Kada roditeljsko pravo prestaje jasno je definisano Porodičnim zakonom.

Prema njemu, roditeljsko pravo prestaje:

1. kada dete navrši 18. godinu života odnosno punoletstvom deteta,

2. kada dete stekne potpunu poslovnu sposobnost pre punoletstva,

3. kada dete bude usvojeno,

4. kada roditelj bude potpuno lišen roditeljskog prava,

5. kada umru dete ili roditelj.

Po zakonu, roditeljsko pravo neće prestati roditelju čije dete usvoji njegov supružnik.

Nastupanje socijalne zrelosti odnosno punoletstvo deteta

Sa punoletstvom deteta, prestaje i potreba da se roditelji i dalje brinu o detetu. Tada dete stiče potpunu poslovnu sposobnost i roditelji više nisu u obavezi da vrše roditeljska prava iz sadržine roditeljskog prava.

Izuzetak od ovog pravila je situacija školovanja punoletnog deteta – roditelji mogu i tada imati obavezu da izdržavaju svoju punoletnu decu koja se nalaze na redovnom školovanju do isteka vremena trajanja školovanja u odgovarajućoj školi, odnosno na fakultetu. Ovakav vid vršenja roditeljskog prava može najduže trajati do 26. godine života deteta.

Drugi izuzetak od ovog pravila je ako dete usled duševne bolesti, zaostalog duševnog razvoja ili telesnih mana ili iz drugih razloga nije sposobno da se samo stara o svojoj ličnosti, pravima i interesima. Da bi se, u ovakvim okolnostima, produžilo roditeljsko pravo neophodno je da odluku o produženju roditeljskog prava donese nadležni sud u vanparničnom postupku. Odluka suda se donosi na predlog roditelja, organa starateljstva ili advokata za porodično pravo, ali je neophodno da se predlog podnese pre punoletstva deteta.

Sticanje potpune poslovne sposobnosti deteta pre punoletstva odnosno emancipacija

Roditeljsko pravo prestaje i sticanjem potpune poslovne sposobnosti deteta pre punoletstva, njegovom emancipacijom.
Naš zakon razlikuje dva slučaja sticanja potpune poslovne sposobnosti deteta pre punoletstva:
– roditeljsko pravo prestaje (ex lege) ako dete sa najmanje 16 godina, po odobrenju nadležnog organa, zaključi brak.
– ako je maloletnik sa 16 godina postao roditelj, te poslovnu sposobnost stekao po dozvoli suda i to u slučaju da sud ustanovi da je maloletni roditelj dostigao telesnu i duševnu zrelost koja je potrebna za samostalno staranje o sopstvenoj ličnosti, pravima i interesima.

Usvojenje deteta

Prestanak roditeljskog prava je zakonski moguć ukoliko se dete usvoji. Prilikom usvojenja, dete neće steći poslovnu sposobnost, ali će roditeljsko pravo njegovih prirodnih roditelja prestati (ukoliko je prirodni roditelj poznat). U ovom slučaju sva roditeljska prava prelaze na usvojitelja deteta. Izuzetak od ove okolnosti je jedino moguć ako je usvojitelj deteta supružnik (ili vanbračni partner) poznatog roditelja – roditeljsko pravo roditelja tada neće prestati.

Potpuno lišenje roditeljskog prava

Sudskom odlukom roditelj može biti potpuno lišen vršenja roditeljskog prava, čime ono automatski za takvog roditelja i prestaje. Ukoliko dete ima drugog roditelja, on vrši roditeljsko pravo. Ukoliko su oba roditelja potpuno lišena roditeljskog prava, tada se dete daje na usvojenje ili stavlja pod starateljstvo organa starateljstva.

Smrt roditelja ili smrt deteta

Smrću ili roditelja ili deteta prestaje vršenje roditeljskog prava prirodnim putem. Kako su roditeljska prava vezana za ličnost bilo roditelja bilo deteta, njihovom smrću ona prirodno i prestaju.

Slavica Janjić

Advokat Slavica Janjić diplomirala je na Pravnom fakultetu, a još tokom studija sticala je praktično pravničko iskustvo obavljajući dužnost sudije porotnika u Osnovnom sudu u Aranđelovcu. Položila je pravosudni ispit i ima dugogodišnje profesionalno iskustvo u zastupanju i pružanju pravne pomoći fizičkim i pravnim licima u oblastima građanskog, privrednog, upravnog i krivičnog prava. Svoje stručno usavršavanje nastavila je pohađajući specijalističke studije iz poreskog prava, kao i polaganjem stručnog ispita za zastupnika za intelektualnu svojinu i ispita za javnog beležnika. Završila je i obuku za medijatora (posrednika) i upisana je u Registar posrednika Ministarstva pravde Republike Srbije. Član je Advokatske komore Srbije i Advokatske komore Beograda. Profesionalnu karijeru započela je u privrednom društvu „Šamot“ a.d. Aranđelovac. U periodu od 1993. do 2001. godine obavljala je rukovodeće pravne poslove i funkciju direktora. Nakon toga, preuzima dužnost rukovodioca pravne službe u Direkciji za građevinsko zemljište. Tokom tog perioda bila je odgovorna za saradnju sa državnim organima, izradu opštih akata, pripremu i realizaciju ugovora o komunalnom opremanju zemljišta, kao i drugih složenih pravnih poslova. Posebnu pravno-advokatsku stručnost stekla je u oblasti nepokretnosti, imovinskopravnih odnosa i pravnih pitanja vezanih za građevinsko zemljište. Tokom svoje karijere uspešno je zastupala fizička i pravna lica u velikom broju složenih predmeta gotovo iz svih pravnih oblasti, pružajući sveobuhvatnu pravnu podršku, strateško savetovanje i stručno i profesionalno vođenje sudskih postupaka. Član je Udruženja pravnika u privredi i kontinuirano prati razvoj domaće i međunarodne pravne prakse, radi pružanja pravnih usluga na najvišem profesionalnom nivou. Advokat Slavica Janjić pruža pravne usluge u velikom broju pravnih oblasti, sa posebnim fokusom na imovinsko pravo, privredno pravo, nasledno pravo, porodično pravo, radne sporove, upravne postupke i zastupanje pred sudovima i drugim državnim organima. Pored maternjeg jezika, tečno govori engleski jezik i poseduje napredno znanje rada na računaru i savremenim poslovnim softverskim alatima.