Nasledno pravo je grana prava koja uređuje ko nasleđuje imovinu preminule osobe, na koji način, pod kojim uslovima i kakve procedure se pri tome sprovode. Nasledno pravo je deo građanskog prava. U domaćem zakonu nasledno pravo je uređeno Zakonom o nasleđivanju.

Nasleđivanje može biti dvojako:

  • zakonsko nasleđivanje (podrazumeva da se nasleđuje poštujući nasledne redove, a javlja se u slučaju kada umrlo lice nije ostavila testament, testament postoji ali obuhvata celu imovinu ili je nevažeći),
  • testamentalno nasleđivanje ili nasleđivanje po testamentu (umrlo lice ga sastavlja navodeći naslednike, imovinu za nasleđivanje, koliko pripada kom nasledniku zaostavštine, ali bez obzira na testament pravilo nužnog dela se mora poštovati).

Nasleđivanje i ostavinski postupak, koji se pokreće u cilju ostvarivanja prava naslednika na ostavinu umrlog lica, u većini slučajeva protiču bez većih sporova, kroz redovnu podelu imovine između zakonskih ili testamentarnih naslednika.

Povremeno, u praksi se javljaju pravno veoma složene situacije koje mogu značajno produžiti ostavinski postupak,

izazvati porodične sporove i dovesti do sudskih parnica.

U takvim okolnostima, pomoć koju pruža lice specijalizovano za nasledno pravo (advokat za nasleđivanje) od velikog je značaja radi zaštite prava naslednika i pravilne raspodele zaostavštine.

Kompleksne situacije u nasleđivanju koje zahtevaju dodatnu pravnu pažnju:

  • naknadno pojavljivanje naslednika – moguće je pokretanje naknadnog ostavinskog postupka ili sudskog postupka radi ostvarivanja naslednog dela, što najčešće dovodi do poništavanja ili izmene već postojećih rešenja o nasleđivanju;
  • pronađen testament posle završene ostavine – dolazi do ponovnog razmatranja naslednih prava, pri čemu testament ima prednost u odnosu na zakonsko nasleđivanje i najčešće zahtevaju sudski postupak i pravnu pomoć advokata za nasleđivanje;
  • nedostojnost za nasleđivanje – slučajevi kada je naslednik izvršio krivično delo protiv ostavioca, falsifikovao ili uništio testament, primorao ostavioca da sačini ili opozove oporuku;
  • odricanje od nasledstva – naslednik ima zakonsko pravo da se odrekne nasledstva, u celini ili u korist drugog naslednika;
  • veći dugovi od imovine ostavioca – ukoliko je prisutna ova okolnost, naslednici mogu prihvatiti nasleđe uz ograničenu odgovornost ili se u potpunosti odreći nasledstva;
  • nasleđivanje prava i udela – mada se najčešće nasleđuje nepokretnost ili novac, predmet nasleđivanja mogu biti i udeli u privrednim društvima, potraživanja, autorska i imovinska prava, sudski sporovi i druga prava;
  • smrt naslednika tokom ostavinskog postupka – ukoliko naslednik premine pre okončanja ostavinskog postupka, njegovo pravo prelazi na njegove naslednike.

U retkim i kompleksnim pravnim situacijama u vezi nasleđivanja, najpoželjnije je konsultovati se i angažovati stručno lice za nasledno pravo i nasleđivanje – advokat za nasleđivanje. Advokat za nasleđivanje rešava porodične sporove među naslednicima, vodi i zastupa u sudskim postupcima i pokreće ostavinsku raspravu. Toko ostavinske rasprave, advokat za nasleđivanje pribavlja i dostavlja svu dokumentaciju sudu i zastupa najbolje interese svojih klijenata. Ukoliko eventualno dođe do poništavanja rešenja o nasleđivanju, advokat za nasleđivanje rešava sva pravna pitanja vezana za tu temu i sprečava finansijske gubitke klijentu.

Advokat za nasleđivanje takođe pruža i stručnu pravnu pomoć kod pruža stručnu pomoć u zastupanju u ostavinskom postupku, sastavljanju ili osporavanju testamenta (zavisno od okolnosti), zaštiti nužnog dela naslednika, rešavanju sporova među naslednicima. Angažovani advokat za nasleđivanje štedi vreme, novac i sprečava dugotrajne sudske sporove.

Slavica Janjić

Advokat Slavica Janjić diplomirala je na Pravnom fakultetu, a još tokom studija sticala je praktično pravničko iskustvo obavljajući dužnost sudije porotnika u Osnovnom sudu u Aranđelovcu. Položila je pravosudni ispit i ima dugogodišnje profesionalno iskustvo u zastupanju i pružanju pravne pomoći fizičkim i pravnim licima u oblastima građanskog, privrednog, upravnog i krivičnog prava. Svoje stručno usavršavanje nastavila je pohađajući specijalističke studije iz poreskog prava, kao i polaganjem stručnog ispita za zastupnika za intelektualnu svojinu i ispita za javnog beležnika. Završila je i obuku za medijatora (posrednika) i upisana je u Registar posrednika Ministarstva pravde Republike Srbije. Član je Advokatske komore Srbije i Advokatske komore Beograda. Profesionalnu karijeru započela je u privrednom društvu „Šamot“ a.d. Aranđelovac. U periodu od 1993. do 2001. godine obavljala je rukovodeće pravne poslove i funkciju direktora. Nakon toga, preuzima dužnost rukovodioca pravne službe u Direkciji za građevinsko zemljište. Tokom tog perioda bila je odgovorna za saradnju sa državnim organima, izradu opštih akata, pripremu i realizaciju ugovora o komunalnom opremanju zemljišta, kao i drugih složenih pravnih poslova. Posebnu pravno-advokatsku stručnost stekla je u oblasti nepokretnosti, imovinskopravnih odnosa i pravnih pitanja vezanih za građevinsko zemljište. Tokom svoje karijere uspešno je zastupala fizička i pravna lica u velikom broju složenih predmeta gotovo iz svih pravnih oblasti, pružajući sveobuhvatnu pravnu podršku, strateško savetovanje i stručno i profesionalno vođenje sudskih postupaka. Član je Udruženja pravnika u privredi i kontinuirano prati razvoj domaće i međunarodne pravne prakse, radi pružanja pravnih usluga na najvišem profesionalnom nivou. Advokat Slavica Janjić pruža pravne usluge u velikom broju pravnih oblasti, sa posebnim fokusom na imovinsko pravo, privredno pravo, nasledno pravo, porodično pravo, radne sporove, upravne postupke i zastupanje pred sudovima i drugim državnim organima. Pored maternjeg jezika, tečno govori engleski jezik i poseduje napredno znanje rada na računaru i savremenim poslovnim softverskim alatima.