Šteta je umanjenje nečije imovine (obična šteta) i sprečavanje njenog povećanja (izmakla korist), kao i nanošenje drugome fizičkog ili psihičkog bola ili straha (nematerijalna šteta). Iz definicije štete, po Zakonu o obligacionim odnosima, razlikuju se:
• materijalna šteta,
• nematerijalna šteta.

Kod štete se razlikuju sledeće strane:
1. štetnik ili dužnik naknade štete (lice koje je prouzrokovalo štetu),
2. oštećeni ili žrtva štete (lice kojem je prouzrokovana šteta i koje ima pravo na naknadu štete).

Shodno zakonu, svako ima pravo na naknadu štete, osim ukoliko štetnik dokaže da je šteta nastala bez njegove krivice. Krivica postoji kada je štetnik prouzrokovao štetu namerno ili nepažnjom. Za štetu od stvari ili delatnosti, od kojih potiče povećana opasnost štete za okolinu, odgovara se bez obzira na krivicu.

Prema vrsti počinjenih šteta, postoje materijalna naknada štete i nematerijalna naknada štete,

koje se mogu javiti u vidu postojeće ili buduće naknade štete.

Materijalna (imovinska) naknada štete podrazumeva naknade štete nastale usled:
– umanjenja nečije imovine oštećenjem ili uništenjem stvari (stvarna, postojeća, pozitivna šteta),
– izmakle dobiti (buduća, negativna šteta gde se kao izmakla dobit smatra samo ona koja se osnovano mogla očekivati prema redovnom toku stvari ili posebnim okolnostima, a koje je sprečeno štetnikovom radnjom, što prouzrokuje izmakle prirodne plodove, izmakle civilne plodove i izgubljenu zaradu),
– u slučaju smrti (članovima uže porodice se nadoknađuju materijalni troškovi sahrane oštećenog odnosno žrtve),
– telesne povrede (materijalna nadoknada troškova lečenja od zadobijenih povreda),
– oštećenja zdravlja (naknada materijalne štete u vidu izgubljene zarade zbog nesposobnosti oštećenog za rad),
– rentna šteta (naknada štete čiji iznos se plaća u novcu, mesečno unapred gde poverilac rente ima pravo da traži obezbeđenje za isplatu rente).

Jedno od osnovnih načela odštetnog prava je načelo integralne ili potpune naknade pretrpljene štete, što je u skladu sa Zakonom o obligacionim odnosima. Prema načelu integralne ili potpune naknade pretrpljene štete i zakonu oštećenik ima pravo na naknadu imovinske štete u iznosu koji je potreban da bi se njegova materijalna situacija dovela u ono stanje u kojem bi se nalazila da nije bilo štetne radnje ili propuštanja. Načelo integralne naknade materijalne štete garantuje oštećeniku pravo na naknadu i stvarne štete i izmakle dobiti, bez obzira na stepen štetnikove krivice.

Prema Zakonu o obligacionom odnosu, lice koje je odgovorno za materijalnu štetu je dužno da uspostavi stanje koje je bilo pre nego što je šteta nastala, a ako to uspostavljanje ranijeg stanja ne uklanja štetu u celosti, odgovorno lice je dužno da za ostatak štete izvrši naknadu u novcu. U slučaju da uspostavljanje ranijeg stanja nije moguće, sud određuje da lice odgovorno za materijalnu štetu (štetnik) isplati oštećeniku odgovarajuću svotu novca na ime naknade štete.

Advokat za građansko pravo (kojem pripada i obligaciono pravo) pruža sve pravne usluge vezane za zakonsko tumačenje materijalne štete i naknade materijalne štete, kao i zastupanje fizičkih i pravnih lica. Advokat, sa užom specijalizacijom za imovinskopravne odnose, može pomoći u rešavanju problema koji se odnose na pravnu problematiku naknade imovinske (materijalne) štete.

Slavica Janjić

Advokat Slavica Janjić diplomirala je na Pravnom fakultetu, a još tokom studija sticala je praktično pravničko iskustvo obavljajući dužnost sudije porotnika u Osnovnom sudu u Aranđelovcu. Položila je pravosudni ispit i ima dugogodišnje profesionalno iskustvo u zastupanju i pružanju pravne pomoći fizičkim i pravnim licima u oblastima građanskog, privrednog, upravnog i krivičnog prava. Svoje stručno usavršavanje nastavila je pohađajući specijalističke studije iz poreskog prava, kao i polaganjem stručnog ispita za zastupnika za intelektualnu svojinu i ispita za javnog beležnika. Završila je i obuku za medijatora (posrednika) i upisana je u Registar posrednika Ministarstva pravde Republike Srbije. Član je Advokatske komore Srbije i Advokatske komore Beograda. Profesionalnu karijeru započela je u privrednom društvu „Šamot“ a.d. Aranđelovac. U periodu od 1993. do 2001. godine obavljala je rukovodeće pravne poslove i funkciju direktora. Nakon toga, preuzima dužnost rukovodioca pravne službe u Direkciji za građevinsko zemljište. Tokom tog perioda bila je odgovorna za saradnju sa državnim organima, izradu opštih akata, pripremu i realizaciju ugovora o komunalnom opremanju zemljišta, kao i drugih složenih pravnih poslova. Posebnu pravno-advokatsku stručnost stekla je u oblasti nepokretnosti, imovinskopravnih odnosa i pravnih pitanja vezanih za građevinsko zemljište. Tokom svoje karijere uspešno je zastupala fizička i pravna lica u velikom broju složenih predmeta gotovo iz svih pravnih oblasti, pružajući sveobuhvatnu pravnu podršku, strateško savetovanje i stručno i profesionalno vođenje sudskih postupaka. Član je Udruženja pravnika u privredi i kontinuirano prati razvoj domaće i međunarodne pravne prakse, radi pružanja pravnih usluga na najvišem profesionalnom nivou. Advokat Slavica Janjić pruža pravne usluge u velikom broju pravnih oblasti, sa posebnim fokusom na imovinsko pravo, privredno pravo, nasledno pravo, porodično pravo, radne sporove, upravne postupke i zastupanje pred sudovima i drugim državnim organima. Pored maternjeg jezika, tečno govori engleski jezik i poseduje napredno znanje rada na računaru i savremenim poslovnim softverskim alatima.