Nasledno pravo se usko bavi pravilima i zakonskim procedurama u vezi prenosa imovine i prava sa preminule osobe na njegove naslednike. Nasledno pravo se bavi imovinskopravnim posledicama smrti. U domaćem zakonodavstvu je nasledno pravo uređeno Zakonom o nasleđivanju. Nasledno pravo proučava pitanja kao što su: zaostavština, subjekti naslednog prava i vrste sukcesije.

Najvažniji delovi naslednog prava obuhvataju: ostavinski postupak, testament, doživotno izdržavanje, raspodelu imovine za života.

Ključni aspekti naslednog prava obuhvataju mnogobrojna pitanja, kao što su pravo na nasledstvo, bilo da je reč o zakonskim naslednicima ili naslednicima određenih testamentom. Lice koje je umrlo odnosno lice čija imovina prelazi na druga lica je ostavilac, a lica na koja prelazi ostaviočeva imovina u trenutku njegove smrti se nazivaju naslednici.

Pitanje ostavinske mase je jedno od pitanja kojima se bavi nasledno pravo. Ostavinska masa je sva imovina (skup pokretne i nepokretne imovine, prava i obaveze preminulog), a koja se prenose na naslednike, ne uključujući lične obaveze ili prava koja prestaju smrću ostavioca.

Nužni naslednici, kao pravna institucija, se definišu kao naslednici koji imaju pravo na deo nasledstva čak i kada su isključeni iz testamenta odnosno oni imaju pravo na svoj nužni deo.

U naslednom pravu je važno pitanje naslednih redova, koji postoje kada nema testamenta i propisuje ih zakon kao naslednike prvog reda, naslednike drugog reda i dalje naslednike.

Oblik nasleđivanja u naslednom pravu je testamentarno nasleđivanje, te je testament jedan od bitnih aspekata naslednog prava. Testament je pismena izjava odnosno poslednja volja ostavioca, koja sadrži način i uslove raspodele imovine preminulog lica na njegove naslednike.

Naslednici mogu da prihvate uslove nasleđivanja kod nasleđivanja po zakonu ili testamentu, ali takođe mogu i da izvrše odricanje od nasledstva – pravo naslednika da se odrekne nasledstva, formalno, pred sudom ili notarom.

Ako naslednici prihvate nasledstvo, istovremeno imaju obavezu i da naslede dugove ostavioca, pri čemu svaki od naslednika odgovara za dugove ostavioca srazmerno visini nasleđenog dela.

Kod nasleđivanja po zakonu se pokreće ostavinski postupak odnosno ostavinska rasprava – pravni postupak raspravljanja zaostavštine pred sudom, tokom kog se utvrđuju naslednici, delovi nasledstva, vrednost nasledstva, dugovi ostavioca i rešavaju eventualni sporovi među naslednicima.

Još jedan ključni aspekt naslednog prava je sudski postupak povodom nasleđivanja. Sudski postupak (spor) može biti povodom nevažećeg testamenata, spor u vezi povrede prava nužnih naslednika ili usled neslaganja među naslednicima.

Kod svih pitanja vezanih za nasledno pravo, advokat za nasledno pravo će pružiti stručne savete klijentima. Advokat za nasledno pravo osigurava klijentima sveobuhvatne i aktuelne savete u vezi sa zakonskim aspektima nasleđivanja, kao što su sva objašnjenja i tumačenja Zakona o nasleđivanju, prava i obaveza koja iz njega proističu za naslednike, pratećeg poreza na nasledstvo i drugih pitanja u vezi sa imovinom. Advokat za nasledno pravo se bavi pravnim pitanjima vezanim za testament (sastavlja ga), koji se sastavlja pred svedocima, posebno ako se radi o usmenom testamentu pred svedocima. Ukoliko neko od naslednika izrazi sumnju da je testament sastavljen od strane lica koje nije bilo sposobno za rasuđivanje u trenutku sastavljanja testamenta ili je testament sastavilo u okolnostima prinude (ne svojom izričitom voljom), advokat za nasledno pravo može tražiti opoziv takvog testamenta. Kod pravnih poslova sastavljanja ugovora o poklonu, advokat za nasledno pravo će sastaviti ugovor kojim ostavilac posebno nagrađuje nekog od naslednika. Kako bi se kod nasleđivanja izbegla povreda nužnog dela naslednika, advokat za nasledno pravo će sačiniti ugovor o poklonu u skladu sa svim pravnim odredbama Zakona o nasleđivanju. Advokat za nasledno pravo može pomoći u ostavinskim postupcima, kada se raspravlja zaostavština preminulog – pokreće postupak ostavinske rasprave, zastupa naslednike pred sudom, pomaže naslednicima kod upravljanja nasleđenom imovinom i informiše o poreskim obavezana po osnovu nasleđivanja.

Slavica Janjić

Advokat Slavica Janjić diplomirala je na Pravnom fakultetu, a još tokom studija sticala je praktično pravničko iskustvo obavljajući dužnost sudije porotnika u Osnovnom sudu u Aranđelovcu. Položila je pravosudni ispit i ima dugogodišnje profesionalno iskustvo u zastupanju i pružanju pravne pomoći fizičkim i pravnim licima u oblastima građanskog, privrednog, upravnog i krivičnog prava. Svoje stručno usavršavanje nastavila je pohađajući specijalističke studije iz poreskog prava, kao i polaganjem stručnog ispita za zastupnika za intelektualnu svojinu i ispita za javnog beležnika. Završila je i obuku za medijatora (posrednika) i upisana je u Registar posrednika Ministarstva pravde Republike Srbije. Član je Advokatske komore Srbije i Advokatske komore Beograda. Profesionalnu karijeru započela je u privrednom društvu „Šamot“ a.d. Aranđelovac. U periodu od 1993. do 2001. godine obavljala je rukovodeće pravne poslove i funkciju direktora. Nakon toga, preuzima dužnost rukovodioca pravne službe u Direkciji za građevinsko zemljište. Tokom tog perioda bila je odgovorna za saradnju sa državnim organima, izradu opštih akata, pripremu i realizaciju ugovora o komunalnom opremanju zemljišta, kao i drugih složenih pravnih poslova. Posebnu pravno-advokatsku stručnost stekla je u oblasti nepokretnosti, imovinskopravnih odnosa i pravnih pitanja vezanih za građevinsko zemljište. Tokom svoje karijere uspešno je zastupala fizička i pravna lica u velikom broju složenih predmeta gotovo iz svih pravnih oblasti, pružajući sveobuhvatnu pravnu podršku, strateško savetovanje i stručno i profesionalno vođenje sudskih postupaka. Član je Udruženja pravnika u privredi i kontinuirano prati razvoj domaće i međunarodne pravne prakse, radi pružanja pravnih usluga na najvišem profesionalnom nivou. Advokat Slavica Janjić pruža pravne usluge u velikom broju pravnih oblasti, sa posebnim fokusom na imovinsko pravo, privredno pravo, nasledno pravo, porodično pravo, radne sporove, upravne postupke i zastupanje pred sudovima i drugim državnim organima. Pored maternjeg jezika, tečno govori engleski jezik i poseduje napredno znanje rada na računaru i savremenim poslovnim softverskim alatima.