Porez na nasleđe i poklon je trošak ostavinskog postupka, koji je regulisan Zakonom o porezima na imovinu. Obaveza plaćanja poreza na nasleđe i poklon proizilazi po donošenju Rešenja o nasleđivanju i nastaje danom pravnosnažnosti Rešenja, osim u posebno određenim slučajevima. Naslednici su u obavezi da, po dobijenom Rešenju, izvrše prijavu poreske obaveze u zakonski propisanim rokovima. Ukoliko poresku obavezu naslednici ne prijave u zakonski određenom roku, smatraće se da je poreska obaveza nastala danom saznanja poreske uprave za nju.

Obveznik poreza na nasleđe i poklon je svaki rezident i nerezident Republike Srbije,

koji nasledi ili na poklon primi pravo na nepokretnosti,

a koja se nalazi na teritoriji Republike Srbije.

Obveznik poreza na nasleđe i poklon je rezident Republike Srbije za svaki predmet koji primi (nasledi), a koji se nalazi na teritoriji Republike Srbije ili u inostranstvu.

Prema Zakonu o porezima na imovinu naslednička zajednica koju čine braća i sestre (tzv. rođena braća i sestre), a sa poreskog stanovišta, plaćaju porez na promet na razlici između prava stečenog sudskim poravnanjem i pripadajućeg idealnog suvlasničkog dela, na koji se plaća porez na prenos apsolutnih prava.

Porez na nasleđe i poklon se plaća na nepokretnosti koje naslednici ili poklonoprimci nasleđuju, odnosno prime poklon. Porez se plaća nezavisno od površine nasleđene ili na poklon primljene nepokretnosti. Zakon je tačno regulisao prava na nepokretnosti, koja donose poresku obavezu naslednicima, a ta prava obuhvataju:
– pravo svojine,
– pravo stanovanja,
– pravo zakupa stana ili stambene zgrade u skladu sa zakonom kojim je uređeno stanovanje, za period duži od jedne godine ili na neodređeno vreme,
– pravo korišćenja gradskog građevinskog, odnosno javnog građevinskog zemljišta ili ostalog građevinskog zemljišta u državnoj svojini, površine preko 10 ari.

Porez na nasleđe i poklon plaća se, shodno odredbama Zakona o porezu na imovinu, i na nasleđeni ili na poklon primljeni gotov novac, štedne uloge, depozite u bankama, novčana potraživanja, prava intelektualne svojine, pravo svojine na upotrebljavanom motornom vozilu, upotrebljavanom plovnom objektu, odnosno upotrebljavanom vazduhoplovu na sopstveni pogon (osim državnog, koji ne podleže oporezivanju). Oporezivanju po Rešenju o nasleđivanju podležu i druge pokretne stvari, osim udela u pravnom licu, odnosno hartija od vrednosti.

U pojedinim slučajevima Zakon o porezu na imovinu oslobađa naslednike poreza na nasleđe i poklon. Porez na nasleđe i poklon ne plaća:
– naslednik prvog naslednog reda,
– bračni drug i roditelj ostavioca, odnosno poklonoprimac prvog naslednog reda,
– bračni drug poklonodavca,
– zemljoradnik drugog naslednog reda koji nasleđuje, odnosno prima na poklon imovinu koja mu služi za obavljanje poljoprivredne delatnosti, ako je sa ostaviocem, odnosno poklonodavcem neprekidno živeo u domaćinstvu najmanje jednu godinu pre smrti ostavioca, odnosno pre prijema,
– naslednik, odnosno poklonoprimac drugog naslednog reda na jedan nasleđeni, odnosno na poklon primljeni stan, ako je sa ostaviocem odnosno poklonodavcem neprekidno živeo u zajedničkom domaćinstvu najmanje godinu dana pre smrti ostavioca, odnosno pre prijema poklona.

Prema Zakonu o nasleđivanju su određeni nasledni redovi tako da su naslednici prvog reda ostaviočevi potomci i njegov bračni drug, dok drugi nasledni red čine ostaviočev bračni drug, ostaviočevi roditelji i njihovo potomstvo. Kako su sinovi i ćerke ostavioca (oca) u prvom naslednom redu, oni ne plaćaju porez na nasleđe.

Slavica Janjić

Advokat Slavica Janjić diplomirala je na Pravnom fakultetu, a još tokom studija sticala je praktično pravničko iskustvo obavljajući dužnost sudije porotnika u Osnovnom sudu u Aranđelovcu. Položila je pravosudni ispit i ima dugogodišnje profesionalno iskustvo u zastupanju i pružanju pravne pomoći fizičkim i pravnim licima u oblastima građanskog, privrednog, upravnog i krivičnog prava. Svoje stručno usavršavanje nastavila je pohađajući specijalističke studije iz poreskog prava, kao i polaganjem stručnog ispita za zastupnika za intelektualnu svojinu i ispita za javnog beležnika. Završila je i obuku za medijatora (posrednika) i upisana je u Registar posrednika Ministarstva pravde Republike Srbije. Član je Advokatske komore Srbije i Advokatske komore Beograda. Profesionalnu karijeru započela je u privrednom društvu „Šamot“ a.d. Aranđelovac. U periodu od 1993. do 2001. godine obavljala je rukovodeće pravne poslove i funkciju direktora. Nakon toga, preuzima dužnost rukovodioca pravne službe u Direkciji za građevinsko zemljište. Tokom tog perioda bila je odgovorna za saradnju sa državnim organima, izradu opštih akata, pripremu i realizaciju ugovora o komunalnom opremanju zemljišta, kao i drugih složenih pravnih poslova. Posebnu pravno-advokatsku stručnost stekla je u oblasti nepokretnosti, imovinskopravnih odnosa i pravnih pitanja vezanih za građevinsko zemljište. Tokom svoje karijere uspešno je zastupala fizička i pravna lica u velikom broju složenih predmeta gotovo iz svih pravnih oblasti, pružajući sveobuhvatnu pravnu podršku, strateško savetovanje i stručno i profesionalno vođenje sudskih postupaka. Član je Udruženja pravnika u privredi i kontinuirano prati razvoj domaće i međunarodne pravne prakse, radi pružanja pravnih usluga na najvišem profesionalnom nivou. Advokat Slavica Janjić pruža pravne usluge u velikom broju pravnih oblasti, sa posebnim fokusom na imovinsko pravo, privredno pravo, nasledno pravo, porodično pravo, radne sporove, upravne postupke i zastupanje pred sudovima i drugim državnim organima. Pored maternjeg jezika, tečno govori engleski jezik i poseduje napredno znanje rada na računaru i savremenim poslovnim softverskim alatima.