Supružnici mogu imati zajedničku imovinu. Zajedničkom imovinom se naziva sva ona imovina supružnika koju su oni stekli tokom trajanja bračne zajednice.

Zajedničku imovinu supružnika konstituišu dva elementa:

1. rad,

2. postojanje bračne zajednice.

Rad, kao prvi element koji konstituiše pojam zajedničke imovine supružnika, može biti zajednički (ukoliko supružnici imaju zajednički firmu) ili odvojen (ne postoji zajednički imenitelj rada). Rad takođe može biti i neposredan (postojanje radnog odnosa supružnika) ili posredan (ne postoji radni odnos supružnika, te se njegov rad određuje kao rad u obavljanju kućnih poslova, poslova podizanja dece, davanje moralne podrške partner i svi ostali vidovi rada neophodni za normalno funkcionisanje bračne zajednice).

Postojanje bračne (vanbračne) zajednice je drugi bitan element koji određuje mogućnost postojanja zajedničke imovine supružnika, jer se ona upravo određuje kao imovina stečena tokom trajanja braka. Zajednička imovina može da se stekne tokom punovažnog braka, ali i tokom ništavog braka.

Zajednička bračna imovina se može steći na više načina:
1. radom supružnika u toku trajanja bračne zajednice, gde se naknada za rad (plata, zarada) smatra zajedničkom imovinom sve dotle dok osnov za isplatu zarade postoji dok traje bračna zajednica,
2. igrama na sreću, gde se zajednička imovina supružnika smatra dobitak, ukoliko je stečen u toku trajanja zajednice života u braku, osim ako supružnik koji je ostvario dobitak igrama na sreću ne dokaže da je u igru uložio svoju posebnu imovinu,
3. po osnovu prava intelektualne svojine supružnika,
4. prihodima od zajedničke imovine supružnika,
5. prihodima od posebne imovine koji su rezultat rada supružnika,
6. stipendijom, nagradama i odlikovanjima, ako su ona stečene tokom trajanja braka,
7. naknadom štete za uništenu ili oštećenu stvar koja čini sastavni deo zajedničke imovine supružnika,
8. akcijama i drugim vrstama hartija od vrednosti kada su supružnici zajednički uložili sredstva u njih ili je u njih uložio jedan supružnik, ali sredstvima iz zajedničke imovine,
9. svim drugim primanjima bračnih drugova.

Upravljanje i raspolaganje zajedničkom imovinom supružnika je takvo da oni zajednički upravljaju, raspolažu i odlučuju o zajedničkoj imovini.

Svaki supružnik ima udeo u zajedničkoj imovini, budući da je ona zajednički stečena tokom trajanja bračne zajednice, ali taj pojedinačni udeo nije određen.

Iz pravnog ugla, supružnici zajedničkom imovinom upravljaju sporazumno i nemaju prava raspolaganja, niti pravo da opterete svoj udeo poslovima inter vivos (“za života”). Poverioci jednog bračnog druga ne mogu da naplate svoje potraživanje iz zajedničke imovine, jer je nepoznat pojedinačni udeo supružnika.

Ugovor, kojim ugovorne strane kao budući supružnici (predbračni ugovor) ili supružnici (bračni ugovor) je vrsta ugovora kojim se uređuju imovinski odnosi o postojećoj ili budućoj imovini. Ova vrsta ugovora je jedan od načina sticanja imovine supružnika, dok je zakon drugi vid rešavanja imovinskih odnosa supružnika – Porodični zakon.

Ako bračni drugovi na nepokretnoj imovini upišu teret na ime oba supružnika, smatra se da su izvršili deobu zajedničke imovine i postali suvlasnici zajedničke imovine. Ukoliko jedan supružnik samostalno otuđi stvar ili pravo iz zajedničke imovine, ugovor kojim je to učinio se pravno smatra apsolutno ništavim.

Zajednička imovina supružnika prestaje deobom zajedničke imovine. Advokat za razvod braka može sporazumno izvršiti deobu zajedničke imovine supružnika, ukoliko se oni saglase da to učine putem ugovora o sporazumnoj deobi. Ukoliko bračni drugovi ne mogu da se saglase oko podele imovine stečene tokom trajanja bračne zajednice, advokat za razvod će zastupati supružnika pred sudom i drugim organima vezanim za regulisanje javnih isprava. Advokat za razvod takođe može učestvovati u pravilnoj raspodeli zajedničke imovine supružnika kog zastupa angažovanjem veštaka ili izvođenjem dokaza o sticanju imovine posrednim ili neposrednim radom supružnika tokom trajanja braka. Po donošenju sudskog rešenja o podeli zajedničke imovine, advokat za razvod će omogućiti supružniku kog zastupa, upis svih prava na pokretnoj i nepokretnoj imovini u javnim registrima.

Slavica Janjić

Advokat Slavica Janjić diplomirala je na Pravnom fakultetu, a još tokom studija sticala je praktično pravničko iskustvo obavljajući dužnost sudije porotnika u Osnovnom sudu u Aranđelovcu. Položila je pravosudni ispit i ima dugogodišnje profesionalno iskustvo u zastupanju i pružanju pravne pomoći fizičkim i pravnim licima u oblastima građanskog, privrednog, upravnog i krivičnog prava. Svoje stručno usavršavanje nastavila je pohađajući specijalističke studije iz poreskog prava, kao i polaganjem stručnog ispita za zastupnika za intelektualnu svojinu i ispita za javnog beležnika. Završila je i obuku za medijatora (posrednika) i upisana je u Registar posrednika Ministarstva pravde Republike Srbije. Član je Advokatske komore Srbije i Advokatske komore Beograda. Profesionalnu karijeru započela je u privrednom društvu „Šamot“ a.d. Aranđelovac. U periodu od 1993. do 2001. godine obavljala je rukovodeće pravne poslove i funkciju direktora. Nakon toga, preuzima dužnost rukovodioca pravne službe u Direkciji za građevinsko zemljište. Tokom tog perioda bila je odgovorna za saradnju sa državnim organima, izradu opštih akata, pripremu i realizaciju ugovora o komunalnom opremanju zemljišta, kao i drugih složenih pravnih poslova. Posebnu pravno-advokatsku stručnost stekla je u oblasti nepokretnosti, imovinskopravnih odnosa i pravnih pitanja vezanih za građevinsko zemljište. Tokom svoje karijere uspešno je zastupala fizička i pravna lica u velikom broju složenih predmeta gotovo iz svih pravnih oblasti, pružajući sveobuhvatnu pravnu podršku, strateško savetovanje i stručno i profesionalno vođenje sudskih postupaka. Član je Udruženja pravnika u privredi i kontinuirano prati razvoj domaće i međunarodne pravne prakse, radi pružanja pravnih usluga na najvišem profesionalnom nivou. Advokat Slavica Janjić pruža pravne usluge u velikom broju pravnih oblasti, sa posebnim fokusom na imovinsko pravo, privredno pravo, nasledno pravo, porodično pravo, radne sporove, upravne postupke i zastupanje pred sudovima i drugim državnim organima. Pored maternjeg jezika, tečno govori engleski jezik i poseduje napredno znanje rada na računaru i savremenim poslovnim softverskim alatima.