Izvršni postupak je pravni postupak koji osigurava izvršenje sudskih odluka ili drugih izvršnih isprava. Izvršni postupak primorava stranku koja je dužna (izvršni dužnik) da nešto učini ili da nešto preda drugoj strani (izvršni poverilac) pod pretnjom prinudnih mera koje može izvršiti sud ili drugo nadležno telo. Izvršni postupak može biti sproveden različitim načinima, kao što su zaplena imovine, isplata novčanih sredstava ili primena drugih oblika prinude kako bi se postiglo izvršenje odluke o izvršenju.

U domaćem zakonodavstvu, izvršni postupak je uređen Zakonom o izvršenju i obezbeđenju. Ovim zakonom se uređuje postupak u kome sudovi i javni izvršitelji prinudno namiruju potraživanja izvršnih poverilaca zasnovana na izvršnim i verodostojnim ispravama (izvršni postupak), postupak obezbeđenja potraživanja i položaj javnih izvršitelja. Izvršni postupak je dodatno uređen Zakonom o parničnom postupku, opštim pravilima o izvršenju, posebnim postupcima izvršenja, postupkom obezbeđenja i odredbama o izvršiteljima.

Izvršni postupak se pokreće podnošenjem predloga za izvršenje.

Predlog za izvršenje može biti u vidu izvršne isprave ili predloga za izvršenje na osnovu verodostojne isprave. Vrsta isprave određuje pravila koja se primenjuju tokom izvršnog postupka, ali ono što je zajedničko je stroga formalnost isprava i postupka. O predlogu za izvršenje na osnovu izvršne ili verodostojne isprave odlučuje sud. Ukoliko se radi o predlogu za izvršenje ili verodostojne isprave radi namirenja novčanog potraživanja nastalog iz komunalnih usluga i srodnih delatnosti odlučuje javni izvršitelj. Tek nakon donošenja rešenja o izvršenju je moguće pokrenuti samo izvršenje.

Zakon o izvršenju i obezbeđenju propisuje i uslove pod kojima se potraživanje smatra zastarelim. Prema zakonu, zastarelost se definiše kao protok vremena propisan zakonom nakon koga više nije moguće zahtevati izvršenje neke obaveze. Zastarelost je prestanak prava (poverioca) da zahteva ispunjenje obaveze, što dovodi do prestanka prava poverioca da zahteva ispunjenje obaveze, ali ne i do prestanka obaveze (ona i dalje postoji, ali poverilac neće imati pravnu zaštitu države u naplati svog zastarelog potraživanja).

Ukoliko dužnik želi da primeni zakonske norme u vezi potraživanja, neophodno je da se sam pozove na to i na taj način izbegne plaćanje zastarelog potraživanja, kao i izbegavanje postupka izvršenja. U slučaju da dužnik ispuni zastarelu obavezu, on nema zakonsko pravo da zahteva da mu se vrati ono što je dao.

Zastarelost počinje da teče od trenutka dospelosti potraživanja – od prvog dana posle dana kada je poverilac imao pravo da zahteva ispunjenje obaveze (dan dospeća obaveze na naplatu). Kada istekne predviđeni rok, potraživanje zastareva. Za utvrđivanje zastarelosti je važan i datum podnošenja Predloga za pokretanje izvršnog postupka. Ukoliko je od dana Predloga prošlo vreme koje je propisano zakonom za naplatu potraživanja, nastupila je zastarelost.

Opšti rok zastarelosti, prema zakonu je deset godina i on se primenjuje u svim situacijama za koje nije propisan posebni rok. Posebni rokovi zastarelosti potraživanja: povremena potraživanja 3 godine, pravo iz koga potiču 5 godina, međusobna potraživanja iz ugovora o prometu robe i usluga 3 godine, potraživanje zakupnine i naknade štete 3 godine, novčana potraživanja iz radnog odnosa 3 godine, potraživanja utvrđena pred sudom ili drugim nadležnim organima (i ona za koja zakon inače predviđa kraći rok zastarelosti) 10 godina.

Zastarelost komunalnih usluga i srodnih delatnosti za potrebe fizičkih lica je 1 godina od datuma roka za plaćanje komunalnih računa. U slučaju da je istekao rok od 12 meseci od dana naznačenog za plaćanje, potraživanje je zastarelo (ako je rok plaćanja 25. u mesecu tekuće godine, zastarelost nastupa 26. u mesecu naredne godine).

Advokatska kancelarija Slavica Janjić i saradnici Beograd pruža stručnu i profesionalnu pravnu pomoć svim klijentima koji se susreću sa pravnom institucijom izvršni postupak i zastarelost potraživanja, čime im se obezbeđuje sveobuhvatnost u svim pravnim radnjama vezanim za izvršni postupak.

Slavica Janjić

Advokat Slavica Janjić diplomirala je na Pravnom fakultetu, a još tokom studija sticala je praktično pravničko iskustvo obavljajući dužnost sudije porotnika u Osnovnom sudu u Aranđelovcu. Položila je pravosudni ispit i ima dugogodišnje profesionalno iskustvo u zastupanju i pružanju pravne pomoći fizičkim i pravnim licima u oblastima građanskog, privrednog, upravnog i krivičnog prava. Svoje stručno usavršavanje nastavila je pohađajući specijalističke studije iz poreskog prava, kao i polaganjem stručnog ispita za zastupnika za intelektualnu svojinu i ispita za javnog beležnika. Završila je i obuku za medijatora (posrednika) i upisana je u Registar posrednika Ministarstva pravde Republike Srbije. Član je Advokatske komore Srbije i Advokatske komore Beograda. Profesionalnu karijeru započela je u privrednom društvu „Šamot“ a.d. Aranđelovac. U periodu od 1993. do 2001. godine obavljala je rukovodeće pravne poslove i funkciju direktora. Nakon toga, preuzima dužnost rukovodioca pravne službe u Direkciji za građevinsko zemljište. Tokom tog perioda bila je odgovorna za saradnju sa državnim organima, izradu opštih akata, pripremu i realizaciju ugovora o komunalnom opremanju zemljišta, kao i drugih složenih pravnih poslova. Posebnu pravno-advokatsku stručnost stekla je u oblasti nepokretnosti, imovinskopravnih odnosa i pravnih pitanja vezanih za građevinsko zemljište. Tokom svoje karijere uspešno je zastupala fizička i pravna lica u velikom broju složenih predmeta gotovo iz svih pravnih oblasti, pružajući sveobuhvatnu pravnu podršku, strateško savetovanje i stručno i profesionalno vođenje sudskih postupaka. Član je Udruženja pravnika u privredi i kontinuirano prati razvoj domaće i međunarodne pravne prakse, radi pružanja pravnih usluga na najvišem profesionalnom nivou. Advokat Slavica Janjić pruža pravne usluge u velikom broju pravnih oblasti, sa posebnim fokusom na imovinsko pravo, privredno pravo, nasledno pravo, porodično pravo, radne sporove, upravne postupke i zastupanje pred sudovima i drugim državnim organima. Pored maternjeg jezika, tečno govori engleski jezik i poseduje napredno znanje rada na računaru i savremenim poslovnim softverskim alatima.