Poresko pravo

Poresko pravo je subjektivno poresko pravo države i u njenoj je jurisdikciji. Realizuje se preko poreske vlasti.

Poreskopravni odnos je javnopravni odnos između dve strane, na osnovu kojeg jedna strana (poreski poverilac) ima pravo da od druge strane (poreskog dužnika) zahteva određeno davanje, činjenje, nečinjenje ili trpljenje, a druga strana je dužna da to ispuni. Poreskopravni odnos je poreski zahtev države naspram poreske obaveze poreskog dužnika. Poreskopravni odnos je sa stanovišta poverioca poreski zahtev, a sa stanovišta dužnika poreska obaveza.

Poreski zahtev može da se posmatra u širem i užem smislu. Poreski zahtev u užem smislu je usmeren prema svim poreskim dužnicima, dok je poreski zahtev u širem smislu ovlašćenje poreskog upravnog organa da traži saradnju od konkretnog poreskog dužnika kod utvrđivanja i naplate konkretnog poreza.

Poreska obaveza se posmatra kao:

  • materijalna strana, koja rezultira smanjenjem dohotka tj. dovodi do imovinske promene,
  • formalna (upravna) strana, koja je u vidu saradnje sa poreskim organima.

Sadržina poreskog odnosa predstavlja skup prava i obaveza imovinske i neimovinske prirode: obaveza plaćanja poreza, pravo na utvrđivanje poreza, obaveza podnošenja poreske prijave, obaveza da se vodi propisano knjigovodstvo, pravo na povraćaj poreza i dr.

Privredno pravo

Privredno pravo obuhvata pravne norme koje se odnose na osnivanje, registraciju, poslovanje, ugovorne odnose, zaštitu konkurencije, stečaj, likvidaciju, finansijsko poslovanje i zaštitu prava intelektualne svojine privrednih subjekata. Privredno pravo je grana prava koja uređuje pravni položaj privrednih subjekata, njihove međusobne odnose, poslovne transakcije, odnos prema državnim privrednim i poreskim institucijama i rešavanje privrednih sporova

Oblasti privrednog prava:

  1. Privredno pravo obuhvata više pravnih oblasti koje su od ključnog značaja za poslovanje privrednih subjekata, kao što su pravo privrednih društava koje uređuje osnivanje, upravljanje, reorganizaciju i prestanak privrednih društava, društava sa ograničenom odgovornošću, akcionarskih društava, ortačkih društava i komanditnih društava.
  2. Značajnu oblast privrednog prava predstavlja i pravo konkurencije. Pravo konkurencije ima za cilj da zaštiti tržišnu konkurenciju i spreči monopolsko ponašanje, uključujući kartelske sporazume, zloupotrebu dominantnog položaja i nedozvoljene koncentracije privrednih subjekata.
  3. Trgovačko pravo reguliše pravne poslove u prometu robe i usluga, što prvenstveno uključuje brojne vrste ugovora, od kojih su najčešći ugovor o kupoprodaji, distribuciji, zastupanju, franšizingu, lizingu, poslovima uvoza i izvoza robe i usluga.
  4. Privredno pravo obuhvata i stečajno pravo. Stečajno pravo uređuje postupak stečaja, likvidacije i reorganizacije privrednih društava.
  5. Finansijsko pravo obuhvata bankarsko poslovanje, osiguranje, hartije od vrednosti i finansiranje privrednih subjekata.
  6. Poseban deo privrednog prava odnosi se na pravo intelektualne svojine, koje obuhvata zaštitu patenata, žigova, autorskih prava i industrijskog dizajna.

Privredno pravo uređuje osnivanje, organizaciju, statusne promene i prestanak rada privrednih društava, kao i ugovorne i statusne odnose između učesnika u prometu.

Privredno pravo obuhvata različite privredne aktivnosti:

  • osnivanje preduzetnika i privrednih društava,
  • izrada i analiza poslovnih ugovora,
  • statusne promene (spajanje, pripajanje, podela, transformacija, reorganizacija),
  • korporativno upravljanje i odnosi među članovima i akcionarima društva,
  • zastupanje u privrednim sporovima,
  • naplata potraživanja između pravnih lica,
  • stečaj i likvidacija,
  • zaštita poslovnih interesa i odgovornost direktora odnosno preduzetnika.