Finansijsko pravo se bavi izučavanjem pravnih normi koje čine pravni okvir države, a kojim se regulišu odnosi koji nastaju iz finansijske delatnosti.

Finansijsko pravo je deo javnog prava, koje se bavi pravnom regulacijom prikupljanja, raspodele i korišćenja javnih finansijskih sredstava, kao i nadzorom finansijskih institucija i tržišta.

Finansijsko pravo je skup pravnih normi kojima se bliže uređuje prikupljanje javnih prihoda (porezi, takse), pravilna raspodela i korišćenje budžetskih sredstava (javna potrošnja), način rada i kontrola finansijskih institucija, regulisanje i nadzor tržišta novca i kapitala, kao javno zaduživanje i monetarna politika.

Finansijsko pravo se svrstava u javno pravo iz više razloga: uređuje odnose između države ili javnih državnih organa i pravnih/fizičkih lica, u kojima država nastupa sa pozicije vlasti, zatim štiti opšti interes u vidu stabilnosti javnih finansija, norme finansijskog prava su obavezne i prisilne, često uz sankcije za njihovo nepoštovanje (poreske kazne).

Finansijsko pravo može biti:

  • nacionalno finansijsko pravo (pravo obuhvata pravne propise jedne zemlje kojima je regulisana njena finansijska delatnost),
  • međunarodno finansijsko pravo (predstavlja ukupnost pravnih normi kojima se regulišu međudržavni finansijsko pravni odnosi).

Ključni aspekti finansijskog prava se odnose na pravnu regulaciju:

  • tokova novca,
  • finansijskih institucija,
  • tržišta kapitala.

Finansijsko pravo, kroz pravno regulisanje tokova novca, bliže uređuje budžetsko pravo, tako što uređuje, priprema, donosi i izvršava budžete države i lokalnih samouprava, kao nižih budžetskih jedinica. Kroz poresko pravo uređuje poreski sistem, naplatu poreza i njegovu kontrolu. Javna potrošnja i fiskalna odgovornost, kao još jedan aspekt uređenja tokova novca, podrazumeva nadzor nad trošenjem javnih sredstava i zaduživanjem države.

Finansijsko pravo se bavi i pravnim pitanjima vezanim za finansijske institucije, kao što su banke, centralna banka, devizno poslovanje. U okviru finansijskog prava se vrši licenciranje, nadzor i uslovi poslovanja banaka i finansijskih institucija. Kada je u pitanju Centralna banka, pravilna finansijska politika treba da očuva njenu ulogu u monetarnoj politici, stabilnosti valute i nadzoru nad platnim sistemom. Posebnim zakonima finansijskog prava (Zakon o deviznom poslovanju) se uređuju međunarodni platni promet i kursna politika.

U pogledu tržišta kapitala, finansijsko pravo uređuje i definiše pravila vezana za izdavanje, trgovinu i regulaciju svih hartija od vrednosti (HoV) – akcija, obveznica i drugih finansijskih instrumenata. Trgovina hartijama od vrednosti se vrši na berzama, gde se posebnim berzanskim zakonima uređuje rad berzi i brokersko-dilerskih društava. Uloga finansijskog prava na tržištu kapitala je i da spreči zloupotrebe na finansijskom tržištu.

Finansijsko pravo vrši regulativnu ulogu, uključujući sve aspekte koje obuhvata, kroz svoje institucije – investicione fondove, osiguravajuća društva, lizing i faktoring kompanije i revizorske kuće. Sve institucije imaju zakonske mogućnosti da uspostavljaju pravna pravila poslovanja i nadzora, kao i obaveze izveštavanja, revizije i transparentnosti finansijskih izveštaja.

U slučaju kršenja zakonskih propisa iz oblasti finansijsko pravo slede kaznene odredbe i pozivanje na finansijsku odgovornost. Moguće kazne su u vidu finansijskih prekršaja i krivičnih dela kod zloupotrebe javnih sredstava, kod poreske utaje ili finansijske prevare. Fizička i pravna lica koja krše finansijske propise snose zakonske sankcije i kazne.

Slavica Janjić

Advokat Slavica Janjić diplomirala je na Pravnom fakultetu, a još tokom studija sticala je praktično pravničko iskustvo obavljajući dužnost sudije porotnika u Osnovnom sudu u Aranđelovcu. Položila je pravosudni ispit i ima dugogodišnje profesionalno iskustvo u zastupanju i pružanju pravne pomoći fizičkim i pravnim licima u oblastima građanskog, privrednog, upravnog i krivičnog prava. Svoje stručno usavršavanje nastavila je pohađajući specijalističke studije iz poreskog prava, kao i polaganjem stručnog ispita za zastupnika za intelektualnu svojinu i ispita za javnog beležnika. Završila je i obuku za medijatora (posrednika) i upisana je u Registar posrednika Ministarstva pravde Republike Srbije. Član je Advokatske komore Srbije i Advokatske komore Beograda. Profesionalnu karijeru započela je u privrednom društvu „Šamot“ a.d. Aranđelovac. U periodu od 1993. do 2001. godine obavljala je rukovodeće pravne poslove i funkciju direktora. Nakon toga, preuzima dužnost rukovodioca pravne službe u Direkciji za građevinsko zemljište. Tokom tog perioda bila je odgovorna za saradnju sa državnim organima, izradu opštih akata, pripremu i realizaciju ugovora o komunalnom opremanju zemljišta, kao i drugih složenih pravnih poslova. Posebnu pravno-advokatsku stručnost stekla je u oblasti nepokretnosti, imovinskopravnih odnosa i pravnih pitanja vezanih za građevinsko zemljište. Tokom svoje karijere uspešno je zastupala fizička i pravna lica u velikom broju složenih predmeta gotovo iz svih pravnih oblasti, pružajući sveobuhvatnu pravnu podršku, strateško savetovanje i stručno i profesionalno vođenje sudskih postupaka. Član je Udruženja pravnika u privredi i kontinuirano prati razvoj domaće i međunarodne pravne prakse, radi pružanja pravnih usluga na najvišem profesionalnom nivou. Advokat Slavica Janjić pruža pravne usluge u velikom broju pravnih oblasti, sa posebnim fokusom na imovinsko pravo, privredno pravo, nasledno pravo, porodično pravo, radne sporove, upravne postupke i zastupanje pred sudovima i drugim državnim organima. Pored maternjeg jezika, tečno govori engleski jezik i poseduje napredno znanje rada na računaru i savremenim poslovnim softverskim alatima.