zapisi) i odluka o njihovom izdavanju;
3) račun domaćeg ili stranog lica, sa otpremnicom ili drugim pismenim dokazom o tome da je izvršni dužnik obavešten o njegovoj obavezi;
4) izvod iz poslovnih knjiga o izvršenim komunalnim ili srodnim uslugama;
5) obračun ili izvod iz poslovnih knjiga za potraživanje takse za javni medijski servis;
6) javna isprava koja stvara izvršivu novčanu obavezu;
7) bankarska garancija;
8) akreditiv;
9) overena izjava izvršnog dužnika kojom ovlašćuje banku da s njegovog računa prenese novčana sredstava na račun izvršnog poverioca;
10) obračun kamate sa dokazom o osnovu dospelosti i visini potraživanja;
11) privremena ili okončana situacija o izvršenim građevinskim radovima;
12) obračun o nagradi i naknadi troškova advokata.

Javni izvršitelji su isključivo nadležni za izvršenje rešenja za koja je zakonom propisano da se izvršavaju po službenoj dužnosti na osnovu rešenja suda za čije je područje imenovan i privremene mere suda. Nadležnost javnih izvršitelja je isključivo vezana za izvršenje, rešenja o izvršenju na osnovu verodostojne isprave, rešenja o usvajanju predloga za protiv izvršenje i rešenja o izvršenju rešenja o izrečenim sudskim penalima. Izvršitelj i sud ne mogu istovremeno sprovoditi izvršenje na osnovu istog rešenja o izvršenju.

Slavica Janjić

Advokat Slavica Janjić diplomirala je na Pravnom fakultetu, a još tokom studija sticala je praktično pravničko iskustvo obavljajući dužnost sudije porotnika u Osnovnom sudu u Aranđelovcu. Položila je pravosudni ispit i ima dugogodišnje profesionalno iskustvo u zastupanju i pružanju pravne pomoći fizičkim i pravnim licima u oblastima građanskog, privrednog, upravnog i krivičnog prava. Svoje stručno usavršavanje nastavila je pohađajući specijalističke studije iz poreskog prava, kao i polaganjem stručnog ispita za zastupnika za intelektualnu svojinu i ispita za javnog beležnika. Završila je i obuku za medijatora (posrednika) i upisana je u Registar posrednika Ministarstva pravde Republike Srbije. Član je Advokatske komore Srbije i Advokatske komore Beograda. Profesionalnu karijeru započela je u privrednom društvu „Šamot“ a.d. Aranđelovac. U periodu od 1993. do 2001. godine obavljala je rukovodeće pravne poslove i funkciju direktora. Nakon toga, preuzima dužnost rukovodioca pravne službe u Direkciji za građevinsko zemljište. Tokom tog perioda bila je odgovorna za saradnju sa državnim organima, izradu opštih akata, pripremu i realizaciju ugovora o komunalnom opremanju zemljišta, kao i drugih složenih pravnih poslova. Posebnu pravno-advokatsku stručnost stekla je u oblasti nepokretnosti, imovinskopravnih odnosa i pravnih pitanja vezanih za građevinsko zemljište. Tokom svoje karijere uspešno je zastupala fizička i pravna lica u velikom broju složenih predmeta gotovo iz svih pravnih oblasti, pružajući sveobuhvatnu pravnu podršku, strateško savetovanje i stručno i profesionalno vođenje sudskih postupaka. Član je Udruženja pravnika u privredi i kontinuirano prati razvoj domaće i međunarodne pravne prakse, radi pružanja pravnih usluga na najvišem profesionalnom nivou. Advokat Slavica Janjić pruža pravne usluge u velikom broju pravnih oblasti, sa posebnim fokusom na imovinsko pravo, privredno pravo, nasledno pravo, porodično pravo, radne sporove, upravne postupke i zastupanje pred sudovima i drugim državnim organima. Pored maternjeg jezika, tečno govori engleski jezik i poseduje napredno znanje rada na računaru i savremenim poslovnim softverskim alatima.