Nasledno pravo je skup pravnih normi kojima se uređuje način i postupak nasleđivanja imovine. Nasledno pravo se bavi imovinskopravnim posledicama smrti. Najvažniji delovi naslednog prava obuhvataju ostavinski postupak, testament, doživotno izdržavanje, raspodela imovine za života.

U momentu smrti nekog fizičkog lica prestaju sva njegova prava i obaveze koja su vezana za njegovu ličnost. Većina tih prava su prenosiva na druga lica. Lice koje je umrlo odnosno lice čija imovina prelazi na druga lica je ostavilac, a lica na koja prelazi ostaviočeva imovina u trenutku njegove smrti se nazivaju naslednici. Zakonski naslednici raspoređeni su u nasledne redove po pravilima parentelarnog sistema. Nasleđuje se po naslednim redovima i to tako da naslednici bližeg naslednog reda isključuju iz nasleđa naslednike daljeg naslednog reda. Imovina koja prelazi sa ostavioca (umrlog lica) na njegove naslednike se naziva zaostavština.

Sva pravna pitanja, kao i zaključivanje ugovora iz oblasti nasledno pravo

su predmet rada advokata za nasleđivanje (advokat za nasledno pravo).

Advokat za nasleđivanje (advokat za nasledno pravo) pruža svu neophodnu pravnu pomoć kako pojedincima, tako i porodicama odnosno svim naslednicima u vezi sa procesom nasleđivanja i pitanjima koja proizilaze iz naslednog prava.

Advokat za nasleđivanje (advokat za nasledno pravo) se bavi stručnim savetovanjem klijenata. Advokat za nasleđivanje (advokat za nasledno pravo) osigurava klijentima sveobuhvatne i aktuelne savete u vezi sa zakonskim aspektima nasleđivanja, kao što su sva objašnjenja i tumačenja zakona o nasleđivanju, prava i obaveza koja iz njega proističu za naslednike, pratećeg poreza na nasledstvo i drugih pitanja u vezi sa imovinom.

Poslovi sastavljanja testamenta su takođe u delokrugu rada advokata za nasleđivanje (advokat za nasledno pravo). Advokat za nasleđivanje (advokat za nasledno pravo) sastavlja testament, kao pravno važećeg dokumenta koji određuje na koji način i kome će se raspodeliti imovina nakon smrti ostavioca. Testamentom se određuju naslednici i davanje imovine ostavioca.

Advokat za nasleđivanje (advokat za nasledno pravo) vodi postupak ostavinske rasprave pružajući pravnu podršku i pribavljajući svu neophodnu dokumentaciju. Ostavinskom raspravom se i zvanično utvrđuje valjanost testamenta i sprovodi raspodela imovine prema odredbama testamenta.

Advokat za nasleđivanje (advokat za nasledno pravo) vodi pravne sporove stranaka odnosno naslednika pred sudom ukoliko se javi potreba za pokretanjem sudskog procesa. Advokat za nasleđivanje (advokat za nasledno pravo) u tom slučaju zastupa stranu pred sudom i svim drugim nadležnim institucijama.

Porezi na nasledstvo prate proces nasleđivanja imovine. Advokat za nasleđivanje (advokat za nasledno pravo) pruža pravnu pomoć i u ovoj oblasti naslednog prava, pružajući savete u vezi poreza, oporezivanja i podnošenja neophodne dokumentacije nadležnim institucijama.

Pravna lica koja se bave naslednim pravom su specijalizovana i za pitanja kao što su upravljanje imovinom. Upravljanje imovinom obuhvata poslove samo upravljanje imovinom, zaštita nasleđenog u vidu planiranja kako bi se eliminisali mogući dugovi i svi ostali potencijalni rizici.

Slavica Janjić

Advokat Slavica Janjić diplomirala je na Pravnom fakultetu, a još tokom studija sticala je praktično pravničko iskustvo obavljajući dužnost sudije porotnika u Osnovnom sudu u Aranđelovcu. Položila je pravosudni ispit i ima dugogodišnje profesionalno iskustvo u zastupanju i pružanju pravne pomoći fizičkim i pravnim licima u oblastima građanskog, privrednog, upravnog i krivičnog prava. Svoje stručno usavršavanje nastavila je pohađajući specijalističke studije iz poreskog prava, kao i polaganjem stručnog ispita za zastupnika za intelektualnu svojinu i ispita za javnog beležnika. Završila je i obuku za medijatora (posrednika) i upisana je u Registar posrednika Ministarstva pravde Republike Srbije. Član je Advokatske komore Srbije i Advokatske komore Beograda. Profesionalnu karijeru započela je u privrednom društvu „Šamot“ a.d. Aranđelovac. U periodu od 1993. do 2001. godine obavljala je rukovodeće pravne poslove i funkciju direktora. Nakon toga, preuzima dužnost rukovodioca pravne službe u Direkciji za građevinsko zemljište. Tokom tog perioda bila je odgovorna za saradnju sa državnim organima, izradu opštih akata, pripremu i realizaciju ugovora o komunalnom opremanju zemljišta, kao i drugih složenih pravnih poslova. Posebnu pravno-advokatsku stručnost stekla je u oblasti nepokretnosti, imovinskopravnih odnosa i pravnih pitanja vezanih za građevinsko zemljište. Tokom svoje karijere uspešno je zastupala fizička i pravna lica u velikom broju složenih predmeta gotovo iz svih pravnih oblasti, pružajući sveobuhvatnu pravnu podršku, strateško savetovanje i stručno i profesionalno vođenje sudskih postupaka. Član je Udruženja pravnika u privredi i kontinuirano prati razvoj domaće i međunarodne pravne prakse, radi pružanja pravnih usluga na najvišem profesionalnom nivou. Advokat Slavica Janjić pruža pravne usluge u velikom broju pravnih oblasti, sa posebnim fokusom na imovinsko pravo, privredno pravo, nasledno pravo, porodično pravo, radne sporove, upravne postupke i zastupanje pred sudovima i drugim državnim organima. Pored maternjeg jezika, tečno govori engleski jezik i poseduje napredno znanje rada na računaru i savremenim poslovnim softverskim alatima.