Privremena mjera je hitna mjera u postupku. Privremenom mjerom kao sudskom odlukom pruža se hitna pomoć određenom tj. ugroženom licu. Iako se radi o hitnoj mjeri u postupku, privremenom mjerom se ne prejudicira ishod konkretnog postupka odnosno spora.

Privremena mjera kao odluka postupajućeg suda stupa na snagu danom donošenja,

nevezano za ishod konkretnog postupka.

Zakon o izvršenju i obezbjeđenju Crne Gore predviđa u čl. 289 st. 1:
– da se privremena mjera može odrediti kod nenovčanog potraživanja kada predlagač učini vjerovatnim postojanje određenog potraživanja i kada učini vjerovatnim da će se ostvarivanje potraživanja znatno otežati.

Stavom 2. člana 289 Zakona o izvršenju i obezbjeđenju predviđeno je:
– da se privremena mjera može odrediti i kada predlagač obezbjeđenja učini vjerovatnim da je mjera potrebna da bi se spriječila upotreba sile ili nastanak nenadoknadive štete.
Privremena mjera je izvršna odluka suda, i u konkretnom slučaju ne postoji mogućnost njenog odlaganja i protivnik obezbjeđenja dužan je da postupi po odluci nadležnog suda u slučaju određivanja privremene mjere.

Sa pravnog stanovišta možemo reći da je privremena mjera obavezujuća izvršna odluka i da je protivnik obezbjeđenja u obavezi da postupi po privremenoj mjeri kao izvršnoj odluci suda.

Žalba odnosno prigovor na rješenje o određivanju privremene mjere ne odlaže njeno izvršenje.

Pravnosnažne i izvršne sudske odluke su obavezujuće i one se moraju izvršavati.

Neizvršenje sudske odluke je krivično djelo shodno članu 395. Krivičnog zakonika Crne Gore.

Krivičnim zakonikom čl. 395 propisano je da službeno ili odgovorno lice koje odbije da izvrši pravnosnažnu i izvršnu sudsku odluku kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do 2 (dvije) godine.

Privremena mjera kao izvršna odluka je određenog trajanja, iz razloga jer nije moguće predvidjeti trajanje parničnog postupka, a takođe treba znati da tokom trajanja postupka, sud pred kojim se vodi postupak može ukoliko se promijene okolnosti izmijeniti donijetu privremenu mjeru ili je obustaviti.

U svakom slučaju privremena mjera je obavezujuća i kao izvršna sudska odluka ona se mora izvršiti i primijeniti.

Autor: Advokat Dejan Dragović, Podgorica

Slavica Janjić

Advokat Slavica Janjić diplomirala je na Pravnom fakultetu, a još tokom studija sticala je praktično pravničko iskustvo obavljajući dužnost sudije porotnika u Osnovnom sudu u Aranđelovcu. Položila je pravosudni ispit i ima dugogodišnje profesionalno iskustvo u zastupanju i pružanju pravne pomoći fizičkim i pravnim licima u oblastima građanskog, privrednog, upravnog i krivičnog prava. Svoje stručno usavršavanje nastavila je pohađajući specijalističke studije iz poreskog prava, kao i polaganjem stručnog ispita za zastupnika za intelektualnu svojinu i ispita za javnog beležnika. Završila je i obuku za medijatora (posrednika) i upisana je u Registar posrednika Ministarstva pravde Republike Srbije. Član je Advokatske komore Srbije i Advokatske komore Beograda. Profesionalnu karijeru započela je u privrednom društvu „Šamot“ a.d. Aranđelovac. U periodu od 1993. do 2001. godine obavljala je rukovodeće pravne poslove i funkciju direktora. Nakon toga, preuzima dužnost rukovodioca pravne službe u Direkciji za građevinsko zemljište. Tokom tog perioda bila je odgovorna za saradnju sa državnim organima, izradu opštih akata, pripremu i realizaciju ugovora o komunalnom opremanju zemljišta, kao i drugih složenih pravnih poslova. Posebnu pravno-advokatsku stručnost stekla je u oblasti nepokretnosti, imovinskopravnih odnosa i pravnih pitanja vezanih za građevinsko zemljište. Tokom svoje karijere uspešno je zastupala fizička i pravna lica u velikom broju složenih predmeta gotovo iz svih pravnih oblasti, pružajući sveobuhvatnu pravnu podršku, strateško savetovanje i stručno i profesionalno vođenje sudskih postupaka. Član je Udruženja pravnika u privredi i kontinuirano prati razvoj domaće i međunarodne pravne prakse, radi pružanja pravnih usluga na najvišem profesionalnom nivou. Advokat Slavica Janjić pruža pravne usluge u velikom broju pravnih oblasti, sa posebnim fokusom na imovinsko pravo, privredno pravo, nasledno pravo, porodično pravo, radne sporove, upravne postupke i zastupanje pred sudovima i drugim državnim organima. Pored maternjeg jezika, tečno govori engleski jezik i poseduje napredno znanje rada na računaru i savremenim poslovnim softverskim alatima.