Porodičnim zakonom je regulisan način razvoda braka. Razvod braka se definiše kao prestanak bračne zajednice do koje dolazi ukoliko su „bračni odnosi ozbiljno i trajno poremećeni ili ako se objektivno ne može ostvarivati zajednica života supružnika“.

Razvod braka može biti prisutan u dva oblika – kao sporazumni razvod braka i kao razvod braka po tužbi.

Pravno dejstvo razvoda braka započinje trenutkom zvaničnog prestanka bračne zajednice

odnosno nakon pravnosnažnosti sudske presude i sudskog rešenja o razvodu braka.

Kod poništaja braka pravno dejstvo otpočinje momentom pravosnažnosti presude kojom se brak poništava (dejstvo pro futuro). Na postupak deobe imovine bivših supružnika čiji je brak prestao poništajem primenjuju se ista načela i pravila kao i u slučaju prestanka braka razvodom.

Tužba za razvod braka se podnosi osnovnom sudu sa mesnom nadležnošću prebivališta tj. boravišta tuženog, a da li je tužba osnovana odlučuje se u parničnom postupku. Tužbeni zahtev je formalnog karaktera, te kao takav mora da sadrži: označenje suda, ime i prezime, prebivalište ili boravište, stranaka, njihovih zakonskih zastupnika i punomoćnika ako ih imaju, predmet spora, sadržinu izjave i potpis podnosioca. U podnesku stranka navodi činjenice na kojima zasniva zahtev, kao i dokaze kad je to potrebno. Kod sporazumnog razvoda braka je neophodno da se podnesu i sporazum o vršenju roditeljskog prava, kao i sporazum o deobi zajedničke imovine.

U postupku bračnog spora moguće je uložiti žalbu. Žalba se izjavljuje Apelacionom sudu preko osnovnog suda koji je doneo odluku koja se žalbom pobija.

Strana odluka o razvodu braka se priznaje u Srbiji. Postupak u ovom slučaju je takav da se priznanje strane sudske odluke pokreće podnošenjem predloga Višem sudu koji je nadležan za odlučivanje u prvom stepenu. Strana odluka o razvodu braka u Srbiji je regulisana Zakonom o rešavanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja. Strana sudska odluka se izjednačuje sa odlukom domaćeg suda i proizvodi pravno dejstvo u Srbiji jedino u slučaju da je prizna Sud Republike Srbije. Stranom sudskom odlukom smatra se i odluka drugog organa koja je u državi u kojoj je donesena izjednačena sa sudskom odlukom. Podnosilac zahteva za izvršenje strane sudske odluke u republici Srbiji, pored potvrde o pravosnažnosti sudskog ili drugog merodavnog rešenja o razvodu braka, treba da podnese i potvrdu o izvršnosti te odluke po pravu države u kojoj je donesena. Prigovor na predlog za priznanje strane sudske odluke podnosi se sudu kojem je podnet predlog za priznanje, odnosno Višem sudu kao stvarno nadležnom.

Za supružnike koji ne žive u Srbiji ili su različitih nacionalnosti, prema odredbama Zakona o rešavanju sukoba, Zakona sa propisima drugih zemalja za razvod braka, merodavno je pravo države čiji su državljani oba supružnika u vreme podnošenja tužbe. Ukoliko supružnici državljani različitih država u vreme podnošenja tužbe, za razvod braka merodavna su kumulativno prava obe države čiji su oni državljani. U slučaju da nije moguć razvod braka na opisan način, za razvod braka merodavno je pravo Srbije, ako je jedan od bračnih drugova imao u vreme podnošenja tužbe prebivalište u Srbiji odnosno ako je jedan od supružnika državljanin Republike Srbije, koji nema prebivalište u Srbiji, a brak se ne bi mogao razvesti na opisani način, za razvod braka merodavno je pravo Srbije.

Slavica Janjić

Advokat Slavica Janjić diplomirala je na Pravnom fakultetu, a još tokom studija sticala je praktično pravničko iskustvo obavljajući dužnost sudije porotnika u Osnovnom sudu u Aranđelovcu. Položila je pravosudni ispit i ima dugogodišnje profesionalno iskustvo u zastupanju i pružanju pravne pomoći fizičkim i pravnim licima u oblastima građanskog, privrednog, upravnog i krivičnog prava. Svoje stručno usavršavanje nastavila je pohađajući specijalističke studije iz poreskog prava, kao i polaganjem stručnog ispita za zastupnika za intelektualnu svojinu i ispita za javnog beležnika. Završila je i obuku za medijatora (posrednika) i upisana je u Registar posrednika Ministarstva pravde Republike Srbije. Član je Advokatske komore Srbije i Advokatske komore Beograda. Profesionalnu karijeru započela je u privrednom društvu „Šamot“ a.d. Aranđelovac. U periodu od 1993. do 2001. godine obavljala je rukovodeće pravne poslove i funkciju direktora. Nakon toga, preuzima dužnost rukovodioca pravne službe u Direkciji za građevinsko zemljište. Tokom tog perioda bila je odgovorna za saradnju sa državnim organima, izradu opštih akata, pripremu i realizaciju ugovora o komunalnom opremanju zemljišta, kao i drugih složenih pravnih poslova. Posebnu pravno-advokatsku stručnost stekla je u oblasti nepokretnosti, imovinskopravnih odnosa i pravnih pitanja vezanih za građevinsko zemljište. Tokom svoje karijere uspešno je zastupala fizička i pravna lica u velikom broju složenih predmeta gotovo iz svih pravnih oblasti, pružajući sveobuhvatnu pravnu podršku, strateško savetovanje i stručno i profesionalno vođenje sudskih postupaka. Član je Udruženja pravnika u privredi i kontinuirano prati razvoj domaće i međunarodne pravne prakse, radi pružanja pravnih usluga na najvišem profesionalnom nivou. Advokat Slavica Janjić pruža pravne usluge u velikom broju pravnih oblasti, sa posebnim fokusom na imovinsko pravo, privredno pravo, nasledno pravo, porodično pravo, radne sporove, upravne postupke i zastupanje pred sudovima i drugim državnim organima. Pored maternjeg jezika, tečno govori engleski jezik i poseduje napredno znanje rada na računaru i savremenim poslovnim softverskim alatima.