Testament je uređeni oblik jednostrane, strogo lične i opozive izjave volje za to sposobnog lica, kojom ono određuje raspodelu svoje imovine posle svoje smrti i daje druge izjave i naredbe u vezi sa svojom smrti.

Testament predstavlja strogo zakonom

uređen i propisan pravni oblik nasleđivanja,

koji se često naziva i zaveštanje, oporuka, poslednja volja.

Zakonom o naslednom pravu određena su i značenja koje testament po svojoj pravnoj prirodi ima. Gledano u formalnom smislu, testament (zaveštanje) je svaka izjava volje usmerena na postizanje nekog nasledno-pravnog efekta, data u zakonom utvrđenoj formi za testament. Formalno gledano neka osoba može imati više testamenata (zaveštanja), ali će važeći biti samo poslednji testament, jer je testament poslednja volja ostavioca. Posmatrano u materijalnom smislu poslednja volja ostavioca mora biti jedna i jedinstvena, jer je to ono što će biti sprovedeno u pravnom životu. Testament (zaveštanje) je vanvremenska i apstraktna volja ostavioca, materijalno gledano, jer i kada se testament fizički uništi, on će i dalje postojati u materijalnom smislu. Objektivni ugao definisanja testamenta kaže da testament predstavlja ispravu koja sadrži ostaviočevu poslednju volju, to je objekat na kome je napisan testament.

Testament je pravni posao, koji po naslednom pravu i Zakonu o nasleđivanju ima određene osobine. Osobine testamenta se tako definišu kao:
1. pravni posao mortis causa (za slučaj smrti),
2. dobročin (lukrativni) pravni posao,
3. jednostran pravni posao,
4. strogo lični pravni posao,
5. formalni pravni posao,
6. jednostrano opoziv pravni posao.

Da bi se testament mogao, pravno gledano, razmatrati, Zakon o nasleđivanju propisuje određene uslove koji moraju biti ispunjeni. Svi propisani uslovi, shodno Zakonu, treba da su istovremeno ispunjeni, kako bi poslednja volja ostavioca bila punovažna. Ti uslovi su sledeći:
• subjektivni uslov, koji podrazumeva da je lice ostavilac sposobno za rasuđivanje i da ima mogućnost da shvati pravne posledice svoje izjave volje date u testamentu,
• objektivi uslov podrazumeva da testament može da sastavi lice koje je ispunilo zakonom određeni starosni uslov, a to je navršenih petnaest godina,
• animus testandi, kao uslov punovažnosti ostavine se određuje kao sama namera za sačinjavanje testamenta i volja ostavioca, koja volja mora biti ozbiljna, stvarna, slobodna i upućena na nešto što je moguće ostvariti.

Testament može da se ispiše ili iskuca, čak i izgovori usmeno pred svedocima. Najsigurniji način sastavljanja testamenta (zaveštanja) je kada ga sačini advokat koji se bavi ostavinom, odnosno ostavinskim postupkom, uz potpisivanje ispred dva svedoka, jer testament može lako da se dovede pod sumnju i obori ukoliko nije urađen na zakonski način.

Slavica Janjić

Advokat Slavica Janjić diplomirala je na Pravnom fakultetu, a još tokom studija sticala je praktično pravničko iskustvo obavljajući dužnost sudije porotnika u Osnovnom sudu u Aranđelovcu. Položila je pravosudni ispit i ima dugogodišnje profesionalno iskustvo u zastupanju i pružanju pravne pomoći fizičkim i pravnim licima u oblastima građanskog, privrednog, upravnog i krivičnog prava. Svoje stručno usavršavanje nastavila je pohađajući specijalističke studije iz poreskog prava, kao i polaganjem stručnog ispita za zastupnika za intelektualnu svojinu i ispita za javnog beležnika. Završila je i obuku za medijatora (posrednika) i upisana je u Registar posrednika Ministarstva pravde Republike Srbije. Član je Advokatske komore Srbije i Advokatske komore Beograda. Profesionalnu karijeru započela je u privrednom društvu „Šamot“ a.d. Aranđelovac. U periodu od 1993. do 2001. godine obavljala je rukovodeće pravne poslove i funkciju direktora. Nakon toga, preuzima dužnost rukovodioca pravne službe u Direkciji za građevinsko zemljište. Tokom tog perioda bila je odgovorna za saradnju sa državnim organima, izradu opštih akata, pripremu i realizaciju ugovora o komunalnom opremanju zemljišta, kao i drugih složenih pravnih poslova. Posebnu pravno-advokatsku stručnost stekla je u oblasti nepokretnosti, imovinskopravnih odnosa i pravnih pitanja vezanih za građevinsko zemljište. Tokom svoje karijere uspešno je zastupala fizička i pravna lica u velikom broju složenih predmeta gotovo iz svih pravnih oblasti, pružajući sveobuhvatnu pravnu podršku, strateško savetovanje i stručno i profesionalno vođenje sudskih postupaka. Član je Udruženja pravnika u privredi i kontinuirano prati razvoj domaće i međunarodne pravne prakse, radi pružanja pravnih usluga na najvišem profesionalnom nivou. Advokat Slavica Janjić pruža pravne usluge u velikom broju pravnih oblasti, sa posebnim fokusom na imovinsko pravo, privredno pravo, nasledno pravo, porodično pravo, radne sporove, upravne postupke i zastupanje pred sudovima i drugim državnim organima. Pored maternjeg jezika, tečno govori engleski jezik i poseduje napredno znanje rada na računaru i savremenim poslovnim softverskim alatima.