Privredno pravo je grana pozitivnog prava, koja sadrži pravne norme kojima se uređuje pravni položaj privrednih subjekata, njihov odnos prema državi i njihovi uzajamni pravni poslovi u vezi sa prometom robe i novca. Privredno pravo, posmatrano kao naučna disciplina, objašnjava i izučava pravne norme kojima se uređuje pravni položaj privrednih subjekata.

Privredno pravo se može posmatrati kao pravo koje ima sledeće delove:
1. statusni deo privrednog prava, sadrži pravna pravila kojima se uređuje pravni položaj privrednih subjekata i njihov odnos prema državi (pravo privrednih društava ili kompanijsko pravo odnosno poslovno pravo),
2. deo privrednog prava koji se bavi ugovorima robnog prometa i definiše ugovorne odnose pravnim pravila u svrhu uređivanja pravnih poslova privrednih subjekata u vezi sa prometom robe i novca,
3. privredno pravo koje obrađuje bankarske poslove i hartije od vrednosti.

Kako se privredno pravo bavi i pitanjima koja se odnose na trgovinu odnosno robni promet,

često se naziva i trgovinsko pravo ili ugovorno pravo.

Trgovina, kao privrednu delatnost, se definiše kao ukupnost svih oblika trgovačkih aktivnosti, od nabavke robe od proizvođača do njene isporuke konačnom potrošaču. Trgovinsko pravo uređuje osnove nastanka privrednih društava koja se bave trgovinom, kao i ponašanje privrednih subjekata u poslovima trgovine. Trgovinsko pravo određuje osnove trgovine kao delatnosti, kroz aktivnosti osnivanja privrednih subjekata čije je osnovna delatnost trgovina, njihovog nastanka kao subjekata trgovine, kao i utvrđivanje uslova rada trgovinskih pravnih subjekata.

Izvori privrednog prava mogu biti:
• izvori privrednog prava koje donosi zakonodavac (ustav, zakoni, podzakonska akta i sudska praksa),
• autonomni izvori privrednog prava (poslovni običaji, poslovne uzanse, opšti uslovi poslovanja, standardni – tipski ugovori, trgovinski termini i trgovinske klauzule),
• ostali izvori privrednog prava (predratno trgovinsko pravo, građansko pravo i pravna doktrina).

Subjekti privrednog prava (privredni subjekti) su sva fizička i pravna lica, koja u privrednopravnom prometu mogu biti nosioci prava i obaveza. Organizacione forme privrednih subjekata mogu biti u individualnom organizacionopravnom obliku (preduzetnici) i kolektivnom organizacionopravnom obliku sa svojstvom pravnog lica (privredna društva u vidu ortačkog društva, komanditnog društva, društva sa ograničenom odgovornošću) i kao drugi oblici obavljanja privrednih delatnosti u skladu sa posebnim zakonima (zadruge, banke, berze, osiguravajuća društva, javna preduzeća koje osniva država i drugo).

Privredno pravo uređuje način otpočinjanja i vršenja delatnosti privrednih subjekata. Da bi fizičko ili pravno lice steklo status pravnog lica odnosno preduzetnika, neophodno je da izvrši proces registracije privrednog društva odnosno preduzetničke firme u Agenciji za privredne registre u skladu sa Zakonom o privrednim društvima i zakonom koje bliže određuje registraciju. U postupku registracije, privredni subjekti stupaju u pravni odnos prema državi (poreske ustanove, APR i druge državne institucije zavisno od vrste delatnosti privrednog subjekta). Tokom obavljanja poslovne delatnosti, pravni odnosi podrazumevaju i one u koje privredni subjekti stupaju međusobno, te se u tom slučaju primenjuju norme privrednog prava (poslovnog ili trgovinskog prava), koje su najčešće određene ugovornim pravom. Prestanak privrednih subjekata može imati više oblika (doborovoljni prekid delatnosti, prekid delatnosti usled likvidacije ili stečaja), u kom slučaju se takođe primenjuju pravne norme privrednog prava (statusni i formalni deo privrednog prava).

Advokat za privredno pravo odnosno advokat za trgovinsko pravo (advokat za ugovore) pruža sve pravne usluge iz domena privrednog prava (poslovnog prava, trgovinskog prava, ugovornog prava) koja su od značaja za osnivanje, registraciju, obavljanje delatnosti, gašenje subjekata privrednog prava ili njihovo zastupanje pred nadležnim organima i institucijama.

Advokat za privredno pravo odnosno advokat za trgovinsko (advokat za ugovore) i korporativno pravo pruža sledeće pravne usluge iz oblasti privrednog prava:
– osnivanje privrednih subjekata (sastavljanje osnivačkog akta, statuta privrednog društva i drugih dokumenata kod statusnih promena privrednih društava),
– osnivanje i registracija ogranaka privrednih subjekata,
– registracija privrednih društava (podnošenje prijava u APR, poreskim organima i drugim državnim institucijama shodno delatnosti preduzeća),
– pravni konsalting i pravne radnje kod osnivanja, registracije, poslovanja, gašenja povezanih pravnih lica,
– pravne usluge vezane za korporativno upravljanje,
– sklapanje ugovora neophodnih za nesmetano, međusobno poslovanja privrednih subjekata (ugovor o kupoprodaji robe i usluga, ugovor o osiguranju, ugovor o konsaltingu, ugovor o lizingu, ugovor o komisionu, ugovor o franšizingu, ugovor o radnom odnosu, ugovor o zakupu, ugovor o građenju, ugovor o kreditu, ugovor o nepokretnosti, ugovor o posredovanju i drugi ugovori u privredi),
– pravne usluge vezane za stečajni postupak,
– pravne usluge vezane za likvidaciju privrednih društava,
– pravne usluge vezane za kreditno poslovanje subjekata privrednog prava odnosno trgovinskog prava (usluge vezane za bankarske poslove),
– zastupanje privrednih i fizičkih lica (odgovornih lica u privrednom društvu) u svim sporovima iz privrednog prava (privredni sporovi) u skladu sa zakonom.

Slavica Janjić

Advokat Slavica Janjić diplomirala je na Pravnom fakultetu, a još tokom studija sticala je praktično pravničko iskustvo obavljajući dužnost sudije porotnika u Osnovnom sudu u Aranđelovcu. Položila je pravosudni ispit i ima dugogodišnje profesionalno iskustvo u zastupanju i pružanju pravne pomoći fizičkim i pravnim licima u oblastima građanskog, privrednog, upravnog i krivičnog prava. Svoje stručno usavršavanje nastavila je pohađajući specijalističke studije iz poreskog prava, kao i polaganjem stručnog ispita za zastupnika za intelektualnu svojinu i ispita za javnog beležnika. Završila je i obuku za medijatora (posrednika) i upisana je u Registar posrednika Ministarstva pravde Republike Srbije. Član je Advokatske komore Srbije i Advokatske komore Beograda. Profesionalnu karijeru započela je u privrednom društvu „Šamot“ a.d. Aranđelovac. U periodu od 1993. do 2001. godine obavljala je rukovodeće pravne poslove i funkciju direktora. Nakon toga, preuzima dužnost rukovodioca pravne službe u Direkciji za građevinsko zemljište. Tokom tog perioda bila je odgovorna za saradnju sa državnim organima, izradu opštih akata, pripremu i realizaciju ugovora o komunalnom opremanju zemljišta, kao i drugih složenih pravnih poslova. Posebnu pravno-advokatsku stručnost stekla je u oblasti nepokretnosti, imovinskopravnih odnosa i pravnih pitanja vezanih za građevinsko zemljište. Tokom svoje karijere uspešno je zastupala fizička i pravna lica u velikom broju složenih predmeta gotovo iz svih pravnih oblasti, pružajući sveobuhvatnu pravnu podršku, strateško savetovanje i stručno i profesionalno vođenje sudskih postupaka. Član je Udruženja pravnika u privredi i kontinuirano prati razvoj domaće i međunarodne pravne prakse, radi pružanja pravnih usluga na najvišem profesionalnom nivou. Advokat Slavica Janjić pruža pravne usluge u velikom broju pravnih oblasti, sa posebnim fokusom na imovinsko pravo, privredno pravo, nasledno pravo, porodično pravo, radne sporove, upravne postupke i zastupanje pred sudovima i drugim državnim organima. Pored maternjeg jezika, tečno govori engleski jezik i poseduje napredno znanje rada na računaru i savremenim poslovnim softverskim alatima.