Po naslednom pravu i Zakonu o nasleđivanju, zaostavštinu čine sva nasleđivanju podobna prava koja su ostaviocu pripadala u trenutku smrti. Zaveštanje, da bi bilo punovažno, mora biti sačinjeno u obliku i pod uslovima određenim zakonom.

Zakon razlikuje nekoliko vrsta redovnih zaveštanja:

– svojeručno zaveštanje,

– pismeno zaveštanje pred svedocima,

– sudsko zaveštanje,

– javnobeležničko zaveštanje.

Svojeručno zaveštanje je vrsta zaveštanja koje zaveštalac od početka do kraja piše svojom rukom i svojeručno potpisuje. Uslov koji zaveštalac treba da ispuni kod svojeručnog zaveštanja, pored opštih, je i pismenost, jer nije dozvoljeno da tekst zaveštanja bude diktiran trećem licu ili da ga ono kuca. Osnovne karakteristike svojeručnog zaveštanja su: brzina i lakoća stavljanja, punovažnost bez overe, privatnost.

Pismeno zaveštanje pred svedocima je zaveštanje koje podrazumeva da je zaveštalac, pred dva svedoka, izjavio da je već sačinio pismeno zaveštanje, da ga je pročitao, da je to njegova poslednja volja i da se potom na pismenu svojeručno potpiše. Uslovi, potrebni za punovažnost pismenog zaveštanja pred svedocima, podrazumevaju pismenost zaveštaoca, može se sastaviti na bilo koji način, može ga sastaviti i neko drugo lice, ali je neophodno da zaveštalac izjavi da je to pismeno pročitao i da ga priznaje za svoje zaveštanje. Nakon izjave zaveštaoca i njegovog svojeručnog potpisa, potrebno je da ova vrsta zaveštanja istovremeno bude potpisana od strane dva svedoka svojeručno. Osnovna karakteristika pismenog zaveštanje pred svedocima je istovremenost radnji tj. izjava zaveštaoca da je pročitao pismeno i da je to njegova poslednja volja i potpisivanja oba svedoka mora biti urađeno u isto vreme i na istom mestu dok su prisutna dva svedoka. Svedoci moraju biti pismeni, punoletni, potpuno poslovno sposobni, govoriti istim jezikom kao i zaveštalac. Svedok ne može biti (niti takvim svedocima može biti išta ostavljeno po zaveštanju): krvni srodnik, tazbinski srodnik, srodnik po usvojenju, supružnik, bivši supružnik, vanbračni partner, bivši vanbračni partner, staralac, bivši staralac, štićenik ili bivši štićenik.

Zaveštanje pred javnim beležnikom je takvo zaveštanja koje beležnik sačinjava po kazivanju zaveštaoca, po pravilima koja važe za sastavljanje isprava. Karakteristike ovog zaveštanja: sačinjava se pred bilo kojim javnim beležnikom, zaveštalac ne može imati unapred sastavljeno zaveštanje sa kojim istupa pred beležnika, zaveštanje sačinjava beležnik, beležnik utvrđuje identitet zaveštaoca i proverava sposobnost zaveštaoca, zaveštalac zaveštanje čita i potpisuje pred beležnikom, beležnik a u zaveštanju potvrđuje da ga je zaveštalac u njegovom prisustvu pročitao i potpisao, beležnik čita zaveštanje pred dva svedoka, svedoci se istovremeno potpisuju na zaveštanju kada i zaveštalac.

Zaveštanje se može poništiti ukoliko nije sačinjeno u skladu sa zakonom. Da bi zaveštanje bilo sastavljeno tako da proizvodi pravno dejstvo, poželjno je da ga sastavi advokat za nasledno pravo. Advokat za nasledno pravo može i da čuva zaveštanje do trenutka njegove realizacije. Advokat za nasledno pravo pruža pravne usluge kod postupka raspravljanja zaostavštine – ostavinskog postupka. Ukoliko postoji više zaveštanja, advokat za nasledno pravo će proveriti međusobnu pravnu usklađenost svih zaveštanja, što je od značaja za naslednike. Zaveštalac takođe može koristiti usluge lica specijalizovanog za nasledno pravo (advokat za nasledno pravo) kod sastavljanja više oblika zaostavština kako bi one bile međusobno punovažne.

Advokatska kancelarija Slavica Janjić i saradnici Beograd pruža svu pravnu pomoć iz oblasti nasledno pravo, počev od konsultacija, preko sastavljanja zaostavštine, zastupanja stranaka pred sudom.

Slavica Janjić

Advokat Slavica Janjić diplomirala je na Pravnom fakultetu, a još tokom studija sticala je praktično pravničko iskustvo obavljajući dužnost sudije porotnika u Osnovnom sudu u Aranđelovcu. Položila je pravosudni ispit i ima dugogodišnje profesionalno iskustvo u zastupanju i pružanju pravne pomoći fizičkim i pravnim licima u oblastima građanskog, privrednog, upravnog i krivičnog prava. Svoje stručno usavršavanje nastavila je pohađajući specijalističke studije iz poreskog prava, kao i polaganjem stručnog ispita za zastupnika za intelektualnu svojinu i ispita za javnog beležnika. Završila je i obuku za medijatora (posrednika) i upisana je u Registar posrednika Ministarstva pravde Republike Srbije. Član je Advokatske komore Srbije i Advokatske komore Beograda. Profesionalnu karijeru započela je u privrednom društvu „Šamot“ a.d. Aranđelovac. U periodu od 1993. do 2001. godine obavljala je rukovodeće pravne poslove i funkciju direktora. Nakon toga, preuzima dužnost rukovodioca pravne službe u Direkciji za građevinsko zemljište. Tokom tog perioda bila je odgovorna za saradnju sa državnim organima, izradu opštih akata, pripremu i realizaciju ugovora o komunalnom opremanju zemljišta, kao i drugih složenih pravnih poslova. Posebnu pravno-advokatsku stručnost stekla je u oblasti nepokretnosti, imovinskopravnih odnosa i pravnih pitanja vezanih za građevinsko zemljište. Tokom svoje karijere uspešno je zastupala fizička i pravna lica u velikom broju složenih predmeta gotovo iz svih pravnih oblasti, pružajući sveobuhvatnu pravnu podršku, strateško savetovanje i stručno i profesionalno vođenje sudskih postupaka. Član je Udruženja pravnika u privredi i kontinuirano prati razvoj domaće i međunarodne pravne prakse, radi pružanja pravnih usluga na najvišem profesionalnom nivou. Advokat Slavica Janjić pruža pravne usluge u velikom broju pravnih oblasti, sa posebnim fokusom na imovinsko pravo, privredno pravo, nasledno pravo, porodično pravo, radne sporove, upravne postupke i zastupanje pred sudovima i drugim državnim organima. Pored maternjeg jezika, tečno govori engleski jezik i poseduje napredno znanje rada na računaru i savremenim poslovnim softverskim alatima.