Prekršajno pravo je grana prava, koja predstavlja skup pravnih normi, kojima se reguliše pojam prekršaja, uslovi nastanka, prekršajni postupak i sankcije za počinjeni prekršaj.

Prekršajno pravo je grana kaznenog prava, koja se hijerarhijski posmatrano nalazi iza, krivičnog prava i privrednoprestupnog prava.

Prekršajno pravo može da se posmatra kao:
1. materijalno prekršajno pravo (pojam prekršaja, uslovi za prekršajnu odgovornost),
2. procesno prekršajno pravo (propisivanje i primena prekršajnih sankcija, sistem sankcija, prekršajni postupak),
3. izvršno prekršajno pravo ( postupak izvršenja odluke).

Predmet prekršajnog prava, kao pravne nauke, je:
– ponašanja koja se smatraju prekršajima,
– opšti uslovi za postojanje prekršaja,
– prekršajna odgovornost ,
– prekršajne sankcije i opšti uslovi za izricanje prekršajnih sankcija,
– nadležnost prekršajnih organa
– pravila prekršajnog postupka,
– pravila o izvršen izvršenju prekršajnih sankcija.

Zadatak prekršajnog prava, kao grane kaznenog prava, je da:
– suzbijanje prekršaja, čime se ostvaruje njegova zaštitna funkcija,
– zaštita pravno regulisanih odnosa u društvu propisivanjem i primenom prekršajnih zakonskih odredbi,
– zaštita građana od samovolje i arbitrarnosti državnih organa, čime se ostvaruje njegova garantivna funkcija,
– instrument kriminalne politike u širem smislu.

U domaćem zakonodavstvu se kao najvažniji izvor procesnog prekršajnog prava smatra Zakon o prekršajima. Pored Zakona o prekršajima, propisana je shodna primena Zakonika o krivičnom postupku, a često i Zakon o bezbednosti saobraćaja na putevima (zbog učestalosti saobraćajni prekršaja).

Prema Zakonu o prekršaju prekršaj se definiše kao protivpravna skrivljena izvršena radnja

koja je propisom nadležnog organa određena kao prekršaj.

Pored zakonske, postoji i doktrinarna definicija prekršaja, po kojoj se on određuje kao povreda javnog poretka koju učini fizičko ili pravno lice, koja je protivpravna, skrivljena i propisom nadležnog organa određena kao prekršaj.

Nema prekršaja ukoliko je isključena protivpravnost ili krivica iako postoje sva bitna obeležja prekršaja. Prema zakonu, ni jedno lice ne može biti kažnjen za prekršaj, niti se prema njemu mogu primeniti druge prekršajne sankcije, ako to delo pre nego što je bilo izvršeno nije bilo zakonom, ili na zakonu zasnovanom propisu, određeno kao prekršaj i za koje zakonom ili drugim na zakonu zasnovanom propisu, nije propisano kojom vrstom i visinom sankcije učinilac prekršaja može biti kažnjen.

Prekršaji se mogu propisivati zakonom ili uredbom, odnosno odlukom skupštine autonomne pokrajine, skupštine opštine, skupštine grada i skupštine grada Beograda.

Organi ovlašćeni za donošenje propisa o prekršajima mogu propisivati samo kazne i zaštitne mere predviđene zakonom i u granicama koje određuje sam zakon, a u pojedinim slučajevima mogu propisivati i prekršajne kazne i zaštitne mere samo za povrede propisa koje oni donose u okviru svoje nadležnosti utvrđene ustavom i zakonom.

Za prekršajne propise su karakteristični:
– prostorno važenje prekršajnog propisa (prema mestu gde je prema mestu gde je u činjen prekršaj),
– vremensko važenje prekršajnog propisa (od dana njegovog stupanja na snagu pa sve do propisa sa određenim odnosno neodređenim vremenom važenja , što dovodi do izričitog i prećutnog ukidanje prekršajnog propisa),
– važenje u pogledu lica (prema državljanstvu prema državljanstvu učinioca i prema povređenom licu).

Advokat za prekršaje pruža sve pravne usluge koje su vezane za kazneno delo, krivicu, kaznene sankcije i prekršaje. Advokat za prekršaje pruža sledeće usluge: zastupanje pravnih lice u postupcima za počinjene privredne prestupe, zastupanje maloletnih učinioca krivičnih dela i oštećenih maloletnih lica odbrana u svim vrstama prekršajnih postupaka, odbranu u svim vrstama krivičnih postupaka, odbranu u svim vrstama prekršajnih postupaka, savetovanje iz oblasti krivičnog i prekršajnog prava za fizička i pravna lica i druge usluge.

Za sva dodatna pitanja i konsultacije u vezi prekršajnog prava možete kontaktirati Advokatsku kancelariju Slavica Janjić Beograd.

Slavica Janjić

Advokat Slavica Janjić diplomirala je na Pravnom fakultetu, a još tokom studija sticala je praktično pravničko iskustvo obavljajući dužnost sudije porotnika u Osnovnom sudu u Aranđelovcu. Položila je pravosudni ispit i ima dugogodišnje profesionalno iskustvo u zastupanju i pružanju pravne pomoći fizičkim i pravnim licima u oblastima građanskog, privrednog, upravnog i krivičnog prava. Svoje stručno usavršavanje nastavila je pohađajući specijalističke studije iz poreskog prava, kao i polaganjem stručnog ispita za zastupnika za intelektualnu svojinu i ispita za javnog beležnika. Završila je i obuku za medijatora (posrednika) i upisana je u Registar posrednika Ministarstva pravde Republike Srbije. Član je Advokatske komore Srbije i Advokatske komore Beograda. Profesionalnu karijeru započela je u privrednom društvu „Šamot“ a.d. Aranđelovac. U periodu od 1993. do 2001. godine obavljala je rukovodeće pravne poslove i funkciju direktora. Nakon toga, preuzima dužnost rukovodioca pravne službe u Direkciji za građevinsko zemljište. Tokom tog perioda bila je odgovorna za saradnju sa državnim organima, izradu opštih akata, pripremu i realizaciju ugovora o komunalnom opremanju zemljišta, kao i drugih složenih pravnih poslova. Posebnu pravno-advokatsku stručnost stekla je u oblasti nepokretnosti, imovinskopravnih odnosa i pravnih pitanja vezanih za građevinsko zemljište. Tokom svoje karijere uspešno je zastupala fizička i pravna lica u velikom broju složenih predmeta gotovo iz svih pravnih oblasti, pružajući sveobuhvatnu pravnu podršku, strateško savetovanje i stručno i profesionalno vođenje sudskih postupaka. Član je Udruženja pravnika u privredi i kontinuirano prati razvoj domaće i međunarodne pravne prakse, radi pružanja pravnih usluga na najvišem profesionalnom nivou. Advokat Slavica Janjić pruža pravne usluge u velikom broju pravnih oblasti, sa posebnim fokusom na imovinsko pravo, privredno pravo, nasledno pravo, porodično pravo, radne sporove, upravne postupke i zastupanje pred sudovima i drugim državnim organima. Pored maternjeg jezika, tečno govori engleski jezik i poseduje napredno znanje rada na računaru i savremenim poslovnim softverskim alatima.