Ono što je predmet nasleđivanja, bilo po osnovu zakona ili na osnovu testamenta, je zaostavština. Zaostavštinu čine sva nasleđivanju podobna prava koja su ostaviocu pripadala u trenutku njegove smrti.

Kada se pokrene postupak za raspravljanje zaostavštine, sud odnosno javni beležnik utvrđuje ko su naslednici umrlog, koja imovina sačinjava zaostavštinu umrlog, kao i to koja prava iz zaostavštine pripadaju naslednicima, legatarima i drugim licima.

Kako je testament (zaveštanje) zakonom uređeni oblik jednostrane, strogo lične i opozive izjave volje za to sposobnog lica, kojom ono određuje raspodelu svoje imovine posle svoje smrti, testament može biti deo postupka za raspravljanje zaostavštine.

Ukoliko se utvrdi da postoji pisani testament ili isprava o usmenom testamentu,

to se dostavlja sudu zajedno sa smrtovnicom ostavioca.

U postupku raspravljanja zaostavštine, kada postoji testament, sud odnosno javni beležnik, prvo utvrđuje da je lice koje je ostavilo testament umrlo ili da je proglašeno za umrlo, a potom otvaraju njegov testament bez povrede pečata, čita ga pred dva punoletna građanina (mogu biti i naslednici) i o svim ovim radnjama sačinjava zapisnik. Razmatra se svaki testament bez obzira da li je testament po zakonu punovažan ili ih ima više. Ovim postupcima suda tokom raspravljanja zaostavštine (ostavinskom postupku) se smatra da je testament proglašen i sastavlja se zapisnik o proglašenju testamenta. Zapisnik o proglašenju testamenta sadrži sledeće elemente: koliko je testamenata pronađeno, koji datum nose testamenti, gde su oni nađeni, kao i to ko ih je predao sudu ili sastavljaču smrtovnice, podaci o svedocima koji su prisustvovali otvaranju i proglašenju testamenta, potom da li je testament predat otvoren ili zatvoren i kakvim je pečatom bio zapečaćen, sve što se smatralo sumnjivim u vezi testamenta, kao i sadržinu samog testamenta. Kada sud proglasi testament, stavlja potvrdu o proglašenju testamenta sa naznačenim datumom proglašenja, brojem i datumima ostalih pronađenih testamenata (ako ih je bilo). Prepis proglašenog testamenta mogu tražiti naslednici, legatari i druga zainteresovana lica.

U slučaju da je umrli napravio usmeni testament, za sud je bitno da postoji isprava o tome, a koju su svedoci svojeručno potpisali. Sadržinu takve izjave o usmenom testamentu sud proglašava po odredbama koje važe za proglašenje pismenog testamenta. Ako isprava o usmenom testamentu nije sačinjena, sud saslušava ponaosob sve svedoke pred kojima je usmeni testament izjavljen, a naročito o okolnostima od kojih zavisi punovažnost testamenta. Zapisnik o saslušanju ovih svedoka sud proglašava po odredbama koje važe za proglašenje pismenog testamenta.

Pismeni testament može biti uništen nezavisno od volje ostavioca ili može biti izgubljen. U ovim okolnostima je bitno da među zainteresovanim licima nema spora o ranijem postojanju tog testamenta, o obliku u kome je testament sastavljen, o načinu nestanka ili uništenja, kao i o sadržini testamenta. Tada ostavinski sud saslušava sva zainteresovana lica i po njihovim predlozima izvodi potrebne dokaze, a takav zapisnik proglašava po odredbama koje važe za proglašenje pismenog testamenta.

Sud odnosno javni beležnik koji je testament proglasio zadržava prepis testamenta, a ostavinskom sudu dostavlja zapisnik o proglašenju testamenta sa izvornim pismenim testamentom ili ispravom o usmenom testamentu ili zapisnikom o saslušanju svedoka usmenog testamenta. Izvorni pismeni testament, isprava o usmenom testamentu, zapisnik o saslušanju svedoka usmenog testamenta, kao i zapisnik o sadržini nestalog ili uništenog pismenog testamenta se čuva u ostavinskom sudu.

Slavica Janjić

Advokat Slavica Janjić diplomirala je na Pravnom fakultetu, a još tokom studija sticala je praktično pravničko iskustvo obavljajući dužnost sudije porotnika u Osnovnom sudu u Aranđelovcu. Položila je pravosudni ispit i ima dugogodišnje profesionalno iskustvo u zastupanju i pružanju pravne pomoći fizičkim i pravnim licima u oblastima građanskog, privrednog, upravnog i krivičnog prava. Svoje stručno usavršavanje nastavila je pohađajući specijalističke studije iz poreskog prava, kao i polaganjem stručnog ispita za zastupnika za intelektualnu svojinu i ispita za javnog beležnika. Završila je i obuku za medijatora (posrednika) i upisana je u Registar posrednika Ministarstva pravde Republike Srbije. Član je Advokatske komore Srbije i Advokatske komore Beograda. Profesionalnu karijeru započela je u privrednom društvu „Šamot“ a.d. Aranđelovac. U periodu od 1993. do 2001. godine obavljala je rukovodeće pravne poslove i funkciju direktora. Nakon toga, preuzima dužnost rukovodioca pravne službe u Direkciji za građevinsko zemljište. Tokom tog perioda bila je odgovorna za saradnju sa državnim organima, izradu opštih akata, pripremu i realizaciju ugovora o komunalnom opremanju zemljišta, kao i drugih složenih pravnih poslova. Posebnu pravno-advokatsku stručnost stekla je u oblasti nepokretnosti, imovinskopravnih odnosa i pravnih pitanja vezanih za građevinsko zemljište. Tokom svoje karijere uspešno je zastupala fizička i pravna lica u velikom broju složenih predmeta gotovo iz svih pravnih oblasti, pružajući sveobuhvatnu pravnu podršku, strateško savetovanje i stručno i profesionalno vođenje sudskih postupaka. Član je Udruženja pravnika u privredi i kontinuirano prati razvoj domaće i međunarodne pravne prakse, radi pružanja pravnih usluga na najvišem profesionalnom nivou. Advokat Slavica Janjić pruža pravne usluge u velikom broju pravnih oblasti, sa posebnim fokusom na imovinsko pravo, privredno pravo, nasledno pravo, porodično pravo, radne sporove, upravne postupke i zastupanje pred sudovima i drugim državnim organima. Pored maternjeg jezika, tečno govori engleski jezik i poseduje napredno znanje rada na računaru i savremenim poslovnim softverskim alatima.