Nakon smrti nekog lica ostaje određena imovina – ostavina. Ostavina je ukupna imovina i sva prava koja ostaju nakon smrti određenog lica. Ostavina uključuje sva pokretna i nepokretna dobra, novac, hartije od vrednosti, kao i obaveze (dugove) koje je pokojnik imao u trenutku smrti. Postupak u kom se utvrđuje šta čino ostavinu i ko su naslednici umrlog je ostavinski postupak. Ostavinski postupak je u domaćem zakonodavstvu regulisan Zakonom o vanparničnom postupku.

Ostavinski postupak ili ostavinska rasprava, u pojedinim situacijama, može doneti i određene privremene mere i mere obezbeđenja, kako bi se na najbolji način očuvala imovina pokojnika i obezbedila ravnopravna podela imovine među naslednicima.

Merama obezbeđenja i privremenim merama se pribegava kako bi se sprečilo rasipanje ili oštećenje imovine pre nego što se utvrde prava svih strana koje su uključene u ostavinski postupak (ostavinsku raspravu).

Sud, tokom ostavinskog postupka, može izreći privremene mere, kojima se obezbeđuju prava naslednika i legatara. Privremene mere za obezbeđenje zaostavštine su definisane odredbama Zakona o izvršenju i obezbeđenju, ukoliko testamentom nije drukčije određeno. Privremene mere se izriču koliko su: nepoznati naslednici, nije poznato gde se nalaze naslednici, nije poznato ko od naslednika ima zakonskog zastupnika, po službenoj dužnosti.

Razlikuju se sledeći oblici privremenih mera:

  • postavljanje privremenog upravitelja (predaja zaostavštine na čuvanje licu koje je određeno kao pouzdano od strane suda),
  • zabrana naplate dugova (donošenje rešenja o čuvanju novca i drugih dragocenosti i važnih isprava kod suda ili javnog beležnika ukoliko postoji sumnja da bi neki poverioci mogli da pokušaju da naplate dugove iz imovine pokojnika pre nego što se razjasni ko su naslednici),
  • zabrana raspolaganja imovinom (sud donosi odluku da se zabrani raspolaganje određenom imovinom pokojnika dok se ne okonča ostavinski postupak odnosno donosi rešenje o pečaćenju stana ili pojedinih prostorija stana ostavioca ).

Mere obezbeđenja zaostavštine se mogu odrediti na predlog ovlašćenih lica ili ih sam sud određuje kao neophodne i mogu da važe tokom celokupnog ostavinskog postupka. Mere obezbeđenja su uobičajene kada postoji potreba da se ostavina obezbedi tokom trajanja ostavinskog postupka.

Mere obezbeđenja zaostavštine obuhvataju sledeće:

  • popis i procenu imovine ostavioca,
  • postavljanje privremenog staraoca zaostavštine,
  • odvajanje zaostavštine od imovine naslednika.

U svim pravnim poslovima vezanim za ostavinu i ostavinski postupak, stručnu pravnu pomoć može pružiti advokat za ostavinski postupak (advokat za ostavinu). Advokat za ostavinski postupak (advokat za ostavinu) pruža sledeće pravne usluge: sastavljanja predloga za pokretanje ostavine, sastavljanje naslednih izjava i zastupanje na ostavinskim ročištima, podnošenje predloga za pokretanje ostavinskog postupka. Advokat za ostavinski postupak (advokat za ostavinu) vrši pravne radnje preuzimanja ostavinskog rešenja, podnošenje pravnog leka, odricanje od prava na podnošenje pravnog leka kao i što podnosi privremene mere za obezbeđenje zaostavštine, odnosno ukupne imovine.

Advokatska kancelarija Slavica Janjić i saradnici Beograd je na raspolaganju svim fizičkim i pravnim licima u pogledu stručne pravne pomoći oko pitanja vezanih za ostavinu i ostavinski postupak, počev od utvrđivanja imovine, prava i obaveza pokojnika, pa do zastupanja stranaka u ostavinskom postupku. Kancelarija, zahvaljujući timu advokata, se bavi i poslovima vezanim za predlaganje privremenih mera i mera obezbeđenja zaostavštine, ukoliko je to u najboljem interesu stranaka koje zastupa.

Slavica Janjić

Advokat Slavica Janjić diplomirala je na Pravnom fakultetu, a još tokom studija sticala je praktično pravničko iskustvo obavljajući dužnost sudije porotnika u Osnovnom sudu u Aranđelovcu. Položila je pravosudni ispit i ima dugogodišnje profesionalno iskustvo u zastupanju i pružanju pravne pomoći fizičkim i pravnim licima u oblastima građanskog, privrednog, upravnog i krivičnog prava. Svoje stručno usavršavanje nastavila je pohađajući specijalističke studije iz poreskog prava, kao i polaganjem stručnog ispita za zastupnika za intelektualnu svojinu i ispita za javnog beležnika. Završila je i obuku za medijatora (posrednika) i upisana je u Registar posrednika Ministarstva pravde Republike Srbije. Član je Advokatske komore Srbije i Advokatske komore Beograda. Profesionalnu karijeru započela je u privrednom društvu „Šamot“ a.d. Aranđelovac. U periodu od 1993. do 2001. godine obavljala je rukovodeće pravne poslove i funkciju direktora. Nakon toga, preuzima dužnost rukovodioca pravne službe u Direkciji za građevinsko zemljište. Tokom tog perioda bila je odgovorna za saradnju sa državnim organima, izradu opštih akata, pripremu i realizaciju ugovora o komunalnom opremanju zemljišta, kao i drugih složenih pravnih poslova. Posebnu pravno-advokatsku stručnost stekla je u oblasti nepokretnosti, imovinskopravnih odnosa i pravnih pitanja vezanih za građevinsko zemljište. Tokom svoje karijere uspešno je zastupala fizička i pravna lica u velikom broju složenih predmeta gotovo iz svih pravnih oblasti, pružajući sveobuhvatnu pravnu podršku, strateško savetovanje i stručno i profesionalno vođenje sudskih postupaka. Član je Udruženja pravnika u privredi i kontinuirano prati razvoj domaće i međunarodne pravne prakse, radi pružanja pravnih usluga na najvišem profesionalnom nivou. Advokat Slavica Janjić pruža pravne usluge u velikom broju pravnih oblasti, sa posebnim fokusom na imovinsko pravo, privredno pravo, nasledno pravo, porodično pravo, radne sporove, upravne postupke i zastupanje pred sudovima i drugim državnim organima. Pored maternjeg jezika, tečno govori engleski jezik i poseduje napredno znanje rada na računaru i savremenim poslovnim softverskim alatima.