Zakonom o radu su definisani i uslovi za prestanak radnog odnosa, kao i prava koje zaposleni u tim okolnostima ima. Pravo na otpremninu, uslovi isplate, kao i visina otpremnine su uređeni Zakonom o radu. U skladu sa zakonom, isplata otpremnine je dužnost poslodavca, odnosno pravo zaposlenog.

Otpremnina je obeštećenje zaposlenog u vidu novčanog davanja od strane poslodavca u situaciji kada zaposlenom prestaje radni odnos kod poslodavca.

Otpremnina je oblik novčanog obeštećenja zaposlenog, koja mu se isplaćuje od strane poslodavca u slučaju prestanka ugovora o radu. Otpremnina se može definisati i kao nagrada radniku za vernost poslodavcu, čija namena je ublažavanje štetnih posledica koje otkaz ima. Otpremnina je i jedno od osnovnih prava radnika, koje mu je zagarantovano zakonom kada mu prestaje radni odnos.

Shodno zakonskim odredbama, otpremnina zaposlenom se isplaćuje u slučaju:

  1. odlaska zaposlenog u penziju (starosnu, invalidsku ili porodičnu),
  2. proglašenja zaposlenog tehnološkim viškom,
  3. kada zaposlenom prestaje radni odnos usled procesa ekonomskih ili organizacionih promena kod poslodavca ili racionalizacije, restrukturiranja i pripreme za privatizaciju poslodavca.

Poslodavac je dužan da, pre donošenja programa vezanim za isplatu otpremnine, u saradnji sa reprezentativnim sindikatom kod poslodavca i republičkom organizacijom nadležnom za zapošljavanje, preduzme odgovarajuće zakonske mere za novo zapošljavanje viška zaposlenih.

Ključne odredbe programa poslodavca:

  • razloge prestanka potrebe za radom zaposlenih;
  • ukupan broj zaposlenih kod poslodavca;
  • broj, kvalifikacionu strukturu, godine starosti i staž osiguranja zaposlenih koji su višak i poslove koje obavljaju;
  • kriterijume za utvrđivanje viška zaposlenih;
  • mere za zapošljavanje: premeštaj na druge poslove, rad kod drugog poslodavca, prekvalifikacija ili dokvalifikacija, nepuno radno vreme ali ne kraće od polovine punog radnog vremena i druge mere;
  • sredstva za rešavanje socijalno-ekonomskog položaja viška zaposlenih;
  • rok u kome će biti otkazan ugovor o radu.

Rok koji poslodavac ima da predlog programa dostavi sindikatu iz člana 154. ovog zakona i republičkoj organizaciji nadležnoj za zapošljavanje, je 8 dana od dana utvrđivanja predloga programa, radi davanja mišljenja i sindikata i nadležne republičke institucije.

Članom 158. Zakona o radu je propisano da je poslodavac dužan da pre otkaza ugovora o radu, u smislu člana 179. stav 5. tačka 1) ovog zakona, zaposlenom isplati otpremninu u skladu sa ovim članom.

Visina otpremnine utvrđuje se opštim aktom ili ugovorom o radu, pri čemu ne može biti niža od zbira trećine zarade zaposlenog za svaku navršenu godinu rada u radnom odnosu kod poslodavca kod koga ostvaruje pravo na otpremninu. Kod utvrđivanja visine otpremnine, koja se isplaćuje zaposlenom, računa se i vreme provedeno u radnom odnosu kod poslodavca prethodnika u slučaju statusne promene i promene poslodavca u smislu člana 147. Zakona o radu, kao i kod povezanih lica sa poslodavcem u skladu sa zakonom.

Ukoliko je došlo do promene vlasništva nad kapitalom kod istog poslodavca, takva okolnost se ne smatra promenom poslodavca u smislu ostvarivanja prava na isplatu otpremninu u skladu sa zakonom. Ali ukoliko je zaposlenom već isplaćena otpremnina isti period za koji mu je već isplaćena otpremnina kod istog ili drugog poslodavca, u tom slučaju on ne može da ostvari pravo na otpremninu kod trenutnog poslodavca.

Problemima vezanim za isplatu otpremnine, utvrđivanja pripadajućeg zakonskog iznosa otpremnine koji zaposleni može da ima rešava advokat za radno pravo. Advokat za radno pravo utvrđuje da li su uslovi za isplatu otpremnine u skladu sa zakonom, da li je poslodavac doneo potreban program i dostavio ga zakonom propisanim institucijama. Advokat za radno pravo može, u ime zaposlenog, pregovarati o uslovima isplate otpremnine u smislu usklađivanja sa zakonskim odredbama. Ukoliko pregovori ne daju zadovoljavajuće rezultate, advokat za radno pravo pokreće tužbu pred nadležnim sudom povodom isplate otpremnine zaposlenom i zastupa zaposlenog tokom sudskog procesa.

Slavica Janjić

Advokat Slavica Janjić diplomirala je na Pravnom fakultetu, a još tokom studija sticala je praktično pravničko iskustvo obavljajući dužnost sudije porotnika u Osnovnom sudu u Aranđelovcu. Položila je pravosudni ispit i ima dugogodišnje profesionalno iskustvo u zastupanju i pružanju pravne pomoći fizičkim i pravnim licima u oblastima građanskog, privrednog, upravnog i krivičnog prava. Svoje stručno usavršavanje nastavila je pohađajući specijalističke studije iz poreskog prava, kao i polaganjem stručnog ispita za zastupnika za intelektualnu svojinu i ispita za javnog beležnika. Završila je i obuku za medijatora (posrednika) i upisana je u Registar posrednika Ministarstva pravde Republike Srbije. Član je Advokatske komore Srbije i Advokatske komore Beograda. Profesionalnu karijeru započela je u privrednom društvu „Šamot“ a.d. Aranđelovac. U periodu od 1993. do 2001. godine obavljala je rukovodeće pravne poslove i funkciju direktora. Nakon toga, preuzima dužnost rukovodioca pravne službe u Direkciji za građevinsko zemljište. Tokom tog perioda bila je odgovorna za saradnju sa državnim organima, izradu opštih akata, pripremu i realizaciju ugovora o komunalnom opremanju zemljišta, kao i drugih složenih pravnih poslova. Posebnu pravno-advokatsku stručnost stekla je u oblasti nepokretnosti, imovinskopravnih odnosa i pravnih pitanja vezanih za građevinsko zemljište. Tokom svoje karijere uspešno je zastupala fizička i pravna lica u velikom broju složenih predmeta gotovo iz svih pravnih oblasti, pružajući sveobuhvatnu pravnu podršku, strateško savetovanje i stručno i profesionalno vođenje sudskih postupaka. Član je Udruženja pravnika u privredi i kontinuirano prati razvoj domaće i međunarodne pravne prakse, radi pružanja pravnih usluga na najvišem profesionalnom nivou. Advokat Slavica Janjić pruža pravne usluge u velikom broju pravnih oblasti, sa posebnim fokusom na imovinsko pravo, privredno pravo, nasledno pravo, porodično pravo, radne sporove, upravne postupke i zastupanje pred sudovima i drugim državnim organima. Pored maternjeg jezika, tečno govori engleski jezik i poseduje napredno znanje rada na računaru i savremenim poslovnim softverskim alatima.