Obaveza naknade materijalne štete se smatra dospelom od trenutka nastanka štete.

Obim naknade materijalne štete je pravo regulisan zakonom i to tako da oštećenik ima pravo na:
1. naknadu obične štete, tako i na naknadu izmakle koristi (visina naknade materijalne štete se određuje prema cenama u vreme donošenja sudske odluke i uzima se u obzir dobitak koji se mogao osnovano očekivati),
2. potpunu naknadu štete (sud dosuđuje naknadu u iznosu koji je potreban da se oštećenikova materijalna situacija dovede u ono stanje u kome bi se nalazila da nije bilo štetne radnje ili propuštanja),
3. sniženu naknadu materijalne štete (u slučaju kada odgovorno lice isplaćuje manju naknadu nego što šteta iznosi, ako ona nije prouzrokovana ni namerno ni krajnjom nepažnjom, a odgovorno lice je slabog imovnog stanja te bi ga isplata potpune naknade dovela u oskudicu),
4. podeljena odgovornost (odnosi se na naknadu materijalne štete kada oštećenik, koji je doprineo da šteta nastane ili da bude veća nego što bi inače bila, ima pravo samo na srazmerno smanjenu naknadu štete).

Zakonom o obligacionim odnosima su posebno regulisane i precizirane naknade materijalne štete:

a) u slučaju smrti i oštećenja zdravlja,

b) u slučaju povrede časti i širenja neistinitih navoda.

Naknada materijalne štete u slučaju smrti i oštećenja zdravlja obuhvata naknadu izgubljene zarade i troškova lečenja i sahrane, kao i naknadu štete koju trpi oštećenik gubitkom izdržavanja ili pomaganja usled smrti lica koje ga je izdržavalo ili pomagalo. Na naknadu štete od odgovornog lica (počinioca štete) ima pravo lice koje je pretrpelo telesne povrede ili je došlo do narušenja njegovog zdravlja i to u visini troškova oko lečenja i drugih potrebnih troškova s tim u vezi, kao i pravo na zaradu izgubljenu zbog nesposobnosti za rad za vreme lečenja.

Naknada materijalne štete u slučaju povrede časti i širenja neistinitih navoda postoji u situaciji kada neko drugome povredi čast, kao i ako neko iznosi ili prenosi neistinite navode o prošlosti, o znanju, o sposobnosti drugog lica ili o čemu drugome, a zna ili bi morao znati da su neistiniti, te mu time prouzrokuje materijalnu štetu. Lice koje povredi čast i širi neistinite navode je dužno naknaditi materijalnu štetu oštećenom, osim u slučaju ako to nije davao neistinito saopštenje o drugome pri tome ne znajući da je ono neistinito.

Potraživanje naknade:
· potraživanje naknade prouzrokovane štete zastareva za 3 godine od saznanja za štetu i za lice koje je štetu učinilo (subjektivni rok) i u svakom slučaju ovo potraživanje zastareva za 5 godina od kad je šteta nastala (objektivni rok),
· potraživanje naknade štete nastale povredom ugovorne obaveze zastareva za vreme određeno za zastarelost te obaveze,
· kada je šteta prouzrokovana krivičnim delom, a za krivično gonjenje je predviđen duži rok zastarelosti, zahtev za naknadu štete prema odgovornom licu zastareva kad istekne vreme određeno za zastarelost krivičnog gonjenja,
· prekid zastarevanja krivičnog gonjenja povlači za sobom i prekid zastarevanja zahteva za naknadu štete. Isto važi i za zastoj zastarevanja.

Slavica Janjić

Advokat Slavica Janjić diplomirala je na Pravnom fakultetu, a još tokom studija sticala je praktično pravničko iskustvo obavljajući dužnost sudije porotnika u Osnovnom sudu u Aranđelovcu. Položila je pravosudni ispit i ima dugogodišnje profesionalno iskustvo u zastupanju i pružanju pravne pomoći fizičkim i pravnim licima u oblastima građanskog, privrednog, upravnog i krivičnog prava. Svoje stručno usavršavanje nastavila je pohađajući specijalističke studije iz poreskog prava, kao i polaganjem stručnog ispita za zastupnika za intelektualnu svojinu i ispita za javnog beležnika. Završila je i obuku za medijatora (posrednika) i upisana je u Registar posrednika Ministarstva pravde Republike Srbije. Član je Advokatske komore Srbije i Advokatske komore Beograda. Profesionalnu karijeru započela je u privrednom društvu „Šamot“ a.d. Aranđelovac. U periodu od 1993. do 2001. godine obavljala je rukovodeće pravne poslove i funkciju direktora. Nakon toga, preuzima dužnost rukovodioca pravne službe u Direkciji za građevinsko zemljište. Tokom tog perioda bila je odgovorna za saradnju sa državnim organima, izradu opštih akata, pripremu i realizaciju ugovora o komunalnom opremanju zemljišta, kao i drugih složenih pravnih poslova. Posebnu pravno-advokatsku stručnost stekla je u oblasti nepokretnosti, imovinskopravnih odnosa i pravnih pitanja vezanih za građevinsko zemljište. Tokom svoje karijere uspešno je zastupala fizička i pravna lica u velikom broju složenih predmeta gotovo iz svih pravnih oblasti, pružajući sveobuhvatnu pravnu podršku, strateško savetovanje i stručno i profesionalno vođenje sudskih postupaka. Član je Udruženja pravnika u privredi i kontinuirano prati razvoj domaće i međunarodne pravne prakse, radi pružanja pravnih usluga na najvišem profesionalnom nivou. Advokat Slavica Janjić pruža pravne usluge u velikom broju pravnih oblasti, sa posebnim fokusom na imovinsko pravo, privredno pravo, nasledno pravo, porodično pravo, radne sporove, upravne postupke i zastupanje pred sudovima i drugim državnim organima. Pored maternjeg jezika, tečno govori engleski jezik i poseduje napredno znanje rada na računaru i savremenim poslovnim softverskim alatima.