Način osnivanja društva propisan je Zakonom o privrednim društvima. Osnovni osnivački dokumenti su osnivački akt i statut privrednog društva. Osnivački akti privrednog društva su oni akti koji uređuju određene odnose, obavezni su za sva društva, u odgovarajućoj su, zakonski propisanoj formi i postoji obaveza njihovog objavljivanja na propisan način.

Statut je opšti pravni akt privrednog društva, pravno uređen Zakonom o privrednim društvima.

Smatra se da je društvo osnovano na neodređeno vreme ako osnivačkim aktom, odnosno statutom nije drugačije određeno.

Statut privrednog društva je obavezan pravni akt, koji je karakterističan za sva akcionarska društva. Prema Zakonu o privrednim društvima, akcionarsko društvo pored osnivačkog akta ima i statut kojim se uređuje upravljanje društvom i druga pitanja u skladu sa zakonom, ako posebnim zakonom nije drugačije propisano.

Statut se sačinjava se u pisanoj formi i registruje se u skladu sa zakonom o registraciji. Ukoliko je statut sačinjen kao elektronski, odnosno digitalizovani dokument registruju se u elektronskom obliku, u skladu sa zakonom o registraciji.

Prvi statut društva donose akcionari koji osnivaju društvo, i može pored osnovnih elemenata da sadržati i odredbu kojom se imenuju direktori, odnosno članovi nadzornog odbora. Statut akcionarskog društva može da se menja odlukom skupštine ili drugog organa određenog Zakonom o privrednim društvima.

Obavezni elementi statuta akcionarskog društva, u skladu sa zakonom, su:

  • poslovno ime i sedište društva;
  • pretežna delatnost društva;
  • podaci o visini upisanog i uplaćenog osnovnog kapitala, kao i podaci o broju i ukupnoj nominalnoj vrednosti odobrenih akcija, ako postoje;
  • bitni elementi izdatih akcija svake vrste i klase u skladu sa zakonom kojim se uređuje tržište kapitala, a kod akcija koje nemaju nominalnu vrednost i iznos dela osnovnog kapitala za koji su one izdate, odnosno računovodstvena vrednost, uključujući i eventualne obaveze, ograničenja i privilegije vezane za svaku klasu akcija;
  • vrste i klase akcija;
  • posebni uslovi za prenos akcija, ako postoje;
  • postupak sazivanja skupštine;
  • određivanje organa društva i njihovog delokruga, broja njihovih članova, bliže uređivanje načina imenovanja i opoziva tih članova, kao i načina odlučivanja tih organa;
  • druga pitanja za koja je ovim ili posebnim zakonom određeno da ih sadrži statut akcionarskog društva.

Statut akcionarskog društva menja se odlukom skupštine, u skladu sa odredbama zakona. Zakonski zastupnik društva je u obavezi da nakon svake izmene statuta sačini i potpiše prečišćeni tekst dokumenta statuta. Izmene statuta, kao i prečišćeni tekst, nakon svake takve izmene, registruju se u skladu sa zakonom o registraciji.

U postupku osnivanja privrednog društva, a naročito akcionarskog društva može se angažovati advokat za privredna društva. Advokat za privredna društva izrađuje statut društva i druge akte društva i promenu u postojećim aktima. Pravne usluge lica čija je specijalnost privredno pravo (advokat za privredna društva) izrađuje i dokumenta koja su potrebna za skupštinu društva – akcionara, za sednice odbora, vrši u skladu sa potrebama društva i promenu adrese sedišta, promenu delatnosti u registrima, promenu naziva i imena društva, promenu pravne forme društva, kao i promenu u registrima koje se tiču osnovnih podataka privrednog društva. U slučaju da je društvo suočeno sa sporovima iz privrede, advokat za privredna društva vrši zastupanje pred sudom u privrednim sporovima, kao i zastupanje na arbitraži pri Privrednoj komori.

Slavica Janjić

Advokat Slavica Janjić diplomirala je na Pravnom fakultetu, a još tokom studija sticala je praktično pravničko iskustvo obavljajući dužnost sudije porotnika u Osnovnom sudu u Aranđelovcu. Položila je pravosudni ispit i ima dugogodišnje profesionalno iskustvo u zastupanju i pružanju pravne pomoći fizičkim i pravnim licima u oblastima građanskog, privrednog, upravnog i krivičnog prava. Svoje stručno usavršavanje nastavila je pohađajući specijalističke studije iz poreskog prava, kao i polaganjem stručnog ispita za zastupnika za intelektualnu svojinu i ispita za javnog beležnika. Završila je i obuku za medijatora (posrednika) i upisana je u Registar posrednika Ministarstva pravde Republike Srbije. Član je Advokatske komore Srbije i Advokatske komore Beograda. Profesionalnu karijeru započela je u privrednom društvu „Šamot“ a.d. Aranđelovac. U periodu od 1993. do 2001. godine obavljala je rukovodeće pravne poslove i funkciju direktora. Nakon toga, preuzima dužnost rukovodioca pravne službe u Direkciji za građevinsko zemljište. Tokom tog perioda bila je odgovorna za saradnju sa državnim organima, izradu opštih akata, pripremu i realizaciju ugovora o komunalnom opremanju zemljišta, kao i drugih složenih pravnih poslova. Posebnu pravno-advokatsku stručnost stekla je u oblasti nepokretnosti, imovinskopravnih odnosa i pravnih pitanja vezanih za građevinsko zemljište. Tokom svoje karijere uspešno je zastupala fizička i pravna lica u velikom broju složenih predmeta gotovo iz svih pravnih oblasti, pružajući sveobuhvatnu pravnu podršku, strateško savetovanje i stručno i profesionalno vođenje sudskih postupaka. Član je Udruženja pravnika u privredi i kontinuirano prati razvoj domaće i međunarodne pravne prakse, radi pružanja pravnih usluga na najvišem profesionalnom nivou. Advokat Slavica Janjić pruža pravne usluge u velikom broju pravnih oblasti, sa posebnim fokusom na imovinsko pravo, privredno pravo, nasledno pravo, porodično pravo, radne sporove, upravne postupke i zastupanje pred sudovima i drugim državnim organima. Pored maternjeg jezika, tečno govori engleski jezik i poseduje napredno znanje rada na računaru i savremenim poslovnim softverskim alatima.