Suđenje u razumnom roku u Republici Srbiji regulisano je Zakonom o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku. Ovim zakonom se uređuje zaštita prava svakog pojedinca, fizičkog i pravnog lica, prava na suđenje u razumnom roku. Osnovna svrha Zakona o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku je pružanje sudske zaštite prava na suđenje u razumnom roku, kako bi se sprečila povreda ovog prava, što uključuje i istražni postupak, koji u krivičnom postupku sprovodi javni tužilac. Pravo na suđenje u razumnom roku obezbeđuje efikasnu pravdu jednaku za sve, kao i zaštitu građana jedne zemlje od pravne nesigurnosti i zloupotreba.

Pored Zakona o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku, pravo garantuju i Ustav, Evropska konvencija o ljudskim pravima i Zakoni o parničnom i krivičnom postupku.

Zakon o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku se ne primenjuje na stečajne i izvršne postupke ili utvrđenih potraživanja u kojima je stečajni, odnosno izvršni dužnik preduzeće sa većinskim društvenim ili državnim kapitalom.

Pravo na suđenje u razumnom roku je pravo koje podrazumeva da svaki sudski postupak mora biti okončan u razumnom vremenskom periodu, bez nepotrebnog odlaganja, čime se osigurava pravna sigurnost i efikasnost sudstva.

Pravo na suđenje u razumnom roku podrazumeva da:
• svako ima pravo na zaštitu u sudskom postupku tj. svako ima pravo da zahteva da sud postupa bez nepotrebnog odlaganja,
• stranka ima pravo da podnosi pravne lekove, i to: prigovor predsedniku suda, zahtev za utvrđenje povrede prava, kao i zahtev za pravičnu naknadu zbog predugog trajanja postupka,
• postoji odgovornost države, te ako sud neopravdano odugovlači postupak, država može biti obavezana da isplati odštetu.

Samo trajanje „razumnog roka“ nije zakonski decidno definisano, kao efikasan rok, već se on određuje na osnovu više faktora:
• složenosti predmeta (kod postupka koji je teži i zahtevan, složeniji, obiman rok će trajati duže),
• kakvo je postupanje stranaka i suda (u slučaju da stranke ili sud odugovlače postupak, to može biti od uticaja na procenu),
• važnosti predmeta za stranku u postupku (u porodičnim ili radnim sporovima sudska presuda treba da je doneta u kraćem roku u odnosu na druge predmete spora),
• postupanje nadležnih organa (ukoliko ne neophodno da sud i druge institucije preduzmu sve potrebne radnje, očekuje se da one budu bez nepotrebnog odugovlačenja).

Zakon dozvoljava stranci da preduzme određene zakonsko-pravne radnje u slučaju da sumnja da joj je povređeno pravo na suđenje u razumnom roku. Ukoliko stranka smatra da njen postupak predugo traje, dozvoljeno je:
1. podnošenje pritužbe predsedniku suda, kojom se traži ubrzanje sudskog postupka,
2. podnošenje zahteva za ubrzanje postupka, na osnovu kojih sud može da odredi rok za preduzimanje svih procesnih radnji,
3. podnošenje tužbe za naknadu štete je zakonska mogućnost stranke da, ako je postupak trajao nerazumno dugo, može da tražiti odštetu pred domaćim sudom ili Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu.

Kada se utvrdi da je pošlo do kršenja prava na suđenje u razumnom roku, nastupaju posledice, takve da stranka može dobiti naknadu nematerijalne štete zbog dužine trajanja postupka ili se sud obavezuje da preduzme mere za ubrzanje postupka. Krajnja posledica je odgovornost države pred međunarodnim sudovima zbog kršenja prava na suđenje u razumnom roku.

Slavica Janjić

Advokat Slavica Janjić diplomirala je na Pravnom fakultetu, a još tokom studija sticala je praktično pravničko iskustvo obavljajući dužnost sudije porotnika u Osnovnom sudu u Aranđelovcu. Položila je pravosudni ispit i ima dugogodišnje profesionalno iskustvo u zastupanju i pružanju pravne pomoći fizičkim i pravnim licima u oblastima građanskog, privrednog, upravnog i krivičnog prava. Svoje stručno usavršavanje nastavila je pohađajući specijalističke studije iz poreskog prava, kao i polaganjem stručnog ispita za zastupnika za intelektualnu svojinu i ispita za javnog beležnika. Završila je i obuku za medijatora (posrednika) i upisana je u Registar posrednika Ministarstva pravde Republike Srbije. Član je Advokatske komore Srbije i Advokatske komore Beograda. Profesionalnu karijeru započela je u privrednom društvu „Šamot“ a.d. Aranđelovac. U periodu od 1993. do 2001. godine obavljala je rukovodeće pravne poslove i funkciju direktora. Nakon toga, preuzima dužnost rukovodioca pravne službe u Direkciji za građevinsko zemljište. Tokom tog perioda bila je odgovorna za saradnju sa državnim organima, izradu opštih akata, pripremu i realizaciju ugovora o komunalnom opremanju zemljišta, kao i drugih složenih pravnih poslova. Posebnu pravno-advokatsku stručnost stekla je u oblasti nepokretnosti, imovinskopravnih odnosa i pravnih pitanja vezanih za građevinsko zemljište. Tokom svoje karijere uspešno je zastupala fizička i pravna lica u velikom broju složenih predmeta gotovo iz svih pravnih oblasti, pružajući sveobuhvatnu pravnu podršku, strateško savetovanje i stručno i profesionalno vođenje sudskih postupaka. Član je Udruženja pravnika u privredi i kontinuirano prati razvoj domaće i međunarodne pravne prakse, radi pružanja pravnih usluga na najvišem profesionalnom nivou. Advokat Slavica Janjić pruža pravne usluge u velikom broju pravnih oblasti, sa posebnim fokusom na imovinsko pravo, privredno pravo, nasledno pravo, porodično pravo, radne sporove, upravne postupke i zastupanje pred sudovima i drugim državnim organima. Pored maternjeg jezika, tečno govori engleski jezik i poseduje napredno znanje rada na računaru i savremenim poslovnim softverskim alatima.