Prilikom osnivanja privrednog subjekta, neophodno je da ono odabere delatnost kojom će se baviti u cilju sticanja profita. Delatnost je vrsta posla ili aktivnosti kojom se jedno preduzeće, preduzetnik ili organizacija bavi, kao svojom osnovnom funkcijom u privredi. U pravnom smislu, delatnost se registruje u Agenciji za privredne registre (APR) i može biti osnovna (glavna) i sporedna (dodatne delatnosti). Pored uobičajenih delatnosti, pojedini privredni subjekti se osnivaju u cilju primene inovativne delatnosti, što je uređeno posebnim zakonom – Zakonom o inovacionoj delatnosti.

Zakonom o inovacionoj delatnosti uređuju se ciljevi i organizacija primene naučnih saznanja, tehničkih i tehnoloških znanja i pronalazaštva u funkciji unapređenja proizvoda, procesa i usluga kao pokretača razvoja društva. U Zakonu o inovacionoj delatnosti je naglašen poseban osvrt na sledeće:

  • subjekti nacionalnog inovacionog sistema;
  • organizacija i nadležnosti Fonda za inovacionu delatnost;
  • finansiranje inovacione delatnosti i ekonomske podsticajne mere;
  • registar subjekata nacionalnog inovacionog sistema.

U pravnom smislu, inovacija je primena novog ili značajno poboljšanog proizvoda, procesa ili usluge sa ciljem stvaranja nove dodate vrednosti, i kao takva može biti inovacija proizvoda, inovacija procesa, inovacija organizacije ili marketinška inovacija. Inovacionu delatnost zakon definiše kao razvojne aktivnosti, koje se preduzimaju radi stvaranja novih proizvoda, tehnologija, procesa i usluga ili značajne izmene postojećih, a u skladu sa potrebama tržišta. Privredno društvo, drugo pravno lice, deo pravnog lica, preduzetnik, fizičko lice ili skup fizičkih lica (“startap tim”) koji razvija inovacije, odnosno plasira svoje ili tuđe inovacije na tržište ili u upotrebu je inovativni subjekat.

Zakonom o inovacionoj delatnosti se razlikuju sledeće vrste inovativnih subjekata:

  • centri nosioci inovacione delatnosti,
  • startapi,
  • spinofovi,
  • drugi inovativni subjekti.

2022. godine donet je Pravilnik o registru subjekata nacionalnog inovacionog sistema, kojim se regulišu uslovi za upis i brisanje startapa iz registra.

Startap (start-up) je novoosnovano privredno društvo (koje nije nastalo statusnom promenom izdvajanja ili spajanja) ili preduzetnik koji razvija inovativni proizvod ili uslugu i koji ima potencijal brzog i velikog rasta.

Da bi se privredno društvo smatralo startapom, neophodno je da ispunjava sledeće osnovne uslove:

  • da nije prošlo više od 10 godina od osnivanja i više od pet godina od dana ostvarivanja prvih poslovnih prihoda,
  • potrebno je da startap ima sedište na teritoriji Republike Srbije i da protiv njega nije pokrenut stečajni ili likvidacioni postupak.

Pored osnovnih uslova, startap treba da ispuni i posebne uslove, koji obuhvataju sledeće:

  • da su troškovi istraživanja i razvoja činili najmanje 10% ukupnih rashoda u svakoj prethodnoj godini u odnosu na godinu u kojoj je podnet zahtev,
  • ukoliko podnosilac zahteva nema finansijsku istoriju, Komisija, koju formira Fond za inovacionu delatnost, odlučuje o zahtevu na osnovu procene prema definisanim kriterijumima da li podnosilac zahteva razvija inovativni proizvod, uslugu ili tehnologiju i da li ima potencijal brzog i velikog rasta.

Startap privredni subjekti se registruju u APR-a, ali je neophodno da određenu dokumentaciju podnesu i Registru Fondu za inovacionu delatnost i to u roku od 30 dana od dana upisa. Podaci koji se dostavljaju Fondu su: centar poslovnih aktivnosti startapa (država u kojoj će poslovati) i postojanje povezanih pravnih lica u drugim državama (ukoliko ih ima), podaci o proizvodu, usluzi ili tehnologiji koju razvijaju, industrijskoj oblasti kojoj pripadaju, intelektualnoj svojini, programima registrovane organizacije za podršku za startapima u kojima je učestvovalo, dobijenim investicijama, isplati udela u dobiti. Ukoliko Fond utvrdi da su startapovi prestali da ispunjavaju jedan od uslova predviđenih za njihov upis ili utvrdi da nisu dostavili opšte i posebne podatke koji se o njima vode, automatski se brišu iz registra.

Kod osnivanja startap privrednih subjekata pravnu pomoć može pružiti advokat za privredno pravo (advokat za privredna društva). Advokat za privredno pravo (advokat za privredna društva) ima ključnu ulogu ukoliko startap preduzeće planira poslovanje na međunarodnom nivou. Advokat za privredno pravo (advokat za privredna društva) pruža usluge proverava da li privredni subjekt ispunjava uslove predviđene Zakonom o inovacionoj delatnosti da bi mogao biti registrovan kao startap. Advokat za privredno pravo (advokat za privredna društva) vrši registraciju startapa u APR-u, sastavlja svu neophodnu dokumentaciju, potrebnu za poslovanje preduzeća u skladu sa njegovom pravnom formom i vlasničkom strukturom. Advokat za privredno pravo (advokat za privredna društva) se posebno detaljno bavi pravilima koje sadrži Pravilnik o registru subjekata nacionalnog inovacionog sistema. Advokat za privredno pravo (advokat za privredna društva) dostavlja svu dokumentaciju Registru Fonda za inovacionu delatnost u propisanom roku. U slučaju pokretanja spora, advokat za privredno pravo (advokat za privredna društva) zastupa stranku tokom čitavog sudskog postupka u cilju zaštite njenog najboljeg interesa.

Slavica Janjić

Advokat Slavica Janjić diplomirala je na Pravnom fakultetu, a još tokom studija sticala je praktično pravničko iskustvo obavljajući dužnost sudije porotnika u Osnovnom sudu u Aranđelovcu. Položila je pravosudni ispit i ima dugogodišnje profesionalno iskustvo u zastupanju i pružanju pravne pomoći fizičkim i pravnim licima u oblastima građanskog, privrednog, upravnog i krivičnog prava. Svoje stručno usavršavanje nastavila je pohađajući specijalističke studije iz poreskog prava, kao i polaganjem stručnog ispita za zastupnika za intelektualnu svojinu i ispita za javnog beležnika. Završila je i obuku za medijatora (posrednika) i upisana je u Registar posrednika Ministarstva pravde Republike Srbije. Član je Advokatske komore Srbije i Advokatske komore Beograda. Profesionalnu karijeru započela je u privrednom društvu „Šamot“ a.d. Aranđelovac. U periodu od 1993. do 2001. godine obavljala je rukovodeće pravne poslove i funkciju direktora. Nakon toga, preuzima dužnost rukovodioca pravne službe u Direkciji za građevinsko zemljište. Tokom tog perioda bila je odgovorna za saradnju sa državnim organima, izradu opštih akata, pripremu i realizaciju ugovora o komunalnom opremanju zemljišta, kao i drugih složenih pravnih poslova. Posebnu pravno-advokatsku stručnost stekla je u oblasti nepokretnosti, imovinskopravnih odnosa i pravnih pitanja vezanih za građevinsko zemljište. Tokom svoje karijere uspešno je zastupala fizička i pravna lica u velikom broju složenih predmeta gotovo iz svih pravnih oblasti, pružajući sveobuhvatnu pravnu podršku, strateško savetovanje i stručno i profesionalno vođenje sudskih postupaka. Član je Udruženja pravnika u privredi i kontinuirano prati razvoj domaće i međunarodne pravne prakse, radi pružanja pravnih usluga na najvišem profesionalnom nivou. Advokat Slavica Janjić pruža pravne usluge u velikom broju pravnih oblasti, sa posebnim fokusom na imovinsko pravo, privredno pravo, nasledno pravo, porodično pravo, radne sporove, upravne postupke i zastupanje pred sudovima i drugim državnim organima. Pored maternjeg jezika, tečno govori engleski jezik i poseduje napredno znanje rada na računaru i savremenim poslovnim softverskim alatima.