Nasleđivanje je pravni proces prelaska imovine, prava i obaveza sa umrlog lica (ostavioca) na njegove naslednike. Predmet nasleđivanja se naziva zaostavština. Nasleđivanje je uređeno Zakonom o nasleđivanju i pravo nasleđivanja postoji tek nakon smrti osobe. Nasledno pravo i Zakon o nasleđivanju određuju i osnove nasleđivanja: naslediti se može na osnovu zakona i na osnovu zaveštanja (testamenta). Nasleđivanje na osnovu zaveštanja ili testamentarno nasleđivanje po svojoj formi i sadržini mora biti u skladu sa odredbama Zakona o nasleđivanju. Ukoliko se propisane odredbe ne ispune, nasleđivanje na osnovu zaveštanja (testamenta) se proglašava ništavim.

Prisutne su zakonske specifičnosti kada je reč o nasleđivanju maloletne dece.

Pitanje maloletne dece je jedno od najosetljivijih pitanja u pravu, te je isti slučaj i kod nasleđivanje maloletne dece u naslednom pravu. Zakon daje posebnu zaštitu deci koja nisu punoletna, bilo da nasleđuju roditelje, rođake ili dobijaju imovinu putem testamenta.

Cilj pravila nasleđivanja maloletne dece je da se ostvari njihova zaštita i najbolji interes, kao i zaštita njihove imovine, jer maloletnici ne mogu samostalno raspolagati svojim pravima.

  • Maloletno dete je zakonski naslednik prvog reda

Kada maloletno dete nasleđuje roditelja, ono spada u prvi nasledni red, uključujući i drugo dete ili decu, supružnikom ostavioca. Maloletna i punoletna deca imaju jednaka nasledna prava — razlika postoji samo u načinu upravljanja nasledstvom (maloletna deca ne mogu upravljati sama nasleđenom imovinom).

  • Maloletno dete je uvek nužni naslednik

Bez obzira na testament, maloletno dete ne može biti isključeno iz nasledstva po osnovu testamenta.
Zakon ga štiti kao “nužnog naslednika”, te mu pripada zakonom zagarantovani minimalni deo nasledstva, čak i ako je ostavilac u testamentu naveo drugačije.

  • Maloletno dete ne upravlja imovinom, već njegov zakonski zastupnik

Kako maloletno dete nema poslovnu sposobnost, njegovom nasleđenom imovinom upravlja: roditelj/staratelj ili staratelj koga odredi Centar za socijalni rad. Roditelj/staratelj je dužan da imovinu deteta: čuva, održava i koristi isključivo u interesu deteta. Roditelj takođe ne može samostalno prodati imovinu maloletnog deteta, već o tome odlučuje zajedno sa centrom za socijalni rad ili suda u određenim situacijama. Ako postoji sumnja da bi roditelj zloupotrebio dečju imovinu, oštetio dete ili neadekvatno upravljao imovinom, Centar za socijalni rad može: nadzirati upravljanje imovinom, postaviti posebnog staratelja, zabraniti korišćenje imovine bez dozvole ili pokrenuti postupak za oduzimanje roditeljskog prava.

  • Dete ima pravo na nasledstvo od oba roditelja odvojeno

Ako jedan roditelj umre, dete nasleđuje njegovu samo imovinu. Ako kasnije umre i drugi roditelj, dete ponovo nasleđuje, jer je nasleđivanje od roditelja odvojeno kao pojedinačno.

  • Maloletnik može naslediti i dugove uz posebna ograničenja

Maloletna deca nasleđuju dugove ograničeno i to tako da odgovornost za dugove postoji samo do visine nasleđene imovine, ali kroz upravljanje dugovima od strane staratelja/roditelja ili uz sudsku kontrolu ako se imovina koristi za isplatu duga.

  • Raspolaganje imovinom maloletnog deteta prestaje kada napuni 18 godina (punoletstvom)

Kada dete postane punoletno, ono preuzima upravljanje svojom imovinom, može da raspolaže nasledstvom bez saglasnosti roditelja i može samostalno da donese odluke o prodaji, zakupu, nasleđene imovine.

Kako je nasleđivanje maloletne dece strogo regulisano kako bi se obezbedila maksimalna zaštita deteta i njegove imovine. Zbog brojnih pravnih ograničenja, obaveznih saglasnosti i specifičnosti, u praksi je najbolje angažovati advokata za nasledno pravo (advokat za imovinu), kako bi imovina deteta bila pravilno i bezbedno vođena u skladu sa zakonom. Advokat za nasledno pravo (advokat za imovinu) pruža pravnu zaštiti maloletnog dete prilikom postupka nasleđivanja. Advokat za nasledno pravo (advokat za imovinu) vodi ostavinski postupak, vodeći računa o nasleđivanju imovine maloletnog deteta. Advokat za nasledno pravo (advokat za imovinu) štiti interese maloletne dece kada nasleđuju roditelja, vodeći računa o pravilu odvojenosti nasleđivanja roditelja. Advokat za nasledno pravo (advokat za imovinu) posebno štiti interese maloletnog deteta i preduzima sve neophodne pravne radnje ako roditelji pokušaju da prodaju imovinu maloletne dece bez dozvole ili zloupotrebljavaju imovinu maloletnog deteta. Ukoliko je neophodno da se dobije saglasnost ili dozvola Centra za socijalni rad advokat za nasledno pravo (advokat za imovinu) komunicira sa njima. Nasleđivanje maloletnog deteta je posebno osetljiva oblast naslednog i imovinskog prava, tako da advokat za nasledno pravo (advokat za imovinu) ima pravnu, etičku i profesionalnu obavezu da zastupa najbolje interese maloletnog deteta kod nasleđivanja i upravljanja imovinom do njegovog punoletstva.

Slavica Janjić

Advokat Slavica Janjić diplomirala je na Pravnom fakultetu, a još tokom studija sticala je praktično pravničko iskustvo obavljajući dužnost sudije porotnika u Osnovnom sudu u Aranđelovcu. Položila je pravosudni ispit i ima dugogodišnje profesionalno iskustvo u zastupanju i pružanju pravne pomoći fizičkim i pravnim licima u oblastima građanskog, privrednog, upravnog i krivičnog prava. Svoje stručno usavršavanje nastavila je pohađajući specijalističke studije iz poreskog prava, kao i polaganjem stručnog ispita za zastupnika za intelektualnu svojinu i ispita za javnog beležnika. Završila je i obuku za medijatora (posrednika) i upisana je u Registar posrednika Ministarstva pravde Republike Srbije. Član je Advokatske komore Srbije i Advokatske komore Beograda. Profesionalnu karijeru započela je u privrednom društvu „Šamot“ a.d. Aranđelovac. U periodu od 1993. do 2001. godine obavljala je rukovodeće pravne poslove i funkciju direktora. Nakon toga, preuzima dužnost rukovodioca pravne službe u Direkciji za građevinsko zemljište. Tokom tog perioda bila je odgovorna za saradnju sa državnim organima, izradu opštih akata, pripremu i realizaciju ugovora o komunalnom opremanju zemljišta, kao i drugih složenih pravnih poslova. Posebnu pravno-advokatsku stručnost stekla je u oblasti nepokretnosti, imovinskopravnih odnosa i pravnih pitanja vezanih za građevinsko zemljište. Tokom svoje karijere uspešno je zastupala fizička i pravna lica u velikom broju složenih predmeta gotovo iz svih pravnih oblasti, pružajući sveobuhvatnu pravnu podršku, strateško savetovanje i stručno i profesionalno vođenje sudskih postupaka. Član je Udruženja pravnika u privredi i kontinuirano prati razvoj domaće i međunarodne pravne prakse, radi pružanja pravnih usluga na najvišem profesionalnom nivou. Advokat Slavica Janjić pruža pravne usluge u velikom broju pravnih oblasti, sa posebnim fokusom na imovinsko pravo, privredno pravo, nasledno pravo, porodično pravo, radne sporove, upravne postupke i zastupanje pred sudovima i drugim državnim organima. Pored maternjeg jezika, tečno govori engleski jezik i poseduje napredno znanje rada na računaru i savremenim poslovnim softverskim alatima.