Privatnost fizičkih lica, kao i poslovanja pravnih lica je zakonima zagarantovana. Zakonskim propisima su zaštićena su ustavna prava građana na tajnost opštenja, odnosno nepovredivost privatnosti i ljudskog integriteta. Svako narušavanje privatnosti života fizičkog lica ili odavanje poverljivih poslovnih informacija pravnog lica je zakonom kažnjivo.

Zakonom su kažnjivi neovlašćeno praćenje,

neovlašćeno prisluškivanje i odavanje poverljivih informacija.

Prema Ustavu republike Srbije zagarantovana nepovredivost stana, tajnost pisama i drugih sredstava opštenja i Zaštita podataka o ličnosti.

Prema Ustavu stan je nepovrediv, te niko, bez pismene odluke suda ne može ući u tuđi stan ili druge prostorije protiv volje njihovog držaoca, niti u njima vršiti pretres. Držalac stana i druge prostorije ima pravo da sam ili preko svoga zastupnika i uz još dva punoletna svedoka prisustvuje pretresanju. Ako držalac stana ili njegov zastupnik nisu prisutni, pretresanje je dopušteno u prisustvu dva punoletna svedoka. Izuzetak od ovog pravila je okolnost kada je dozvoljeno pretresanje bez prisustva svedoka, ako je to neophodno radi neposrednog lišenja slobode učinioca krivičnog dela ili otklanjanja neposredne i ozbiljne opasnosti za ljude ili imovinu, na način predviđen zakonom.

Tajnost pisama i drugih sredstava opštenja, prema Ustavu, je nepovrediva. Jedino odstupanje od ovog, ustavom zagarantovanog prava, je situacija kada je tajnost pisama i drugih sredstava opštenja dozvoljena samo na određeno vreme i na osnovu odluke suda, ako su oni neophodna radi vođenja krivičnog postupka ili zaštite bezbednosti Republike Srbije, na način predviđen zakonom.

Ustavom je zajemčena je zaštita podataka o ličnosti. Svako prikupljanje, držanje, obrada i korišćenje podataka o ličnosti uređuju se zakonom. Strogo je zabranjena i kažnjiva upotreba podataka o ličnosti izvan svrhe za koju su prikupljeni, u skladu sa zakonom, osim za potrebe vođenja krivičnog postupka ili zaštite bezbednosti Republike Srbije, na način predviđen zakonom. Takođe je Ustavom zagarantovano da svako lice ima pravo da bude obavešteno o prikupljenim podacima o svojoj ličnosti, u skladu sa zakonom, i pravo na sudsku zaštitu zbog njihove zloupotrebe.

Prema Krivičnom zakoniku je zabranjeno neovlašćeno prisluškivanje i snimanje:
„(1) Ko posebnim uređajima neovlašćeno prisluškuje ili snima razgovor, izjavu ili kakvo saopštenje koji mu nisu namenjeni, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom od tri meseca do tri godine.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog člana kazniće se i ko omogući nepozvanom licu da se upozna sa razgovorom, izjavom ili saopštenjem koji su neovlašćeno prisluškivani, odnosno tonski snimani.
(3) Ako je delo iz st. 1. i 2. ovog člana učinilo službeno lice u vršenju službe, kazniće se zatvorom od šest meseci do pet godina.“

Neovlašćeno fotografisanje je zabranjeno, kao i neovlašćeno prikupljanje ličnih podataka. Krivičnim zakonikom propisuje se novčana kaznom ili kazna zatvora do jedne godine. Kada ta dela učini službeno lice u vršenju službe, kažnjava se zatvorom do tri godine.

Slavica Janjić

Advokat Slavica Janjić diplomirala je na Pravnom fakultetu, a još tokom studija sticala je praktično pravničko iskustvo obavljajući dužnost sudije porotnika u Osnovnom sudu u Aranđelovcu. Položila je pravosudni ispit i ima dugogodišnje profesionalno iskustvo u zastupanju i pružanju pravne pomoći fizičkim i pravnim licima u oblastima građanskog, privrednog, upravnog i krivičnog prava. Svoje stručno usavršavanje nastavila je pohađajući specijalističke studije iz poreskog prava, kao i polaganjem stručnog ispita za zastupnika za intelektualnu svojinu i ispita za javnog beležnika. Završila je i obuku za medijatora (posrednika) i upisana je u Registar posrednika Ministarstva pravde Republike Srbije. Član je Advokatske komore Srbije i Advokatske komore Beograda. Profesionalnu karijeru započela je u privrednom društvu „Šamot“ a.d. Aranđelovac. U periodu od 1993. do 2001. godine obavljala je rukovodeće pravne poslove i funkciju direktora. Nakon toga, preuzima dužnost rukovodioca pravne službe u Direkciji za građevinsko zemljište. Tokom tog perioda bila je odgovorna za saradnju sa državnim organima, izradu opštih akata, pripremu i realizaciju ugovora o komunalnom opremanju zemljišta, kao i drugih složenih pravnih poslova. Posebnu pravno-advokatsku stručnost stekla je u oblasti nepokretnosti, imovinskopravnih odnosa i pravnih pitanja vezanih za građevinsko zemljište. Tokom svoje karijere uspešno je zastupala fizička i pravna lica u velikom broju složenih predmeta gotovo iz svih pravnih oblasti, pružajući sveobuhvatnu pravnu podršku, strateško savetovanje i stručno i profesionalno vođenje sudskih postupaka. Član je Udruženja pravnika u privredi i kontinuirano prati razvoj domaće i međunarodne pravne prakse, radi pružanja pravnih usluga na najvišem profesionalnom nivou. Advokat Slavica Janjić pruža pravne usluge u velikom broju pravnih oblasti, sa posebnim fokusom na imovinsko pravo, privredno pravo, nasledno pravo, porodično pravo, radne sporove, upravne postupke i zastupanje pred sudovima i drugim državnim organima. Pored maternjeg jezika, tečno govori engleski jezik i poseduje napredno znanje rada na računaru i savremenim poslovnim softverskim alatima.