Porodično pravo, kao segment pozitivnog prava, je skup pravnih normi kojima se uređuju odnosi u porodici, kao odnosi porodice i društva. Porodično pravo je regulisano Porodičnim zakonom. Porodično pravo, kao naučna disciplina, se bavi sistematizovanjem pravnih normi, njihovim uopštavanjem i grupisanjem u pravne institute, iznalaženjem zajedničkih načela i kritičkim razmatranjem postojećih u cilju donošenja novih.

Porodično pravo ima za predmet pitanja vezana za porodičnopravne odnose

u kojima se obezbeđuju životne potrebe članova jedne porodice.

Zakonom o porodičnom pravu regulisana su pitanja iz pravne oblasti porodično pravo kao što su: zaključivanje braka, razvoda braka, odnosi bračnih drugova, odnosi u vanbračnoj zajednici, odnos roditelja i dece, zaštita od nasilja u porodici, zakonsko izdržavanje, usvojenje, hraniteljstvo i starateljstvo, kao i imovinski odnosi u porodici i postupci u vezi sa porodičnim odnosima i lično ime.

Porodično pravo se deli na:
1. bračno pravo (sklapanje braka, dejstvo i prestanak braka, vanbračna zajednica),
2. roditeljsko pravo (pravni odnosi između roditelja i dece, rođene u braku, van braka ili usvojene dece),
3. pravo starateljstva (zaštita lica koja nisu u stanju da se staraju o sebi i samostalno štite svoja prava i interese, kao što su deca bez roditeljskog staranja i punoletna lica nesposobna za rasuđivanje).

Porodično pravo se može podeliti i na lično porodično pravo i imovinsko porodično pravo.

Lično porodično pravo je ono porodično pravo koje se bavi pitanjima ličnih prava – prava vezana za svog titulara, a koja ne predstavljaju nikakvu materijalnu vrednost (obaveza vođenja zajednice života, obaveze roditelja prema deci u vezi vaspitanja i obrazovanja, pravo na poštovanje privatnog života). Imovinsko porodično pravo je ono porodično pravo koje se bavi pitanjima vezanim za imovinska prava – prava koja imaju novčanu sadržinu, te za titulara tog prava imaju ekonomsku vrednost (koju on može preneti na druga lica).

Porodično pravo ima svoja načela:
1. jednakosti i ravnopravnosti u porodičnim odnosima,
2. posebne zaštite porodice,
3. posebne zaštite dece.

U okviru porodičnog prava, a u skladu sa Zakonom o porodičnom pravu, regulisanja su i pitanja vezana za prestanak bračne zajednice.
Bračna zajednica može prestati na sledeće načine:
1. razvodom braka,
2. poništenjem braka (kada je brak ništavan ili rušljiv),
3. pravosnažnim rešenjem, kojim se nestalo lice proglašava umrlim,
4. smrću jednog ili oba supružnika.

Razvod braka je prekid braka do kog može doći samo ako je brak punovažan prema Porodičnom zakonu (ispunjava strogo propisane forme, uslove i prethodne radnje) i ako su supružnici živi. Uzroci, koji dovode do prekida braka (razvod braka) razvoda braka, su takođe zakonom određeni, a navode se kao:
• postojanje ozbiljne i trajne poremećenosti odnosa u braku,
• objektivna nemogućnost ostvarivanja zajednice života među supružnicima.

Razvod braka može biti.
1. sporazumni razvod braka,
2. razvod braka po tužbi.

Sporazumni razvod braka postoji kada supružnici sačinjavaju pismeni sporazum o razvodu braka ili mogu za sastavljanje sporazuma o razvodu sa pratećim dokumentima angažovati advokata za razvod, odnosno advokata za porodično pravo. Sporazumni razvod braka, shodno zakonu, podrazumeva postojanje sporazuma o vršenju roditeljskog prava ukoliko su deca maloletna.

Razvod braka po tužbi postoji u slučaju kada supružnici nisu u mogućnosti da ostvare sporazum oko važnih pitanja vezanih za razvod braka. Razvod braka po tužbi znači da do prestanka braka dolazi po tužbi jednog od bračnih drugova. Razvod braka po tužbi podrazumeva ispunjenje uslova – dovoljna je volja samo jednog od supružnika da se brak razvede. U slučaju da dođe do razvoda braka po tužbi može se angažovati advokat za razvod, odnosno advokat za porodično pravo, od strane supružnika koji pokreće tužbu za razvod braka, odnosno brakorazvodnu parnicu. Razvod braka po tužbi tj. razvodni spor je najčešći oblik bračnog spora. U skladu sa odredbama Porodičnog zakona, tužba za razvod braka ili predlog za razvod braka, kojom jedan od supružnika (ili angažovani advokat za razvod braka) zahteva od suda da presudom proglasi prestanak bračne zajednice, je formalnog karaktera. Tužba za razvod braka, kada je prisutan slučaj razvod braka po tužbi, prema Porodičnom zakonu, mora da sadrži sve one elemente koji su neophodni da bi se po tužbi moglo postupiti:
– označenje suda,
– ime i prezime, prebivalište ili boravište stranaka, njihovih zakonskih zastupnika i punomoćnika,
– predmet spora,
– sadržinu izjave i potpis podnosioca.

Razvod braka po tužbi podrazumeva da se rešavaju sledeća bitna pitanja u tužbenom postupku:
• poveravanje deteta,
• vršenje roditeljskog prava,
• visina doprinosa za izdržavanje deteta,
• način održavanja ličnih odnosa deteta sa drugim rediteljem,
• starateljstvo nad decom,
• nasilje u porodici.

Razvod braka po tužbi, po okončanju, u izreci presude kojom se brak razvodi, sud odlučuje o vršenju roditeljskog prava. Deoba zajedničke imovine (bračna tekovina), u slučaju razvoda braka po tužbi je poverena sudu, ali se ona vodi u posebnom postupku i ne može biti predmet same tužbe za razvod braka po tužbi.

Advokat za porodično pravo se bavi svim pravnim poslovima iz oblasti porodičnog prava i dečijih prava. Pravni poslovi koje može vršiti advokat za porodično pravo odnosno advokat za razvod braka su vezani za pravne radnje sa fokusom na poslove nadzora nad vršenjem roditeljskog prava, pravne radnje usmerene na zaštitu prava deteta kroz regulisanje pitanja: starateljstvo, nasilje u porodici, upravljanje imovinom deteta i posredovanje u porodičnim odnosima. Važno pitanje kod razvoda braka je i deoba bračne imovine, koja može biti stečena tokom braka ili uneta u brak kao vlastita (posebna) imovina supružnika. Advokat za porodično pravo i advokat za imovinu pruža sve pravne usluge u vezi deobe imovine supružnika, kao i zastupanje supružnika pred nadležnih organima tokom postupka razvod braka po tužbi.

Slavica Janjić

Advokat Slavica Janjić diplomirala je na Pravnom fakultetu, a još tokom studija sticala je praktično pravničko iskustvo obavljajući dužnost sudije porotnika u Osnovnom sudu u Aranđelovcu. Položila je pravosudni ispit i ima dugogodišnje profesionalno iskustvo u zastupanju i pružanju pravne pomoći fizičkim i pravnim licima u oblastima građanskog, privrednog, upravnog i krivičnog prava. Svoje stručno usavršavanje nastavila je pohađajući specijalističke studije iz poreskog prava, kao i polaganjem stručnog ispita za zastupnika za intelektualnu svojinu i ispita za javnog beležnika. Završila je i obuku za medijatora (posrednika) i upisana je u Registar posrednika Ministarstva pravde Republike Srbije. Član je Advokatske komore Srbije i Advokatske komore Beograda. Profesionalnu karijeru započela je u privrednom društvu „Šamot“ a.d. Aranđelovac. U periodu od 1993. do 2001. godine obavljala je rukovodeće pravne poslove i funkciju direktora. Nakon toga, preuzima dužnost rukovodioca pravne službe u Direkciji za građevinsko zemljište. Tokom tog perioda bila je odgovorna za saradnju sa državnim organima, izradu opštih akata, pripremu i realizaciju ugovora o komunalnom opremanju zemljišta, kao i drugih složenih pravnih poslova. Posebnu pravno-advokatsku stručnost stekla je u oblasti nepokretnosti, imovinskopravnih odnosa i pravnih pitanja vezanih za građevinsko zemljište. Tokom svoje karijere uspešno je zastupala fizička i pravna lica u velikom broju složenih predmeta gotovo iz svih pravnih oblasti, pružajući sveobuhvatnu pravnu podršku, strateško savetovanje i stručno i profesionalno vođenje sudskih postupaka. Član je Udruženja pravnika u privredi i kontinuirano prati razvoj domaće i međunarodne pravne prakse, radi pružanja pravnih usluga na najvišem profesionalnom nivou. Advokat Slavica Janjić pruža pravne usluge u velikom broju pravnih oblasti, sa posebnim fokusom na imovinsko pravo, privredno pravo, nasledno pravo, porodično pravo, radne sporove, upravne postupke i zastupanje pred sudovima i drugim državnim organima. Pored maternjeg jezika, tečno govori engleski jezik i poseduje napredno znanje rada na računaru i savremenim poslovnim softverskim alatima.