Udruženja građana su ona udruženja koja se osnivaju u skladu sa Zakonom o udruženjima, Ustavom i drugim zakonima. Ukoliko su udruženja bez statusa pravnog lica, na njih se primenjuju pravila o građanskom ortakluku.

Udruženja građana su neprofitne, nedobitne organizacije, koje rade u opštem interesu.

Zakon o udruženjima se primenjuje kao obavezan na: političke stranke, sindikate, udruženja organizovana radi obavljanja određenih delatnosti u cilju sticanja dobiti, sportske organizacije i udruženja, crkve i verske zajednice, spontana privremena povezivanja više lica i druga udruženja čiji je rad uređen posebnim zakonom, a gde se odredbe ovog zakona shodno se primenjuju u pitanjima koja nisu uređena tim posebnim zakonom.

Udruženja građana mogu da otpočnu sa svojim aktivnostima odnosno delatnošću upisom u Registar, uz prethodno precizno definisanje delatnosti u statutu udruženja,

a koja mogu biti i privredne i druge delatnosti koje udruženje neposredno obavlja.

Udruženje može obavljati samo jednu delatnost. Udruženje može da vrši one aktivnosti kojima se ostvaruju ciljevi utvrđeni njegovim statutom.

Za neposredno obavljanje privredne ili druge delatnost kojom se stiče dobit (u skladu sa zakonom kojim se uređuje klasifikacija delatnosti), pripisani su zakonski uslovi koje udruženje mora da ispuni:
1) da je delatnost u vezi sa njegovim statutarnim ciljevima;
2) da je delatnost predviđena statutom;
3) da je delatnost manjeg obima, odnosno da se delatnost obavlja u obimu potrebnom za ostvarivanje ciljeva udruženja.

Dobit koju ostvari, udruženje nema pravo da raspodeljuje svojim osnivačima, članovima, članovima organa udruženja, direktorima, zaposlenima ili sa njima povezanim licima, jer je osnovano kako bi se ostvario opšti cilj i interes.

Prema zakonu, udruženje je u obavezi da vodi poslovne knjige, sačinjava finansijske izveštaje i podleže vršenju revizije finansijskih izveštaja, u skladu sa propisima o računovodstvu i reviziji. Godišnji obračuni i izveštaji o aktivnosti udruženja podnose se članovima udruženja na način utvrđen statutom.

Za svoje obaveze udruženje odgovara celokupnom svojom imovinom, koju udruženje može da se koristi isključivo za ostvarivanje svojih ciljeva određenih statutom. Shodno tome, imovina udruženja ne e može se deliti njegovim članovima, osnivačima, članovima organa udruženja, direktorima, zaposlenima ili sa njima povezanim licima (lica koja su kao takva utvrđena u pogledu zabrane raspodele dobiti udruženja).

Udruženje može sticati imovinu od:
– članarine,
– dobrovoljnih priloga,
– donacija i poklona (u novcu ili naturi),
– finansijskih subvencija, ostavina,
– kamata na uloge,
– zakupnine,
– dividendi,
– na drugi zakonom dozvoljeni način.

Prema Zakonu o udruženjima fizička i pravna lica koja daju priloge i poklone udruženjima mogu biti oslobođena odgovarajućih poreskih obaveza u skladu sa zakonom kojim se uvodi odgovarajući javni prihod.

Zakon o porezu dozvoljava poresko oslobađanje za udruženja u skladu sa posebnim uslovima:
– poresko oslobađanje je dozvoljeno samo do zakonom određenog iznosa ostvarene dobiti udruženja,
– poresko oslobađanje izostaje ukoliko udruženje ima dominantan položaj na tržištu (Zakonu koji suzbijanju monopola),
– udruženje (koje ostvaruje dobit) nema pravo na ostale poreske podsticaje.

Udruženja građana, koja obavljaju delatnost uz sticanje dobiti, su poreski obveznici prema zakonu o porezu – plaćaju porez na dobit pravnih lica, gde je poreska osnovica višak prihoda ostvaren prodajom proizvoda na tržištu ili vršenjem usluga uz naknadu nad rashodima. Udruženja građana, koji ostvaruju prihod na tržištu, oporezuju se po stopi od 15%.

Kao i druga pravna lica, udruženja građana podležu zakonskim sankcijama u vidu novčanih kazni u slučaju da ne poštuju poreske zakone ili obavljaju delatnost koja nije predviđena statutom ili za koju je nadležni organ utvrdio da udruženje ne ispunjava uslove za njeno obavljanje. Novčane kazne za takve prekršaje se kreću od 300.000 do 900.000 dinara za udruženje i 30.000 do 90.000 za odgovorno lice.

Za sva pravna pitanja u vezi delatnosti i oporezivanja udruženja građana, možete kontaktirati Advokatsku kancelariju Slavica Janjić Beograd.

Slavica Janjić

Advokat Slavica Janjić diplomirala je na Pravnom fakultetu, a još tokom studija sticala je praktično pravničko iskustvo obavljajući dužnost sudije porotnika u Osnovnom sudu u Aranđelovcu. Položila je pravosudni ispit i ima dugogodišnje profesionalno iskustvo u zastupanju i pružanju pravne pomoći fizičkim i pravnim licima u oblastima građanskog, privrednog, upravnog i krivičnog prava. Svoje stručno usavršavanje nastavila je pohađajući specijalističke studije iz poreskog prava, kao i polaganjem stručnog ispita za zastupnika za intelektualnu svojinu i ispita za javnog beležnika. Završila je i obuku za medijatora (posrednika) i upisana je u Registar posrednika Ministarstva pravde Republike Srbije. Član je Advokatske komore Srbije i Advokatske komore Beograda. Profesionalnu karijeru započela je u privrednom društvu „Šamot“ a.d. Aranđelovac. U periodu od 1993. do 2001. godine obavljala je rukovodeće pravne poslove i funkciju direktora. Nakon toga, preuzima dužnost rukovodioca pravne službe u Direkciji za građevinsko zemljište. Tokom tog perioda bila je odgovorna za saradnju sa državnim organima, izradu opštih akata, pripremu i realizaciju ugovora o komunalnom opremanju zemljišta, kao i drugih složenih pravnih poslova. Posebnu pravno-advokatsku stručnost stekla je u oblasti nepokretnosti, imovinskopravnih odnosa i pravnih pitanja vezanih za građevinsko zemljište. Tokom svoje karijere uspešno je zastupala fizička i pravna lica u velikom broju složenih predmeta gotovo iz svih pravnih oblasti, pružajući sveobuhvatnu pravnu podršku, strateško savetovanje i stručno i profesionalno vođenje sudskih postupaka. Član je Udruženja pravnika u privredi i kontinuirano prati razvoj domaće i međunarodne pravne prakse, radi pružanja pravnih usluga na najvišem profesionalnom nivou. Advokat Slavica Janjić pruža pravne usluge u velikom broju pravnih oblasti, sa posebnim fokusom na imovinsko pravo, privredno pravo, nasledno pravo, porodično pravo, radne sporove, upravne postupke i zastupanje pred sudovima i drugim državnim organima. Pored maternjeg jezika, tečno govori engleski jezik i poseduje napredno znanje rada na računaru i savremenim poslovnim softverskim alatima.