Izvršni postupak je postupak u kom se primenom prinude ostvaruje potraživanje poverioca utvrđeno izvršnom, odnosno verodostojnom ispravom, domaćom ili stranom, dok se postupak obezbeđenja definiše kao postupak za obezbeđivanje budućeg ostvarivanja potraživanja. Predmet izvršnog postupka je postupak izvršenja odnosno prinudnog ostvarivanja potraživanja na osnovu domaće ili strane izvršne ili verodostojne isprave ili postupak obezbeđenja potraživanja, zasnivanjem založnog prava na osnovu sporazuma stranaka i ustanovljenjem prethodnih ili privremenih mera na osnovu odluke suda, kao i delatnost izvršitelja kao lica sa javnim ovlašćenjima.

U domaćem zakonodavstvu je izvršni postupak regulisan Zakonom o izvršnom postupku i obezbeđenju.

O predlogu za izvršenje ili obezbeđenje odlučuju u prvom stepenu osnovni ili privredni sud. O žalbi protiv rešenja osnovnog ili privrednog suda odlučuje viši sud ili Privredni apelacioni sud, u zavisnosti od toga ko je doneo rešenje koje se pobija. Za odlučivanje o predlogu za izvršenje ili obezbeđenje opšte mesno nadležan je sud na čijem području izvršni dužnik ima prebivalište ili boravište, odnosno sedište.

Primer sudske prakse navodi sukob stvarne nadležnosti suda u izvršnom postupku – Rešenje Vrhovnog kasacionog suda u Beogradu, R1 657/2021 od 04.11.2021. godine.
.

Iz obrazloženja:

„Rešenjem IPV (Iv) 648/2021 od 17.08.2021. godine, oglasio stvarno nenadležnim za postupanje po prigovoru izvršnog dužnika izjavljenom 10.08.2021. godine protiv rešenja javnog izvršitelja II 233/2021 od 06.08.2021. godine i za postupanje po predlogu za izvršenje izvršnih poverilaca od 21.07.2021. godine, ukinuo rešenje o izvršenju tog suda II 1136/2021 od 22.07.2021. godine i stavio van snage sve radnje sprovođenja izvršenja i sve odluke javnog izvršitelja donete po tom rešenju; -rešenjem IPV (I) 73/2021 od 07.10.2021. godine oglasio stvarno nenadležnim za postupanje po prigovoru izvršnog dužnika od 30.08.2021. godine protiv rešenja o troškovima javnog izvršitelja II 233/2021 od 19.08.2021. godine; -rešenjem II 1136/2021 od 07.10.2021. godine oglasio stvarno nenadležnim za postupanje po zahtevu izvršnog dužnika od 04.10.2021. godine za izuzeće javnog izvršitelja J.T.S. od postupanja u izvršnom postupku II 233/21, i predmet ustupio stvarno nadležnom Privrednom sudu u Zrenjaninu.

Privredni sud u Zrenjaninu nije prihvatio stvarnu nadležnost i predmet je dostavio ovom sudu radi rešavanja sukoba nadležnosti.

Rešavajući nastali sukob stvarne nadležnosti, na osnovu člana 30. stav 2. Zakona o uređenju sudova i člana 22. stav 2. ZPP u vezi sa članom 39. Zakona o izvršenju i obezbeđenju, Vrhovni kasacioni sud je našao da je za postupanje u ovom izvršnom postupku stvarno nadležan Osnovni sud u Zrenjaninu.

Osnovni sud u Zrenjaninu je na predlog izvršnih poverilaca, na osnovu izvršne presude Privrednog suda u Zrenjaninu P 86/2016 od 22.12.2020. godine, doneo rešenje o izvršenju II 1136/21 od 22.07.2021. godine i odredio da će izvršenje sprovesti javni izvršitelj kojeg su predložili izvršni poverioci. Javni izvršitelj je 11.08.2021. godine doneo zaključak II 233/21 kojim je utvrdio da je preduzeta poslednja izvršna radnja i da se izvršni postupak zaključuje, te utvrdio da je izvršni dužnik namirio potraživanje u celosti. Naknadno su, rešenjem javnog izvršitelja II 233/21 od 19.08.2021. godine, utvrđeni troškovi izvršnog postupka na teret izvršnog dužnika i obavezan izvršni dužnik da iste nadoknadi u roku od 8 dana.

Zakonom o izvršenju i obezbeđenju propisano je da o predlogu za izvršenje na osnovu izvršne ili verodostojne isprave i o predlogu za obezbeđenje odlučuje sud (član 3. stav 2), te da o predlogu za izvršenje ili obezbeđenje odlučuje u prvom stepenu osnovni ili privredni sud (član 6. stav 1).

Odredbom člana 22. stav 2. Zakona o uređenju sudova propisano je da osnovni sud u prvom stepenu, pored ostalog, vodi izvršne postupke za koje nije nadležan neki drugi sud. Prema članu 25. stav 2. tog Zakona, privredni sud u prvom stepenu, pored ostalog, određuje i sprovodi izvršenje na osnovu izvršnih i verodostojnih isprava kada se odnose na lica iz stava 1. tačka 1. tog Zakona, određuje i sprovodi izvršenje i obezbeđenje odluka privrednih sudova, a odluka izabranih sudova samo kada su donete u sporovima iz stava 1. tačka 1. tog člana.

Odredbom člana 39. Zakona o izvršenju i obezbeđenju propisano je da se u izvršnom postupku i postupku obezbeđenja shodno primenjuje zakon kojim se uređuje parnični postupak. Prema članu 17. ZPP, sud u toku celog postupka po službenoj dužnosti pazi na svoju stvarnu nadležnost. Shodna primena ove odredbe u izvršnom postupku znači da sud tokom celog izvršnog postupka po službenoj dužnosti pazi na svoju stvarnu nadležnost za odlučivanje o predlogu za izvršenje i da se može oglasiti stvarno nenadležnim sve do okončanja tog postupka. Prema članu 128. stav 1. Zakona o izvršenju i obezbeđenju, izvršni postupak okončava se obustavom ili zaključenjem. Odredbom člana 130. stav 1. tog zakona propisano je da se izvršni postupak zaključuje posle namirenja izvršnog poverioca, tako što se zaključkom utvrđuje da je preduzeta poslednja izvršna radnja.

U konkretnom slučaju, izvršni postupak okončan je zaključkom javnog izvršitelja II 233/21 od 11.08.2021. godine kojim je utvrđeno da je preduzeta poslednja izvršna radnja i da se izvršni postupak zaključuje, te da su izvršni poverioci namireni. Na taj način izvršni postupak je okončan, a po okončanju izvršnog postupka sud koji je doneo rešenje o izvršenju ne može se više oglasiti stvarno nenadležnim.

Iz ovih razloga, po nalaženju Vrhovnog kasacionog suda, za postupanje u ovom izvršnom postupku stvarno je nadležan Osnovni sud u Zrenjaninu, zbog čega je na osnovu člana 22. stav 2. ZPP u vezi člana 39. Zakona o izvršenju i obezbeđenju odlučeno kao u izreci.“

Izvor: Rešenje Vrhovnog kasacionog suda Beograd, R1 657/2021 od 04.11.2021. godine

Slavica Janjić

Advokat Slavica Janjić diplomirala je na Pravnom fakultetu, a još tokom studija sticala je praktično pravničko iskustvo obavljajući dužnost sudije porotnika u Osnovnom sudu u Aranđelovcu. Položila je pravosudni ispit i ima dugogodišnje profesionalno iskustvo u zastupanju i pružanju pravne pomoći fizičkim i pravnim licima u oblastima građanskog, privrednog, upravnog i krivičnog prava. Svoje stručno usavršavanje nastavila je pohađajući specijalističke studije iz poreskog prava, kao i polaganjem stručnog ispita za zastupnika za intelektualnu svojinu i ispita za javnog beležnika. Završila je i obuku za medijatora (posrednika) i upisana je u Registar posrednika Ministarstva pravde Republike Srbije. Član je Advokatske komore Srbije i Advokatske komore Beograda. Profesionalnu karijeru započela je u privrednom društvu „Šamot“ a.d. Aranđelovac. U periodu od 1993. do 2001. godine obavljala je rukovodeće pravne poslove i funkciju direktora. Nakon toga, preuzima dužnost rukovodioca pravne službe u Direkciji za građevinsko zemljište. Tokom tog perioda bila je odgovorna za saradnju sa državnim organima, izradu opštih akata, pripremu i realizaciju ugovora o komunalnom opremanju zemljišta, kao i drugih složenih pravnih poslova. Posebnu pravno-advokatsku stručnost stekla je u oblasti nepokretnosti, imovinskopravnih odnosa i pravnih pitanja vezanih za građevinsko zemljište. Tokom svoje karijere uspešno je zastupala fizička i pravna lica u velikom broju složenih predmeta gotovo iz svih pravnih oblasti, pružajući sveobuhvatnu pravnu podršku, strateško savetovanje i stručno i profesionalno vođenje sudskih postupaka. Član je Udruženja pravnika u privredi i kontinuirano prati razvoj domaće i međunarodne pravne prakse, radi pružanja pravnih usluga na najvišem profesionalnom nivou. Advokat Slavica Janjić pruža pravne usluge u velikom broju pravnih oblasti, sa posebnim fokusom na imovinsko pravo, privredno pravo, nasledno pravo, porodično pravo, radne sporove, upravne postupke i zastupanje pred sudovima i drugim državnim organima. Pored maternjeg jezika, tečno govori engleski jezik i poseduje napredno znanje rada na računaru i savremenim poslovnim softverskim alatima.