Poslovna tajna je prisutna gotovo kod svih privrednih subjekata, bez obzira na veličinu, delatnost ili pravnu formu, ukoliko raspolažu informacijama koje ispunjavaju uslove za poslovnu tajnu. Poslovna tajna može postojati u svakom preduzeću koje ima podatke čija bi objava mogla naneti štetu tom preduzeću u poslovanju. Oblast u kojoj je najviše izražen značaj poslovne tajne zavisi od delatnosti, konkurencije i unutrašnje organizacije firme.

Poslovna tajna je regulisana Zakonom o poslovnim tajnama, kojim se uređuje pravna zaštita poslovne tajne od nezakonitog pribavljanja, korišćenja i otkrivanja.

Prema zakonu, poslovnom tajnom se smatraju one informacije koje ispunjavaju sledeće uslove:

  • predstavljaju tajnu jer nisu u celini ili u pogledu strukture i skupa njihovih sastavnih delova opšte poznate ili lako dostupne licima koja u okviru svojih aktivnosti uobičajeno dolaze u kontakt sa takvom vrstom informacija,
  • imaju komercijalnu vrednost jer predstavljaju tajnu,
  • lice koje ih zakonito kontroliše je u datim okolnostima preduzelo razumne mere kako bi sačuvalo njihovu tajnost,
  • drugom radnjom koja je u okolnostima konkretnog slučaja u skladu sa dobrim poslovnim običajima.

Poslovna tajna je svaka ona informacija koja ima komercijalni značaj i čije otkrivanje ili uništenje može naškoditi poslodavcu.

Zakon o poslovnim tajnama razlikuje dve vrste pribavljanja, korišćenja i otkrivanja poslovne tajne – zakonito i nezakonito. Kako bi se izbeglo nezakonito pribavljanja, korišćenja i otkrivanja poslovne tajne, zakon predviđa mogućnost da poslodavci mogu učiniti određene legalne, pravne korake kako bi zaštitili informacije koje se smatraju poslovnim tajnama.

Poslodavac može zaštiti svoje poslovne tajne putem:

  • ugovora o radu, koji sadrži obavezu zaposlenog da čuva poslovnu tajnu,
  • ugovorom o poverljivosti, daleko sigurnijim i preciznijim ugovorom.

Ugovor o poverljivosti (Non-Disclosure Agreement – NDA) je ugovor između poslodavca i zaposlenog kojim se jasno definiše koje se sve poslovne informacije smatraju poverljivim, kao i na koji će način odavanje poslovne tajne trećim licima biti kažnjeno, ukoliko zaposleni ili drugo lice koje ima posebne dužnosti prema poslodavcu prekrši svoje obaveze iz ugovora o poverljivosti. Ugovor o poverljivosti poslodavcima takođe pruža i način da zaštite svoju intelektualnu svojinu.

Zaposleni je u obavezi da čuva poslovnu tajnu ne samo tokom trajanja radnog odnosa, već i dve godine nakon prestanka radnog odnosa. Ukoliko zaposleni prekrši odredbe iz ugovora o poverljivosti, zakonodavac ima pravo da pokrene sudski postupak radi zaštite svojih prava i interesa, potom može da od zaposlenog potražuje naknadu štete tužbom, a može mu dati i otkaz ugovora o radu. Visina naknade štete se određuje prema okolnostima svakog posebnog slučaja, a na osnovu dokaza koje obe strane iznesu na sudu, pri čemu sud ima diskreciono pravo da proceni sve relevantne faktore i na osnovu njih donese konačnu presudu o visini pravične naknade poslodavcu kada se oda vredna poslovna tajna njegove firme.

Kako bi se pravno regulisala zaštita poslovne tajne, pravnu pomoć poslodavcu može pružiti advokat za radno pravo. Advokat za radno pravo pomaže poslodavcu da prepozna koje informacije ispunjavaju zakonske uslove za poslovnu tajnu i koje treba štititi. Advokat za radno pravo sklapa pored ugovora o radu i ugovor o poverljivosti (NDA), vodeći računa o svim pravnim aspektima u cilju zaštite interesa poslodavca. Advokat za radno pravo ugrađuje klauzule o poverljivosti u ugovore o radu, ugovore o saradnji i druge dokumente. U slučaju odavanja poslovne tajne, advokat za radno pravo utvrđuje činjenice koje na to upućuju, pokreće sudski postupak i zastupa stranku pred sudom. Advokat za radno pravo može pokrenuti i tužbu za naknadu štete.

Slavica Janjić

Advokat Slavica Janjić diplomirala je na Pravnom fakultetu, a još tokom studija sticala je praktično pravničko iskustvo obavljajući dužnost sudije porotnika u Osnovnom sudu u Aranđelovcu. Položila je pravosudni ispit i ima dugogodišnje profesionalno iskustvo u zastupanju i pružanju pravne pomoći fizičkim i pravnim licima u oblastima građanskog, privrednog, upravnog i krivičnog prava. Svoje stručno usavršavanje nastavila je pohađajući specijalističke studije iz poreskog prava, kao i polaganjem stručnog ispita za zastupnika za intelektualnu svojinu i ispita za javnog beležnika. Završila je i obuku za medijatora (posrednika) i upisana je u Registar posrednika Ministarstva pravde Republike Srbije. Član je Advokatske komore Srbije i Advokatske komore Beograda. Profesionalnu karijeru započela je u privrednom društvu „Šamot“ a.d. Aranđelovac. U periodu od 1993. do 2001. godine obavljala je rukovodeće pravne poslove i funkciju direktora. Nakon toga, preuzima dužnost rukovodioca pravne službe u Direkciji za građevinsko zemljište. Tokom tog perioda bila je odgovorna za saradnju sa državnim organima, izradu opštih akata, pripremu i realizaciju ugovora o komunalnom opremanju zemljišta, kao i drugih složenih pravnih poslova. Posebnu pravno-advokatsku stručnost stekla je u oblasti nepokretnosti, imovinskopravnih odnosa i pravnih pitanja vezanih za građevinsko zemljište. Tokom svoje karijere uspešno je zastupala fizička i pravna lica u velikom broju složenih predmeta gotovo iz svih pravnih oblasti, pružajući sveobuhvatnu pravnu podršku, strateško savetovanje i stručno i profesionalno vođenje sudskih postupaka. Član je Udruženja pravnika u privredi i kontinuirano prati razvoj domaće i međunarodne pravne prakse, radi pružanja pravnih usluga na najvišem profesionalnom nivou. Advokat Slavica Janjić pruža pravne usluge u velikom broju pravnih oblasti, sa posebnim fokusom na imovinsko pravo, privredno pravo, nasledno pravo, porodično pravo, radne sporove, upravne postupke i zastupanje pred sudovima i drugim državnim organima. Pored maternjeg jezika, tečno govori engleski jezik i poseduje napredno znanje rada na računaru i savremenim poslovnim softverskim alatima.