Nasledno pravo je grana imovinskog prava koja se bavi imovinskopravnim posledicama smrti. Nasledno pravo, posmatrano iz ugla savremenog prava nasleđivanja, najčešće se označava kao prelazak imovine umrlog lica na neka druga lica (najčešće srodnike, supružnike). Lice koje je umrlo odnosno lice čija imovina prelazi na druga lica je ostavilac, a lica na koja prelazi ostaviočeva imovina u trenutku njegove smrti se nazivaju naslednici. Nasledno pravo naslednik može ostvariti na dva načina: po osnovu zakona ili testamenta.

Nužni naslednici su osobe koje po zakonu imaju pravo na deo imovine bez obzira na testament. Nužni naslednici su naslednici iz užeg kruga zakonskih naslednika, a koji zbog bliskosti srodstva sa ostaviocem imaju posebnu zakonsku zaštitu.

 U domaćem zakonodavstvu je nasleđivanje i nasledno pravo uređeno Zakonom o nasleđivanju. Zakon o nasleđivanju definiše kako uslove koje naslednik mora da ispuni da bi stekao svoje pravo nasleđivanja, tako i okolnosti kod kojih je moguće razbaštinjenje nužnih naslednika.

Razbaštinjenje nužnih naslednika može biti dvojako:

– isključenje nužnih naslednika,

– lišenje nužnih naslednika.

Nužni naslednik se isključuje iz nasleđa od strane zaveštaoca ukoliko se povredom neke zakonske ili moralne obaveze teško ogrešio o zaveštaoca. Isključenje, kao oblik razbaštinjenja nužnog naslednika, može biti potpuno i delimično. Težim povredama zaveštaoca se smatraju: uvredljivo i grubo ponašanje prema zaveštaocu, umišljeno činjenje krivičnog dela prema zaveštaocu, kao i njegovom detetu, usvojeniku, bračnom drugu ili roditelju, kao i ako se nužni naslednik odao neradu i nepoštenom životu. Da bi isključenje nužnog naslednika bilo punovažno, zakonodavac je predvideo da isključenje mora biti učinjeno u obliku koji je potreban za zaveštanje, izraženo na nesumnjiv i nedvosmislen način, uz navođenje i uzroka isključenja (neophodno da uzrok postoji u vreme ostaviočeve smrti). Isključenje nužnog naslednika iz nasleđa ima svoje pravne posledice, koje se ogledaju u sledećem: isključeni naslednik gubi nasleđe u meri u kojoj je isključen, dok se prava ostalih koji mogu naslediti određuju se kao da je isključeni umro pre ostavioca.

Lišenje, kao vid razbaštinjenja nužnog naslednika, se vrši ukoliko je potomak sa pravom na nužni deo (nužni naslednik) prezadužen ili je rasipnik. U tom slučaju zaveštalac može delimično ili u celini lišiti nužnog naslednika nasledstva u korist potomka lišenog. Da bi lišenje nužnog naslednika bilo moguće neophodno je ono bude u formi i obliku potrebnom za lišenje. Punovažnost lišenja postoji kada u trenutku ostaviočeve smrti lišeni naslednik ima maloletno dete, maloletnog unuka od ranije umrlog deteta, punoletno dete ili punoletnog unuka od ranije umrlog deteta koji su nesposobni za privređivanje.

U pravnim postupcima razbaštinjenja nužnog naslednika poželjno je angažovati stručno pravno lice (advokat za nasledno pravo), kako bi se osiguralo da je razbaštinjenje učinjeno u skladu sa zakonom tj. punovažno. Advokat za nasledno pravo pruža brojne pravno-advokatske usluge iz oblasti nasleđivanja i konkretno razbaštinjenja, koje obuhvataju sve pravne radnje od konsultacija i savetovanja, do zastupanja u sudskim postupcima. Advokat za nasledno pravo daje sve potrebne informacije o zakonskim osnovama za razbaštinjenje, kao i o pravima i obavezama svih učesnika u postupku. Advokat za nasledno pravo priprema sve neophodne pravne dokumente u vezi sa razbaštinjenjem, kao što su žalbe, predlozi i podnesci. Kada zaveštalac želi da sastavi testament, kako bi naveo naslednike koji nisu razbaštinjeni, advokat za nasledno pravo pruža usluge sastavljanja testamenta, kao i njegove kasnije realizacije u skladu sa zakonom. Ukoliko dođe do spora nakon smrti ostavioca, advokat za nasledno pravo zastupa klijente (fizička i pravna lica) pred sudom, bilo da je u pitanju naslednik koji je razbaštinjen i želi da ospori oporuku ili su to naslednici koji žele da odbrane volju ostavioca.

Advokatska kancelarija Slavica Janjić i saradnici Beograd i njen tim pravnih stručnjaka iz oblasti nasledno pravo, pružaju sve potrebne usluge iz ove oblasti prava. Kancelarija je na raspolaganju za sva pitanja, sastavljanje dokumenata, zastupanja, ali i pregovaranja kako bi se sudski postupci izbegli.

Slavica Janjić

Advokat Slavica Janjić diplomirala je na Pravnom fakultetu, a još tokom studija sticala je praktično pravničko iskustvo obavljajući dužnost sudije porotnika u Osnovnom sudu u Aranđelovcu. Položila je pravosudni ispit i ima dugogodišnje profesionalno iskustvo u zastupanju i pružanju pravne pomoći fizičkim i pravnim licima u oblastima građanskog, privrednog, upravnog i krivičnog prava. Svoje stručno usavršavanje nastavila je pohađajući specijalističke studije iz poreskog prava, kao i polaganjem stručnog ispita za zastupnika za intelektualnu svojinu i ispita za javnog beležnika. Završila je i obuku za medijatora (posrednika) i upisana je u Registar posrednika Ministarstva pravde Republike Srbije. Član je Advokatske komore Srbije i Advokatske komore Beograda. Profesionalnu karijeru započela je u privrednom društvu „Šamot“ a.d. Aranđelovac. U periodu od 1993. do 2001. godine obavljala je rukovodeće pravne poslove i funkciju direktora. Nakon toga, preuzima dužnost rukovodioca pravne službe u Direkciji za građevinsko zemljište. Tokom tog perioda bila je odgovorna za saradnju sa državnim organima, izradu opštih akata, pripremu i realizaciju ugovora o komunalnom opremanju zemljišta, kao i drugih složenih pravnih poslova. Posebnu pravno-advokatsku stručnost stekla je u oblasti nepokretnosti, imovinskopravnih odnosa i pravnih pitanja vezanih za građevinsko zemljište. Tokom svoje karijere uspešno je zastupala fizička i pravna lica u velikom broju složenih predmeta gotovo iz svih pravnih oblasti, pružajući sveobuhvatnu pravnu podršku, strateško savetovanje i stručno i profesionalno vođenje sudskih postupaka. Član je Udruženja pravnika u privredi i kontinuirano prati razvoj domaće i međunarodne pravne prakse, radi pružanja pravnih usluga na najvišem profesionalnom nivou. Advokat Slavica Janjić pruža pravne usluge u velikom broju pravnih oblasti, sa posebnim fokusom na imovinsko pravo, privredno pravo, nasledno pravo, porodično pravo, radne sporove, upravne postupke i zastupanje pred sudovima i drugim državnim organima. Pored maternjeg jezika, tečno govori engleski jezik i poseduje napredno znanje rada na računaru i savremenim poslovnim softverskim alatima.