Intelektualnom svojinom se smatraju određene kreacije ljudskog uma i komercijalni simboli koji predstavljaju bestelesna dobra, a koja uživaju zaštitu na osnovu različitih nivoa isključivih prava, što omogućuje njihovu komercijalizaciju i eksploataciju na tržištu. Bitno obeležje intelektualne svojine je da spada u apsolutna prava i da je monopolskog karaktera, te kao takva deluje prema svima. Intelektualna svojina, kao apsolutno pravo, ima za svoj predmet specifično pravno dobro u vidu intelektualne tvorevine, dok monopolski karakter znači da titular tvorevine ima ekskluzivitet u odnosu na ono što je svojim intelektualnim radom stvorio (treća lica moraju da zatraže pravo odnosno dozvolu za korišćenje intelektualnog dobra titulara intelektualne svojine).

U savremenim uslovima poslovanja privrednih subjekata, kao oblik intelektualne svojine se javlja sajt –skup povezanih web strana, koje se nalaze na internetu pod jednom adresom (domenom).

Sajt kao intelektualna svojina obuhvata više različitih aspekata. Sajt kao celina predstavlja složeno autorsko delo koje može obuhvatati više različitih oblika intelektualne svojine. Sajt može biti zaštićen različitim oblicima intelektualne svojine, kao što su autorska prava, zaštita žiga, i u nekim slučajevima patentna zaštita.

Zaštita sajta kao intelektualne svojine podrazumeva pravnu zaštitu svih njegovih originalnih delova, koji se mogu posmatrati kao autorsko delo ili predmet prava industrijske svojine, od kojih se svaki štiti na različit način, zavisno od karaktera sadržaja.

Sadržaj sajta čine tekstovi, fotografije, ilustracije, video i audio materijal, kao i sam grafički dizajn i raspored elemenata na stranici. Svi navedeni elementi (delovi) sajta uživaju zaštitu autorskog prava, koja nastaje automatski, kreiranjem originalnog dela, bez potrebe za posebnom registracijom. Autor sadržaja sajta ima isključivo pravo da odlučuje o načinu korišćenja, umnožavanja i javnog prikazivanja svog dela, što se posebno ističe na sajtu, kao njegov sastavni deo.

Softverski deo sajta, odnosno programski kodovi su originalni autorski deo programera. Ukoliko je web stranica izrađena po narudžbini klijenta, veoma važno je da u tom slučaju postoji ugovor o izradi sajta, kojim se može predvideti prenos autorskih prava sa programera ili dizajnera na naručioca sajta, odnosno vlasnika sajta. Ukoliko ugovor nije sačinjen, autorska prava mogu ostati kod autora, čak i u slučaju da je sajt plaćen.

Predmet zaštite delova sajta, kao intelektualne svojine, mogu biti i naziv sajta, njegov logo i internet domen – zaštita kao žiga (trademark), ali samo ako ispunjavaju uslove prepoznatljivosti i različitosti i originalnosti.

Pravna zaštita sajta kao intelektualne svojine predstavlja kombinaciju više elemenata:

  • zaštita autorskog prava,
  • zaštita žiga i domena,
  • zaštita dizajna i softverskih rešenja,
  • ugovorna zaštita.

Ukoliko je potrebno zaštiti pravo intelektualne svojine, advokat za intelektualnu svojinu vrši sve neophodne provere u pogledu podobnosti za zaštitu autorskih prava i savetuje na koji način je najbolje izvršiti zaštitu prava autorskog dela, dizajna, žiga i svakog drugog oblika intelektualne svojine. Advokat za intelektualnu svojinu sastavlja sve vrste ugovora, počev od licencnih ugovora kojima se dozvoljava korišćenje softvera ili nekog drugog prava, ugovora o prenosu prava ili ugovora o radu u vezi sa delima stvorenim u okviru nekog posla. U slučaju povrede prava intelektualne svojine u slučaju sajta, moguće je pokrenuti sudski postupak zbog povrede autorskog prava ili žiga. Ukoliko je neophodno pokrenuti sudski spor za povredu prava intelektualne svojine kod sajta, važnu ulogu ima advokat za intelektualnu svojinu. Advokat za intelektualnu svojinu vršiti zastupanje strana i podnošenje neophodne dokumentacije pred nadležnim organima kod povrede prava intelektualne svojine u cilju zaštite prava intelektualne svojine. Advokat za intelektualnu svojinu može da zahteva utvrđenje povrede prava ili ozbiljne pretnje da će pravo biti povređeno, zabranu radnji kojima se povređuje pravo intelektualne svojine ili radnji koje predstavljaju ozbiljnu pretnju da će pravo biti povređeno. Advokat za intelektualnu svojinu takođe može da zahteva pred sudom i zabranu ponavljanja radnji koje ugrožavaju prava intelektualne svojine pod pretnjom plaćanja primerenog novčanog iznosa tužiocu, naknadu imovinske i neimovinske štete. Advokat za intelektualnu svojinu takođe daje savete o prevenciji budućih povreda prava.

Slavica Janjić

Advokat Slavica Janjić diplomirala je na Pravnom fakultetu, a još tokom studija sticala je praktično pravničko iskustvo obavljajući dužnost sudije porotnika u Osnovnom sudu u Aranđelovcu. Položila je pravosudni ispit i ima dugogodišnje profesionalno iskustvo u zastupanju i pružanju pravne pomoći fizičkim i pravnim licima u oblastima građanskog, privrednog, upravnog i krivičnog prava. Svoje stručno usavršavanje nastavila je pohađajući specijalističke studije iz poreskog prava, kao i polaganjem stručnog ispita za zastupnika za intelektualnu svojinu i ispita za javnog beležnika. Završila je i obuku za medijatora (posrednika) i upisana je u Registar posrednika Ministarstva pravde Republike Srbije. Član je Advokatske komore Srbije i Advokatske komore Beograda. Profesionalnu karijeru započela je u privrednom društvu „Šamot“ a.d. Aranđelovac. U periodu od 1993. do 2001. godine obavljala je rukovodeće pravne poslove i funkciju direktora. Nakon toga, preuzima dužnost rukovodioca pravne službe u Direkciji za građevinsko zemljište. Tokom tog perioda bila je odgovorna za saradnju sa državnim organima, izradu opštih akata, pripremu i realizaciju ugovora o komunalnom opremanju zemljišta, kao i drugih složenih pravnih poslova. Posebnu pravno-advokatsku stručnost stekla je u oblasti nepokretnosti, imovinskopravnih odnosa i pravnih pitanja vezanih za građevinsko zemljište. Tokom svoje karijere uspešno je zastupala fizička i pravna lica u velikom broju složenih predmeta gotovo iz svih pravnih oblasti, pružajući sveobuhvatnu pravnu podršku, strateško savetovanje i stručno i profesionalno vođenje sudskih postupaka. Član je Udruženja pravnika u privredi i kontinuirano prati razvoj domaće i međunarodne pravne prakse, radi pružanja pravnih usluga na najvišem profesionalnom nivou. Advokat Slavica Janjić pruža pravne usluge u velikom broju pravnih oblasti, sa posebnim fokusom na imovinsko pravo, privredno pravo, nasledno pravo, porodično pravo, radne sporove, upravne postupke i zastupanje pred sudovima i drugim državnim organima. Pored maternjeg jezika, tečno govori engleski jezik i poseduje napredno znanje rada na računaru i savremenim poslovnim softverskim alatima.