Zakonom o zaštiti poslovne tajne se uređuje pravna zaštita poslovne tajne od nezakonitog pribavljanja, korišćenja i otkrivanja.

Prema zakonu, poslovnom tajnom se smatraju one informacije koje ispunjavaju određene uslove,

kao što su te da imaju komercijalnu vrednost jer predstavljaju tajnu, nisu u celini ili u pogledu strukture i skupa njihovih sastavnih delova

opšte poznate ili lako dostupne licima koja u okviru svojih aktivnosti uobičajeno dolaze u kontakt sa takvom vrstom informacija.

Držalac poslovne tajne je svako fizičko ili pravno lice pod čijom je zakonitom kontrolom poslovna tajna.

Lice za koje se sumnja da je povredilo poslovnu tajnu je fizičko ili pravno lice za koje se sumnja da je nezakonito pribavilo, koristilo ili otkrilo poslovnu tajnu.

Pribavljanje poslovne tajne bez saglasnosti držaoca poslovne tajne smatra se nezakonitim ako je učinjeno na sledeći način:
„1) neovlašćenim pristupom, prisvajanjem ili umnožavanjem dokumenata, predmeta, materijala, supstanci ili elektronskih datoteka koji su pod zakonitom kontrolom držaoca poslovne tajne, a sadrže poslovnu tajnu, ili se poslovna tajna iz njih može izvesti, ili
2) drugim postupanjem za koje se, u datim okolnostima, smatra da je u suprotnosti sa dobrim poslovnim običajima.“

Svako korišćenje ili otkrivanje poslovne tajne će se smatrati nezakonitim:
– ukoliko bez saglasnosti držaoca poslovne tajne se utvrdi da je lice poslovnu tajnu pribavilo nezakonito ili
– prekršilo sporazum o poverljivosti ili drugu obavezu koja se odnosi na zabranu otkrivanja poslovne tajne,
– kao i ako je lice prekršilo ugovornu ili drugu obavezu kojom se ograničava korišćenje poslovne tajne.

Praćenje, prisluškivanje i odavanje poverljivih informacija može biti dozvoljeno isključivo državnim organima (policija, BIA i Vojnobezbednosna agencija) kada je neophodno da oni imaju nalog suda za mere prisluškivanja i praćenja i to u slučaju da postoje osnovi sumnje da je lice koje se prati i prisluškuje učinilo krivično delo, a na drugi način se ne mogu prikupiti dokazi za krivično gonjenje ili bi to prikupljanje bilo znatno otežano.

Slavica Janjić

Advokat Slavica Janjić diplomirala je na Pravnom fakultetu, a još tokom studija sticala je praktično pravničko iskustvo obavljajući dužnost sudije porotnika u Osnovnom sudu u Aranđelovcu. Položila je pravosudni ispit i ima dugogodišnje profesionalno iskustvo u zastupanju i pružanju pravne pomoći fizičkim i pravnim licima u oblastima građanskog, privrednog, upravnog i krivičnog prava. Svoje stručno usavršavanje nastavila je pohađajući specijalističke studije iz poreskog prava, kao i polaganjem stručnog ispita za zastupnika za intelektualnu svojinu i ispita za javnog beležnika. Završila je i obuku za medijatora (posrednika) i upisana je u Registar posrednika Ministarstva pravde Republike Srbije. Član je Advokatske komore Srbije i Advokatske komore Beograda. Profesionalnu karijeru započela je u privrednom društvu „Šamot“ a.d. Aranđelovac. U periodu od 1993. do 2001. godine obavljala je rukovodeće pravne poslove i funkciju direktora. Nakon toga, preuzima dužnost rukovodioca pravne službe u Direkciji za građevinsko zemljište. Tokom tog perioda bila je odgovorna za saradnju sa državnim organima, izradu opštih akata, pripremu i realizaciju ugovora o komunalnom opremanju zemljišta, kao i drugih složenih pravnih poslova. Posebnu pravno-advokatsku stručnost stekla je u oblasti nepokretnosti, imovinskopravnih odnosa i pravnih pitanja vezanih za građevinsko zemljište. Tokom svoje karijere uspešno je zastupala fizička i pravna lica u velikom broju složenih predmeta gotovo iz svih pravnih oblasti, pružajući sveobuhvatnu pravnu podršku, strateško savetovanje i stručno i profesionalno vođenje sudskih postupaka. Član je Udruženja pravnika u privredi i kontinuirano prati razvoj domaće i međunarodne pravne prakse, radi pružanja pravnih usluga na najvišem profesionalnom nivou. Advokat Slavica Janjić pruža pravne usluge u velikom broju pravnih oblasti, sa posebnim fokusom na imovinsko pravo, privredno pravo, nasledno pravo, porodično pravo, radne sporove, upravne postupke i zastupanje pred sudovima i drugim državnim organima. Pored maternjeg jezika, tečno govori engleski jezik i poseduje napredno znanje rada na računaru i savremenim poslovnim softverskim alatima.