Pored zakona, podzakonskih akata, stručne literature i komentara zakona, kodeks profesionalne etike advokata i drugih izvori prava, od velikog značaja za svakog advokata je bogata sudska praksa.

Sudska praksa je skup odluka koje su različiti sudovi doneli u prethodnim slučajevima i koje se koriste kao pokazatelj u rešavanju budućih, sličnih pravnih pitanja. Sudska praksa je skup presuda, rešenja i stavova sudova svih nivoa, koji u praksi pokazuju kako se određene zakonske norme primenjuju i tumače.

Poznavanje zakona je preduslov za stvaranje advokata prave vrednosti koja se često meri brojem dana provedenih u sudnici, jer je poznavanje teorije (zakona) jedno, a sudska praksa drugi vid sticanja znanja i iskustva u advokaturi.

Sudska praksa je primena zakona u realnom vremenu i advokatu daje znanje kako se zakon primenjuje u praksi. Takođe, kroz sudsku praksu se advokat upoznaje kako sudije reaguju na određenu vrstu dokaza, kako se ponašaju u stresnim situacijama i kako da iskoristi pravi trenutak da bi zaštitio najbolje interese svog klijenta. Uspeh advokata tokom sudskog postupka često zavisi ne samo od znanja, već i iskustva, strategije, taktičnosti i pravovremene reakcije.

Najvažnije karakteristike sudske prakse:

  • sudska praksa nije izvor prava u formalnom smislu u Srbiji, što je slučaj u zemljama sa anglosaksonskim pravom, ali ima veliki uticaj na odlučivanje u sličnim slučajevima,
  • sudska praksa može da se odnosi na stavove sudova različitih nivoa: osnovnih, viših, apelacionih i vrhovnog kasacionog suda,
  • ujednačavanje sudske prakse je veoma važno, jer se na taj način obezbeđuje pravna sigurnost i jednakost svih građana pred zakonom (sudom),
  • vrhovni kasacioni sud ima posebnu ulogu u formiranju i objavljivanju stavova koji se smatraju autoritativnim za sve druge sudove.

Iskusan advokat, tokom duže sudske prakse, stiče posebne veštine:

  • kako da proceni težinu slučaja na samom početku, prilikom razgovora sa klijentom,
  • kako da razdvoji emocije klijenta od realnosti sudskog procesa,
  • kako da pravilno i taktički vodi unakrsno ispitivanje svih svedoka,
  • na koji način da blagovremeno predloži dokaze ili izbegne greške u postupku koje mogu da budu štetne po klijenta,
  • poznavanje načina rada pojedinih sudija u smislu ispitivanja, dokaza i njihovih zahteva, posebnih vrednovanja u postupku tokom donošenja odluka.

Na osnovu iskustva u sudnici, advokat je u mogućnosti da razlikuje bitan od nebitnog dokaza i njega priloži, ispravno sastavi tužbu ili žalbu, eventualno zatraži izuzeće sudije i na sve druge načine izbegne dugotrajno suđenje i time praćene visoke troškove.

Advokat, koji ima bogatu sudsku praksu, realno procenjuje šanse koje klijent ima na sudu i ponekad predložiti da se suđenje izbegne i pokuša sporna situacija rešiti mirnim putem – posredovanjem.

Advokatska kancelarija Slavica Janjić i saradnici Beograd ima advokatsko iskustvo preko 20 godina, što samim tim obuhvata i bogatu sudsku praksu u parničnim i vanparničnim postupcima pred svim sudovima, od osnovnih, pa do kasacionog suda. Na osnovu stručnosti, proistekle ne samo na osnovu poznavanja zakona, već i sudske prakse, u mogućnosti je da daje najbolje savete klijentima, primenjuje adekvatne strategije i taktike tokom suđenja i dokazima i svedocima utiče na postizanje najboljih interesa klijenata i zaštite njihovih zakonskih prava.

Slavica Janjić

Advokat Slavica Janjić diplomirala je na Pravnom fakultetu, a još tokom studija sticala je praktično pravničko iskustvo obavljajući dužnost sudije porotnika u Osnovnom sudu u Aranđelovcu. Položila je pravosudni ispit i ima dugogodišnje profesionalno iskustvo u zastupanju i pružanju pravne pomoći fizičkim i pravnim licima u oblastima građanskog, privrednog, upravnog i krivičnog prava. Svoje stručno usavršavanje nastavila je pohađajući specijalističke studije iz poreskog prava, kao i polaganjem stručnog ispita za zastupnika za intelektualnu svojinu i ispita za javnog beležnika. Završila je i obuku za medijatora (posrednika) i upisana je u Registar posrednika Ministarstva pravde Republike Srbije. Član je Advokatske komore Srbije i Advokatske komore Beograda. Profesionalnu karijeru započela je u privrednom društvu „Šamot“ a.d. Aranđelovac. U periodu od 1993. do 2001. godine obavljala je rukovodeće pravne poslove i funkciju direktora. Nakon toga, preuzima dužnost rukovodioca pravne službe u Direkciji za građevinsko zemljište. Tokom tog perioda bila je odgovorna za saradnju sa državnim organima, izradu opštih akata, pripremu i realizaciju ugovora o komunalnom opremanju zemljišta, kao i drugih složenih pravnih poslova. Posebnu pravno-advokatsku stručnost stekla je u oblasti nepokretnosti, imovinskopravnih odnosa i pravnih pitanja vezanih za građevinsko zemljište. Tokom svoje karijere uspešno je zastupala fizička i pravna lica u velikom broju složenih predmeta gotovo iz svih pravnih oblasti, pružajući sveobuhvatnu pravnu podršku, strateško savetovanje i stručno i profesionalno vođenje sudskih postupaka. Član je Udruženja pravnika u privredi i kontinuirano prati razvoj domaće i međunarodne pravne prakse, radi pružanja pravnih usluga na najvišem profesionalnom nivou. Advokat Slavica Janjić pruža pravne usluge u velikom broju pravnih oblasti, sa posebnim fokusom na imovinsko pravo, privredno pravo, nasledno pravo, porodično pravo, radne sporove, upravne postupke i zastupanje pred sudovima i drugim državnim organima. Pored maternjeg jezika, tečno govori engleski jezik i poseduje napredno znanje rada na računaru i savremenim poslovnim softverskim alatima.