U sudstvu se razlikuju vanparnični i parnični postupka. Vanparnični postupak je sudski postupak u kome se rešavaju građanske odnosno nesporne stvari – činjenice nisu sporne već sud primenjuje materijalno pravo na nesporno činjenično stanje. Za razliku od vanparničnog postupka, u parničnom se rešavaju stvari koje se dokazuju.

Parnični postupak je u Zakonu o parničnom postupku određen kao postupak kojim se “uređuju pravila postupka za pružanje sudske pravne zaštite po kojima se postupa i odlučuje u parnicama za rešavanje sporova nastalih povodom povrede prava ličnosti i sporova iz porodičnih, radnih, privrednih, imovinskopravnih i drugih građanskopravnih odnosa, osim sporova za koje je posebnim zakonom propisana druga vrsta postupka.“ Zakonodavac je uredio parnični postupak tako da sve stranke u sporu imaju pravo na zakonitu, jednaku i pravičnu zaštitu svojih prava.

Parnični postupak je složen i formalizovan postupak, koji se vodi prema pravilima Zakona o parničnom postupku. Parnični postupak osigurava jednaku primenu prava za sve strane u sporu.

Kako je parnični postupak formalan postupak, neophodno je poštovati zakonske odredbe za sve faze parničnog postupka: tužba, odgovor na tužbu, pripremno ročište, glavno ročište, donošenje presude, pravni lekovi. Stranke u parničnom postupku preduzimaju parnične radnje u pisanom obliku izvan ročišta, a usmeno na samom ročištu, ako nije drugačije propisano

Parničnim postupkom rešavaju se građanskopravni sporovi između dva ili više subjekata,

kada postoji spor o nekom pravu ili obavezi i kada nema saglasnosti strana.

Paničnim postupkom se rešavaju sledeća pravna pitanja i pravne oblasti: oblasti i pitanja:

  • imovinskopravni sporovi (sporovi oko vlasništva, dugovi i potraživanja, naknada štete, deoba zajedničke imovine, sporovi iz naslednih odnosa),
  • porodičnopravni sporovi (razvod braka po tužbi, vršenje roditeljskog prava, poveravanje deteta, alimentacija, utvrđivanje ili osporavanje očinstva/materinstva, podela bračne imovine),
  • radni sporovi (nezakonit otkaz, neisplaćene zarade, naknade i doprinosi, diskriminacija i mobing, povreda prava iz ugovora o radu, vraćanje na posao po odluci suda),
  • privredni sporovi (sporovi iz ugovora u privredi, naplata potraživanja, odgovornost za štetu, sporovi između članova društva u firmama, sporovi u vezi sa statusnim promenama),
  • stambeni i zakupni sporovi (iseljenje iz stana, raskid ugovora o zakupu, neplaćena zakupnina, smetanje korišćenja nepokretnosti),
  • zaštita ličnih prava (povreda časti i ugleda ili/i prava na privatnost, naknada nematerijalne štete, kao i zaštita od diskriminacije),
  • intelektualna svojina (zaštita autorskih prava, žigovi i patenti, neovlašćeno korišćenje dela ili brenda ili ostalih oblika intelektualne svojine).

Parničnim postupkom se, shodno zakonu, ne rešavaju određena pravna pitanja. Parnični postupak se ne vodi u slučajevima: krivična dela (krivični postupak), prekršaji (prekršajni postupak), sporovi sa organima vlasti (upravni spor), nesporna pitanja (vanparnični postupak – ostavina).

Kako je parnični postupak složen i formalizovan pravni postupak, poželjno je angažovati advokata za parnični postupak. Advokat za parnični postupak pruža svu neophodnu pravnu pomoć strankama u postupku, zastupa ih, sastavlja tužbe, protivtužbe, opomene, odgovore na tužbu, žalbe, vansudska poravnanja, podneske i daje usmene i pismene pravne savete u vezi sa parničnim postupkom.

Slavica Janjić

Advokat Slavica Janjić diplomirala je na Pravnom fakultetu, a još tokom studija sticala je praktično pravničko iskustvo obavljajući dužnost sudije porotnika u Osnovnom sudu u Aranđelovcu. Položila je pravosudni ispit i ima dugogodišnje profesionalno iskustvo u zastupanju i pružanju pravne pomoći fizičkim i pravnim licima u oblastima građanskog, privrednog, upravnog i krivičnog prava. Svoje stručno usavršavanje nastavila je pohađajući specijalističke studije iz poreskog prava, kao i polaganjem stručnog ispita za zastupnika za intelektualnu svojinu i ispita za javnog beležnika. Završila je i obuku za medijatora (posrednika) i upisana je u Registar posrednika Ministarstva pravde Republike Srbije. Član je Advokatske komore Srbije i Advokatske komore Beograda. Profesionalnu karijeru započela je u privrednom društvu „Šamot“ a.d. Aranđelovac. U periodu od 1993. do 2001. godine obavljala je rukovodeće pravne poslove i funkciju direktora. Nakon toga, preuzima dužnost rukovodioca pravne službe u Direkciji za građevinsko zemljište. Tokom tog perioda bila je odgovorna za saradnju sa državnim organima, izradu opštih akata, pripremu i realizaciju ugovora o komunalnom opremanju zemljišta, kao i drugih složenih pravnih poslova. Posebnu pravno-advokatsku stručnost stekla je u oblasti nepokretnosti, imovinskopravnih odnosa i pravnih pitanja vezanih za građevinsko zemljište. Tokom svoje karijere uspešno je zastupala fizička i pravna lica u velikom broju složenih predmeta gotovo iz svih pravnih oblasti, pružajući sveobuhvatnu pravnu podršku, strateško savetovanje i stručno i profesionalno vođenje sudskih postupaka. Član je Udruženja pravnika u privredi i kontinuirano prati razvoj domaće i međunarodne pravne prakse, radi pružanja pravnih usluga na najvišem profesionalnom nivou. Advokat Slavica Janjić pruža pravne usluge u velikom broju pravnih oblasti, sa posebnim fokusom na imovinsko pravo, privredno pravo, nasledno pravo, porodično pravo, radne sporove, upravne postupke i zastupanje pred sudovima i drugim državnim organima. Pored maternjeg jezika, tečno govori engleski jezik i poseduje napredno znanje rada na računaru i savremenim poslovnim softverskim alatima.