Porodično pravo u Srbiji je regulisano i uređeno Porodičnim zakonom, koji se bavi: brakom i odnosima u braku, odnosima u vanbračnoj zajednici, odnosima deteta i roditelja, usvojenjem, hraniteljstvom, starateljstvom, izdržavanjem, imovinskim odnosima u porodici, zaštitom od nasilja u porodici, postupcima u vezi sa porodičnim odnosima i ličnim imenom.

Između ostalog, Porodični zakon se bavi i pravnim institutom hraniteljstvo. Hraniteljstvo se posmatra iz tri ugla:

  • zasnivanje hraniteljstva,
  • dejstvo hraniteljstva,
  • prestanak hraniteljstva.

Hraniteljstvo se definiše kao odnos između deteta (hranjenika) i odrasle osobe koja se o njemu stara (hranitelj).

Hraniteljstvo se zasniva odlukom Centra za socijalni rad kao stalno ili privremeno hraniteljstvo. Centar ujedno stalno nadzire život deteta u hraniteljskoj porodici.

Hraniteljstvo se zasniva odlukom organa starateljstva. Organ starateljstva može zasnovati i povremeno hraniteljstvo. Ministar nadležan za porodičnu zaštitu propisuje bliže uslove za zasnivanje hraniteljstva.

Privremeno hraniteljstvo je posebna vrsta hraniteljstva, koja se zasniva da bi se deci koja žive u institucijama omogućilo da povremeno imaju određeni vid porodičnog života koje im hraniteljstvo može pružiti ili kada se roditeljima koji podižu decu sa smetnjama u psiho-fizičkom razvoju želi olakšati staranje o takvoj deci.

Hraniteljstvo se može zasnovati samo uz saglasnost roditelja deteta. Za dete koje je bez roditeljskog staranja nije potrebna saglasnost roditelja za zasnivanje hraniteljstva.

Zakon propisuje posebne uslove koje hranjenik mora da ispuni da bi to mogao odnosno hraniteljstvo se može zasnovati samo ako je:

  • to u najboljem interesu deteta,
  • dete maloletno, a izuzetno i nakon punoletstva deteta hranjenika ako dete ima smetnju u psiho-fizičkom razvoju i ako je nesposobno da se samo stara o sebi i o zaštiti svojih prava,
  • dete bez roditeljskog staranja ili ako je dete hranjenik pod roditeljskim staranjem, ali ima smetnje u psiho-fizičkom razvoju ili je dete sa poremećajem u ponašanju,
  • hraniteljstvo zasniva sa istim hraniteljem kada su hranjenici braća i sestre,
  • data saglasnost roditelja deteta ili njegovog staratelja ili samog deteta koje je navršilo 10. godinu života i koje je sposobno za rasuđivanje.

Hranitelj, prema zakonu, ne može biti:

  • lice koje je potpuno ili delimično lišeno roditeljskog prava,
  • lice koje je potpuno ili delimično lišeno poslovne sposobnosti,
  • lice obolelo od bolesti koja može štetno delovati na hranjenika,
  • lice osuđeno za krivično delo iz grupe krivičnih dela protiv braka i porodice, protiv polne slobode i protiv života i tela.

Dejstvo starateljstva otpočinje kada se izvrši postupak zasnivanja hraniteljstva ,i tada se hranitelj obavezuje na određena prava i dužnosti, što se u pravničkoj praksi naziva dejstvom hraniteljstva.

Prema Porodičnom zakonu prava i dužnosti hranitelja su da:

  • čuva, podiže, vaspitava i obrazuje dete,
  • se posebno stara da se dete osposobi za samostalan život i rad,
  • ostvari hraniteljsku naknadu, u skladu sa zakonom.

Prema zakonu (Član 120.) roditelji deteta koje je na hraniteljstvu imaju pravo i dužnost da zastupaju dete, da upravljaju i raspolažu imovinom deteta, da izdržavaju dete, da sa detetom održavaju lične odnose i da odlučuju o pitanjima koja bitno utiču na život deteta zajednički i sporazumno sa hraniteljem, osim ako nisu potpuno ili delimično lišeni roditeljskog prava odnosno poslovne sposobnosti ili se radi o roditeljima koji se ne staraju o detetu ili se staraju o detetu na neodgovarajući način.

Prestanak hraniteljstva, po odredbama Porodičnog zakona, će prestati:

  • kada dete navrši 18. godinu života, a najkasnije do navršene 26. godine života deteta ako se dete redovno školuje,
  • kada dete stekne potpunu poslovnu sposobnost pre punoletstva,
  • kada dete bude usvojeno,
  • kada umru dete ili hranitelj,
  • raskidom hraniteljstva.

Hraniteljstvo može prestati i raskidom hraniteljstva. Raskid hraniteljstva može biti jednostran (na zahtev roditelja, staratelja ili samog hranitelja) ili dvostrani raskid hraniteljstva (stranke ugovorom odustaju od zasnovanog hraniteljstva).

Sve pravne radnje vezane za zasnivanje, dejstvo i prestanak hraniteljstva pruža advokat za porodično pravo. Advokat za porodično pravo kontaktira sa nadležnim organima, upoznaje hranitelje sa zakonskim obavezama i načinima prestanka hraniteljstva. Advokat za porodično pravo, tokom čitavog postupka se isključivo rukovodi najboljim interesima deteta.

Slavica Janjić

Advokat Slavica Janjić diplomirala je na Pravnom fakultetu, a još tokom studija sticala je praktično pravničko iskustvo obavljajući dužnost sudije porotnika u Osnovnom sudu u Aranđelovcu. Položila je pravosudni ispit i ima dugogodišnje profesionalno iskustvo u zastupanju i pružanju pravne pomoći fizičkim i pravnim licima u oblastima građanskog, privrednog, upravnog i krivičnog prava. Svoje stručno usavršavanje nastavila je pohađajući specijalističke studije iz poreskog prava, kao i polaganjem stručnog ispita za zastupnika za intelektualnu svojinu i ispita za javnog beležnika. Završila je i obuku za medijatora (posrednika) i upisana je u Registar posrednika Ministarstva pravde Republike Srbije. Član je Advokatske komore Srbije i Advokatske komore Beograda. Profesionalnu karijeru započela je u privrednom društvu „Šamot“ a.d. Aranđelovac. U periodu od 1993. do 2001. godine obavljala je rukovodeće pravne poslove i funkciju direktora. Nakon toga, preuzima dužnost rukovodioca pravne službe u Direkciji za građevinsko zemljište. Tokom tog perioda bila je odgovorna za saradnju sa državnim organima, izradu opštih akata, pripremu i realizaciju ugovora o komunalnom opremanju zemljišta, kao i drugih složenih pravnih poslova. Posebnu pravno-advokatsku stručnost stekla je u oblasti nepokretnosti, imovinskopravnih odnosa i pravnih pitanja vezanih za građevinsko zemljište. Tokom svoje karijere uspešno je zastupala fizička i pravna lica u velikom broju složenih predmeta gotovo iz svih pravnih oblasti, pružajući sveobuhvatnu pravnu podršku, strateško savetovanje i stručno i profesionalno vođenje sudskih postupaka. Član je Udruženja pravnika u privredi i kontinuirano prati razvoj domaće i međunarodne pravne prakse, radi pružanja pravnih usluga na najvišem profesionalnom nivou. Advokat Slavica Janjić pruža pravne usluge u velikom broju pravnih oblasti, sa posebnim fokusom na imovinsko pravo, privredno pravo, nasledno pravo, porodično pravo, radne sporove, upravne postupke i zastupanje pred sudovima i drugim državnim organima. Pored maternjeg jezika, tečno govori engleski jezik i poseduje napredno znanje rada na računaru i savremenim poslovnim softverskim alatima.