Uknjižba objekta u katastar nepokretnosti predstavlja ključni pravni postupak, kojim se potvrđuje vlasništvo nad nepokretnošću i obezbeđuje pravna sigurnost u prometu nekretnina. Evidenciju nepokretnosti u Srbiji vodi Republički geodetski zavod, a podaci upisani u katastar imaju javnu i pravnu snagu. Upravo iz tih razloga, a najviše zbog toga što upis nekretnine u katastar nepokretnosti omogućava da se vlasništvo nad nepokretnošću zvanično prizna i zaštiti.

Postupak uknjižbe objekata zahteva stručnu pomoć ovlašćenih lica putem e-postupka, a kod nelegalnih objekata je posebno otežan i komplikovan.

Postupak uknjižbe nelegalnih objekata predstavlja pravni i administrativni pravni proces, kojim se objekti izgrađeni bez građevinske dozvole ili suprotno izdatoj dozvoli naknadno uvode u legalne tokove i upisuju u evidenciju nepokretnosti koju vodi Republički geodetski zavod tj. katastar nepokretnosti. Postupak uknjižbe nelegalnih objekata se u praksi često naziva legalizacija objekta, a sprovodi se u skladu sa odredbama Zakon o ozakonjenju objekata.

Uknjižba nelegalnih objekata znači da se objekat koji je prethodno izgrađen bez odgovarajuće dokumentacije upisuje u katastar nepokretnosti kao legalan objekat sa jasno definisanim vlasništvom, površinom i namenom. Nakon sprovedenog postupka, vlasnik dobija mogućnost da nepokretnost slobodno koristi u pravnom prometu – prodaji, poklonu, nasleđivanju ili opterećenju hipotekom. Postupak ozakonjenja se pokreće pred nadležnim organom lokalne samouprave na čijoj teritoriji se objekat nalazi, dok se konačna evidencija vodi u katastru koji vodi Republički geodetski zavod.

Postupak ozakonjenja (legalizacije) nelegalno izgrađenih objekata obuhvata sledeće pravne korake:

  • podnošenje zahteva za ozakonjenje objekta nadležnom organu lokalne samouprave,
  • utvrđivanje faktičkog stanja objekta, odnosno proveru da li je objekat podoban za ozakonjenje,
  • izrada geodetskog elaborata i tehničke dokumentacije o postojećem stanju objekta,
  • plaćanje takse za ozakonjenje, čiji iznos zavisi od vrste i površine objekta,
  • ukoliko su svi uslovi ispunjeni, donošenje rešenja o ozakonjenju od strane nadležnog organa,
  • upis objekta u katastar nepokretnosti, čime se objekat konačno uknjižava i postaje legalno vlasništvo.

U postupku upisa nelegalno izgrađenih objekata u katastar, uloga advokata u postupku je ključna,

jer zakon nalaže da upis u katastar vode profesionalno ovlašćena lica, među kojima je i advokat.

Angažovanje advokata za imovinu u postupku ozakonjenja ima ključnu ulogu, naročito u složenijim situacijama kada postoje:

  • nerešeni imovinsko-pravni odnosi,
  • više suvlasnika na parceli,
  • neusaglašenost između stvarnog stanja i katastarskih podataka,
  • problemi sa dokumentacijom ili starim građevinskim dozvolama.

Advokat za imovinu pruža svu neophodnu pravnu pomoć u pripremi dokumentacije, zastupanju pred svim nadležnim organima i rešavanju spornih pravnih pitanja. Advokat za imovinu postupak ozakonjenja i uknjižbe omogućava da se on sprovede efikasno i u skladu sa zakonom.

Nakon uspešno sprovedenog postupka, objekat postaje pravno potpuno regulisan i legalan, što vlasniku omogućava sigurnost u prometu nepokretnosti i punu pravnu zaštitu vlasničkih prava.

Advokatska kancelarija Slavica Janjić Beograd sa Republičkim geodetskim zavodom imaj zaključen Ugovor o pristupanju i korišćenju sistema eŠalter, te je omogućeno podnošenje zahteva u formi elektronskog dokumenta, za upis u katastar nepokretnosti i vodova i za izdavanje podataka katastra nepokretnosti i vodova.

Advokatska kancelarija Slavica Janjić Beograd može pružiti sve potrebne usluge za nesmetan upis nepokretnosti u katastar, poštujući izmene koje su stupile na snagu 04.11.2023. godine.

Slavica Janjić

Advokat Slavica Janjić diplomirala je na Pravnom fakultetu, a još tokom studija sticala je praktično pravničko iskustvo obavljajući dužnost sudije porotnika u Osnovnom sudu u Aranđelovcu. Položila je pravosudni ispit i ima dugogodišnje profesionalno iskustvo u zastupanju i pružanju pravne pomoći fizičkim i pravnim licima u oblastima građanskog, privrednog, upravnog i krivičnog prava. Svoje stručno usavršavanje nastavila je pohađajući specijalističke studije iz poreskog prava, kao i polaganjem stručnog ispita za zastupnika za intelektualnu svojinu i ispita za javnog beležnika. Završila je i obuku za medijatora (posrednika) i upisana je u Registar posrednika Ministarstva pravde Republike Srbije. Član je Advokatske komore Srbije i Advokatske komore Beograda. Profesionalnu karijeru započela je u privrednom društvu „Šamot“ a.d. Aranđelovac. U periodu od 1993. do 2001. godine obavljala je rukovodeće pravne poslove i funkciju direktora. Nakon toga, preuzima dužnost rukovodioca pravne službe u Direkciji za građevinsko zemljište. Tokom tog perioda bila je odgovorna za saradnju sa državnim organima, izradu opštih akata, pripremu i realizaciju ugovora o komunalnom opremanju zemljišta, kao i drugih složenih pravnih poslova. Posebnu pravno-advokatsku stručnost stekla je u oblasti nepokretnosti, imovinskopravnih odnosa i pravnih pitanja vezanih za građevinsko zemljište. Tokom svoje karijere uspešno je zastupala fizička i pravna lica u velikom broju složenih predmeta gotovo iz svih pravnih oblasti, pružajući sveobuhvatnu pravnu podršku, strateško savetovanje i stručno i profesionalno vođenje sudskih postupaka. Član je Udruženja pravnika u privredi i kontinuirano prati razvoj domaće i međunarodne pravne prakse, radi pružanja pravnih usluga na najvišem profesionalnom nivou. Advokat Slavica Janjić pruža pravne usluge u velikom broju pravnih oblasti, sa posebnim fokusom na imovinsko pravo, privredno pravo, nasledno pravo, porodično pravo, radne sporove, upravne postupke i zastupanje pred sudovima i drugim državnim organima. Pored maternjeg jezika, tečno govori engleski jezik i poseduje napredno znanje rada na računaru i savremenim poslovnim softverskim alatima.