Informacija od javnog značaja, u smislu Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja, je informacija kojom raspolaže organ javne vlasti, nastala u radu ili u vezi sa radom organa javne vlasti, sadržana u određenom dokumentu.

Informacija od javnog značaja se odnosi na sve ono o čemu javnost ima opravdan interes da zna, te svi organi javne vlasti treba javno da objavljuju

i time javnosti učine dostupnim sve informacije o svom radu koje se, u skladu sa zakonom, smatraju informacijama od javnog značaja.

U skladu sa Pravilnikom o upravi u javnim tužilaštvima, javni tužilac i zamenik javnog tužioca funkciju vrše u javnom interesu i moraju obezbediti poštovanje i zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda. Javni tužilac i zamenik javnog tužioca u vršenju funkcije samostalni su od zakonodavne i izvršne vlasti i dužni su da očuvaju poverenje u svoju samostalnost, te su dužni da svakom uticaju na rad javnog tužilaštva od strane izvršne ili zakonodavne vlasti obavesti sve zakonom nadležne organe, među kojima je i Poverenika za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti.

U istupanju prema javnosti i pristupanju informacijama od javnog značaja Republički javni tužilac, u cilju jednoobraznog postupanja, donosi uputstvo o pristupu informacijama od javnog značaja. Sva javna tužilaštva su dužna da postupaju po zahtevima za ostvarivanje prava na pristup informacijama od javnog značaja, u skladu sa zakonom i pravilnicima i izrađuju informator u skladu sa zakonom kojim se uređuje slobodan pristup informacijama od javnog značaja. Između ostalih upisnika, u javnom tužilaštvu se vodi i Upisnik za predmete po tužbama Republičkog javnog tužioca u upravnom sporu protiv rešenja Poverenika za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti.

Podaci, koje građani mogu dobiti od javnog tužilaštva su brojni:
– koji se odnose lično na građane,
– podataka o toku pretkrivičnog i krivičnog postupka,
– potvrda da se protiv njih ne vodi istraga,
– koji se odnose na evidencije iz tužilaštva,
– podaci o osnivanju, organizaciji i radu tužilaštva,
– podaci i informacije o obimu rada tužilaštva,
– ukupan broj primljenih krivičnih prijava,
– broj prijavljenih lica i procesuiranih lica,
– podaci o broju odbačenih krivičnih prijava,
– podaci o podnosiocima krivičnih prijava,
– broju izjavljenih žalbi, kao i samim odlukama po tim žalbama,
– podaci o broju lica prema kojim je određen pritvor,
– informacije i podatke o tome koliko ima primenjenog odlaganja krivičnog gonjenja,
– broju zaključenih i potvrđenih sporazuma o priznanju krivičnog dela,
– primeni Zakona o oduzimanju imovine proistekle iz krivičnog dela.

Način na koji građani mogu da zatraže podatke iz delokruga rada javnog tužilaštva je u formi Pristupa informacijama od javnog značaja. Tom prilikom je neophodno precizno navesti o kojoj informaciji se radi, kao i na koji nadležni organ se odnosi. Ukoliko je zahtev osnovan i u skladu sa zakonom, obaveza javnog tužilaštva je da pruži tražene podatke odnosno odgovor. U suprotnom, a u skladu sa Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja, javni tužilac će zahtev odbiti ukoliko proceni a je reč o zloupotrebi, nerazumnom zahtevu, zahtevu koji se često ponavlja sa istim ili već pruženim informacijama ili kada se traži preveliki broj informacija.

Ukoliko je zahtev podnet za informaciju koja je već objavljena, javni tužilac će u odgovoru naznačiti da je reč o informaciji koja je već javno dostupna, uz označavanje nosač informacije (broj službenog glasila, naziv publikacije).

Pristup informacijama od javnog značaja u tužilaštvu je najjednostavniji za dobijanje velikog broja informacija uvidom u Informator o radu koji ima svako tužilaštvo, koji se redovno ažurira, dostupnom na sajtu Republičkog javnog tužilaštva.

Slavica Janjić

Advokat Slavica Janjić diplomirala je na Pravnom fakultetu, a još tokom studija sticala je praktično pravničko iskustvo obavljajući dužnost sudije porotnika u Osnovnom sudu u Aranđelovcu. Položila je pravosudni ispit i ima dugogodišnje profesionalno iskustvo u zastupanju i pružanju pravne pomoći fizičkim i pravnim licima u oblastima građanskog, privrednog, upravnog i krivičnog prava. Svoje stručno usavršavanje nastavila je pohađajući specijalističke studije iz poreskog prava, kao i polaganjem stručnog ispita za zastupnika za intelektualnu svojinu i ispita za javnog beležnika. Završila je i obuku za medijatora (posrednika) i upisana je u Registar posrednika Ministarstva pravde Republike Srbije. Član je Advokatske komore Srbije i Advokatske komore Beograda. Profesionalnu karijeru započela je u privrednom društvu „Šamot“ a.d. Aranđelovac. U periodu od 1993. do 2001. godine obavljala je rukovodeće pravne poslove i funkciju direktora. Nakon toga, preuzima dužnost rukovodioca pravne službe u Direkciji za građevinsko zemljište. Tokom tog perioda bila je odgovorna za saradnju sa državnim organima, izradu opštih akata, pripremu i realizaciju ugovora o komunalnom opremanju zemljišta, kao i drugih složenih pravnih poslova. Posebnu pravno-advokatsku stručnost stekla je u oblasti nepokretnosti, imovinskopravnih odnosa i pravnih pitanja vezanih za građevinsko zemljište. Tokom svoje karijere uspešno je zastupala fizička i pravna lica u velikom broju složenih predmeta gotovo iz svih pravnih oblasti, pružajući sveobuhvatnu pravnu podršku, strateško savetovanje i stručno i profesionalno vođenje sudskih postupaka. Član je Udruženja pravnika u privredi i kontinuirano prati razvoj domaće i međunarodne pravne prakse, radi pružanja pravnih usluga na najvišem profesionalnom nivou. Advokat Slavica Janjić pruža pravne usluge u velikom broju pravnih oblasti, sa posebnim fokusom na imovinsko pravo, privredno pravo, nasledno pravo, porodično pravo, radne sporove, upravne postupke i zastupanje pred sudovima i drugim državnim organima. Pored maternjeg jezika, tečno govori engleski jezik i poseduje napredno znanje rada na računaru i savremenim poslovnim softverskim alatima.