Pokretanje postupka raspravljanja zaostavštine (obuhvata nasleđivanju podobna i prava i obaveze, koja su ostaviocu pripadala u trenutku njegove smrti) je ostavinski postupak ili ostavinska rasprava. Ostavinski postupak je po svojoj prirodi deklarativni postupak koji ima za cilj da se jedna neizvesna situacija razreši.

Ostavinski postupak je vanparnični postupak. Svi elementi ostavinskog postupka su definisani Zakonom o vanparničnom postupku. Sve radnje ostavinskog postupka su usmerene na to da se utvrdi: da je ostavilac umro, da li ima imovinu i ako je ima šta je čini i koliko ona vredi, da li je sačinjen testament i ima li naslednika.

Ostavinski postupak (postupak u kom se raspravlja zaostavština) može biti pokrenut dvojako. Ostavinski postupak može pokrenuti sud ili ga mogu pokrenuti zainteresovana lica, koja obaveštavaju sud da je neko lice umrlo. U prvom slučaju se ostavinski postupak (postupak u kom se raspravlja zaostavština) pokreće po službenoj dužnosti.

Kod ostavinskog postupka mogu da se jave situacije i pravni instituti koji su retki u praksi, uglavnom zato što su neobični, komplikovani ili zahtevaju posebne okolnosti. Jedan od primera retkih situacija vezanih za ostavinski postupak je naknadno pojavljivanje naslednika.

Naknadno pojavljivanje naslednika je situacija u kojoj se, nakon pokretanja ili čak pravnosnažnog okončanja ostavinskog postupka,

pojavi lice koje ima pravo na nasleđe, ali ranije nije bilo poznato ili uključeno u postupak.

Naknadno pojavljivanje naslednika postoji ukoliko je naslednik:

  • dete za koje se nije znalo (vanbračno ili priznato kasnije),
  • naslednik iz inostranstva koji se pojavio tek nakon okončanja ostavinskog postupka, nije bio obavešten o postupku,
  • naknadno utvrđeno srodstvo (DNK analiza),
  • greška u identifikaciji naslednika tokom postupka,
  • pronađen testament kojim se određuje novi naslednik.

Naknadno pojavljivanje naslednika dovodi do ponavljanja ili izmene već završenog ostavinskog postupka.

Moguće su sledeće situacije:

  • ako je ostavinski postupak već završen on se može ponoviti ili izmeniti, a ranije doneto rešenje o nasleđivanju se delimično ili u celosti stavlja van snage i imovina se ponovo raspodeljuje u skladu sa zakonom ili testamentom;
  • ukoliko ostavinski postupak još traje novi naslednik se uključuje u postupak i vrši se nova procena naslednih prava.

Naslednik, koji se naknadno pojavio, kako bi zaštitio svoja prava, poželjno je da angažuje lice specijalizovano za nasledno pravo i ostavinski postupak – advokat za ostavinu (advokat za ostavinski postupak). Advokat za ostavinu (advokat za ostavinski postupak) štiti prava naslednika tako što zahteva ponovno vođenje ostavinskog postupka, gde se novi naslednik uključuje u podelu zaostavštine. Advokat za ostavinu (advokat za ostavinski postupak) može da pokrene parnični postupak radi ostvarivanja naslednog prava naknadno pojavljenog naslednika. Takođe, Advokat za ostavinu (advokat za ostavinski postupak može da traži povraćaj imovine ili odgovarajuću novčanu naknadu ako je imovina već podeljena. Advokat za ostavinu (advokat za ostavinski postupak) vodi strogo računa o rokovima za zaštitu prava naslednika, koji se naknadno pojavio. Rokovi su takvi da advokat za ostavinu (advokat za ostavinski postupak) zahtev može podneti u zakonskim rokovima propisanim Zakonom o nasleđivanju, dok u praksi sud posebno ceni da li naslednik ranije nije mogao da zna za svoje pravo.

Slavica Janjić

Advokat Slavica Janjić diplomirala je na Pravnom fakultetu, a još tokom studija sticala je praktično pravničko iskustvo obavljajući dužnost sudije porotnika u Osnovnom sudu u Aranđelovcu. Položila je pravosudni ispit i ima dugogodišnje profesionalno iskustvo u zastupanju i pružanju pravne pomoći fizičkim i pravnim licima u oblastima građanskog, privrednog, upravnog i krivičnog prava. Svoje stručno usavršavanje nastavila je pohađajući specijalističke studije iz poreskog prava, kao i polaganjem stručnog ispita za zastupnika za intelektualnu svojinu i ispita za javnog beležnika. Završila je i obuku za medijatora (posrednika) i upisana je u Registar posrednika Ministarstva pravde Republike Srbije. Član je Advokatske komore Srbije i Advokatske komore Beograda. Profesionalnu karijeru započela je u privrednom društvu „Šamot“ a.d. Aranđelovac. U periodu od 1993. do 2001. godine obavljala je rukovodeće pravne poslove i funkciju direktora. Nakon toga, preuzima dužnost rukovodioca pravne službe u Direkciji za građevinsko zemljište. Tokom tog perioda bila je odgovorna za saradnju sa državnim organima, izradu opštih akata, pripremu i realizaciju ugovora o komunalnom opremanju zemljišta, kao i drugih složenih pravnih poslova. Posebnu pravno-advokatsku stručnost stekla je u oblasti nepokretnosti, imovinskopravnih odnosa i pravnih pitanja vezanih za građevinsko zemljište. Tokom svoje karijere uspešno je zastupala fizička i pravna lica u velikom broju složenih predmeta gotovo iz svih pravnih oblasti, pružajući sveobuhvatnu pravnu podršku, strateško savetovanje i stručno i profesionalno vođenje sudskih postupaka. Član je Udruženja pravnika u privredi i kontinuirano prati razvoj domaće i međunarodne pravne prakse, radi pružanja pravnih usluga na najvišem profesionalnom nivou. Advokat Slavica Janjić pruža pravne usluge u velikom broju pravnih oblasti, sa posebnim fokusom na imovinsko pravo, privredno pravo, nasledno pravo, porodično pravo, radne sporove, upravne postupke i zastupanje pred sudovima i drugim državnim organima. Pored maternjeg jezika, tečno govori engleski jezik i poseduje napredno znanje rada na računaru i savremenim poslovnim softverskim alatima.