Nasledno pravo je u srpskom zakonodavstvu uređeno Zakonom o nasleđivanju, kojim se regulišu osnovi nasleđivanja, uslovi neophodno kako bi se stekla sposobnost za nasleđivanje, kao i predmet nasleđivanja, zakonska forma osnova nasleđivanja i pojam naslednika.

Da bi neko mogao da nasledi predmet zaveštanja, moraju biti ispunjeni određeni uslovi, koji podrazumevaju:

  • naslediti može samo lice koje je živo u trenutku ostaviočeve smrti,
  • naslediti može i dete već začeto u trenutku ostaviočeve smrti ako se rodi živo,
  • na osnovu zaveštanja može naslediti i pravno lice, ako posebnim propisima nije drugačije određeno,
  • odredbe prethodnih stavova važe i za isporuku (legat) i druge koristi iz zaveštanja.

Zakonodavac je predvideo i mogućnost da neko lice ne može da ostvari nasledno pravo, jer se smatra nedostojnim za nasleđivanje. Nedostojnost nasleđivanja, po osnovu zakona ili zaveštanja, postoji za ono lice koje je:

  • umišljajno usmrtio ostavioca, ili je to pokušao;
  • prinudom, pretnjom ili prevarom naveo ostavioca da sačini ili opozove zaveštanje ili neku njegovu odredbu, ili ga je u tome sprečio;
  • u nameri sprečavanja ostaviočeve poslednje volje uništio ili sakrio njegovo zaveštanje, ili ga je falsifikovao;
  • teže ogrešio o zakonsku obavezu izdržavanja ostavioca, ili mu je uskratio nužnu pomoć.

Prema zakonu, razlikuju se dva osnova za nasleđivanje – naslediti se može na osnovu zakona i na osnovu zaveštanja (testamenta).

Po osnovu zakona se nasleđuje ukoliko nema testamenta (zaveštanja) i tada naslednici ostvaruju svoje nasledno pravo prema naslednim redovima uz određivanje udela u imovini koji će im pripasti i redosleda po kojima se pozivaju na nasleđe.

Testament je uređeni oblik jednostrane, strogo lične i opozive izjave volje za to sposobnog lica, kojom ono određuje raspodelu svoje imovine posle svoje smrti i daje druge izjave i naredbe u vezi sa svojom smrti. Testament predstavlja strogo zakonom uređen i propisan pravni oblik nasleđivanja, koji se često naziva i zaveštanje, oporuka, poslednja volja. Testament je pravni posao, koji po naslednom pravu i Zakonu o nasleđivanju ima određene osobine. Odlike testamenta su:

  • pravni posao mortis causa (za slučaj smrti),
  • dobročin (lukrativni) pravni posao,
  • jednostran pravni posao,
  • strogo lični pravni posao,
  • formalni pravni posao,
  • jednostrano opoziv pravni posao

Testament nastaje izjavom volje samo jednog lica (zaveštaoca), isključuje bilo kakvu vrstu zastupanja (izjava volje zaveštaoca je isključivo lična), testament može biti izmenjen ili opozvan, njime se raspolaže imovinom za slučaj smrti, po osnovu njega se ostvaruje korist bez obaveze protivnaknade, formalan pravni posao.

Advokat za nasledno pravo pruža svu neophodnu pravnu pomoć kako pojedincima, tako i porodicama odnosno svim naslednicima u vezi sa procesom nasleđivanja i pitanjima koja proizilaze iz naslednog prava. Poslovi sastavljanja testamenta su u delokrugu rada advokata za nasleđivanje (advokat za nasledno pravo). Advokat za nasledno pravo sastavlja testament, kao pravno važećeg dokumenta koji određuje na koji način i kome će se raspodeliti imovina nakon smrti ostavioca. Advokat za nasledno pravo vodi postupak ostavinske rasprave kojom se i zvanično utvrđuje valjanost testamenta i sprovodi raspodela imovine prema odredbama testamenta.

Advokatska kancelarija Slavica Janjić i saradnici Beograd ima dugogodišnje iskustvo u pravnim poslovima u vezi nasleđivanja i naslednog prava, te svim zainteresovanim fizičkim i pravnim licima, koji se susreću sa pitanjima iz ove oblasti, pruža kako konsultantske usluge, tako i usluge sastavljanja dokumentacije i vođenje postupaka iz oblasti naslednog prava.

Slavica Janjić

Advokat Slavica Janjić diplomirala je na Pravnom fakultetu, a još tokom studija sticala je praktično pravničko iskustvo obavljajući dužnost sudije porotnika u Osnovnom sudu u Aranđelovcu. Položila je pravosudni ispit i ima dugogodišnje profesionalno iskustvo u zastupanju i pružanju pravne pomoći fizičkim i pravnim licima u oblastima građanskog, privrednog, upravnog i krivičnog prava. Svoje stručno usavršavanje nastavila je pohađajući specijalističke studije iz poreskog prava, kao i polaganjem stručnog ispita za zastupnika za intelektualnu svojinu i ispita za javnog beležnika. Završila je i obuku za medijatora (posrednika) i upisana je u Registar posrednika Ministarstva pravde Republike Srbije. Član je Advokatske komore Srbije i Advokatske komore Beograda. Profesionalnu karijeru započela je u privrednom društvu „Šamot“ a.d. Aranđelovac. U periodu od 1993. do 2001. godine obavljala je rukovodeće pravne poslove i funkciju direktora. Nakon toga, preuzima dužnost rukovodioca pravne službe u Direkciji za građevinsko zemljište. Tokom tog perioda bila je odgovorna za saradnju sa državnim organima, izradu opštih akata, pripremu i realizaciju ugovora o komunalnom opremanju zemljišta, kao i drugih složenih pravnih poslova. Posebnu pravno-advokatsku stručnost stekla je u oblasti nepokretnosti, imovinskopravnih odnosa i pravnih pitanja vezanih za građevinsko zemljište. Tokom svoje karijere uspešno je zastupala fizička i pravna lica u velikom broju složenih predmeta gotovo iz svih pravnih oblasti, pružajući sveobuhvatnu pravnu podršku, strateško savetovanje i stručno i profesionalno vođenje sudskih postupaka. Član je Udruženja pravnika u privredi i kontinuirano prati razvoj domaće i međunarodne pravne prakse, radi pružanja pravnih usluga na najvišem profesionalnom nivou. Advokat Slavica Janjić pruža pravne usluge u velikom broju pravnih oblasti, sa posebnim fokusom na imovinsko pravo, privredno pravo, nasledno pravo, porodično pravo, radne sporove, upravne postupke i zastupanje pred sudovima i drugim državnim organima. Pored maternjeg jezika, tečno govori engleski jezik i poseduje napredno znanje rada na računaru i savremenim poslovnim softverskim alatima.