Postupak u kom se vrši raspravljanje zaostavštine se naziva ostavinski postupak. Može biti pokrenut po službenoj dužnosti od strane suda, čim se utvrdi da je neko lice umrlo ili proglašeno za umrlo ili ga mogu pokrenuti lica (naslednici) koji imaju pravni i materijalni interes za to. Naslednici mogu angažovati advokata za ostavinu u cilju raspravljanja zaostavštine i svih drugih segmenta ostvarivanja naslednog prava, kao finansijski povoljnije opcije u odnosu na angažovanje javnog beležnika.

Pokretanje i vođenje ostavinskog postupka podrazumeva određene troškove.

Troškovi ostavinskog postupka se sastoje od:

– sudske takse,

– troškova javnog beležnika,

– poreza na nasleđe i poklon.

Sudsku taksu određuje sud ukoliko je ostavinski postupak sproveden pred sudom. Sudska taksa se plaća na doneto Rešenje o nasleđivanju i to kada ono postane pravnosnažno. Sudsku taksu plaćaju naslednici, po donetom Rešenju i to u srazmeri nasleđenih delova. Sudska taksa se određuje paušalno na osnovu postojećeg tarifnika suda i Zakona o sudskim taksama i kreće se u rasponu od 1.000,00 dinara do 75.000,00 dinara. Za predlog sprovođenja ostavinskog postupka i sve podneske tokom postupka raspravljanja zaostavštine, sudska taksa se ne plaća.

Troškovi javnog beležnika su daleko veći od onih koje sud naplaćuje. Javnobeležničkom tarifom su određeni troškovi javnog beležnika za radnje vezane za ostavinski postupak. Troškovi, prema Tarifniku, podrazumevaju nagrade i naknade troškova ostavinskog postupka za javnog beležnika, koje plaćaju naslednici. Visina nagrade javnom beležniku se određuje u odnosu na vrednost zaostavštine umanjeno za dugove ostavioca. Za određene vrednosti tako prestale zaostavštine, nagrade javnom beležniku se iskazuju u bodovima, a vrednost jednog boda iznosi 150 dinara, bez PDV-a. Za vrednost zaostavštine do 150.000,00 dinara, nagrada javnom beležniku je 20 bodova ili 300,00 dinara (bez iznosa PDV-a). Za vrednost zaostavštine (u dinarima) od 7.000.001,00 dinara do 10.000.000,00 dinara nagrada javnom beležniku je 300 bodova (45.000,00 dinara na koje se dodaje iznos PDV-a). U slučaju da je vrednost zaostavštine veća od 10.000.000 dinara, nagrada od 300 bodova se povećava za 20 bodova za svakih započetih 1.000.000,00 dinara vrednosti zaostavštine, pri čemu ukupna nagrada javnom beležniku ne može biti veća od 400 bodova. Iznos nagrade javnom beležniku zavisi i od broja stranaka koje učestvuju u ostavinskom postupku. Ako ima više od tri stranke, nagrada javnom beležniku se uvećava za 10 bodova za četvrtu i svaku narednu stranku, ali najviše do 50% nagrade. U slučaju da se rešenjem javnog beležnika prekine postupak za raspravljanje zaostavštine, za do tada obavljene radnje javnom beležniku pripada 50% nagrade i naknada svih do tada nastalih troškova postupka. Ako se prekinuti ostavinski postupak ponovo nastavi, javnom beležniku pripada nagrada do punog iznosa nagrade i naknada nastalih troškova postupka. Za dopunsko rešenje o nasleđivanju nagrada javnom beležniku se plaća prema naknadno prema utvrđenoj vrednosti novonađenog dela zaostavštine.

Porez na nasleđe i poklon je trošak ostavinskog postupka, koji je regulisan Zakonom o porezima na imovinu. Naslednici plaćaju porez na nasleđenu imovinu, koja se odnosi na: nepokretnosti, gotov novac, štedni ulog, depozit u banci, novčano potraživanje, pravo intelektualne svojine, pravo svojine na vozilu, plovilu, vazduhoplovu i drugim pokretnim stvarima. Poreska obaveza za naslednike, proistekla Rešenjem o nasleđivanju, nastaje danom pravnosnažnosti Rešenja, osim u posebno određenim slučajevima. Ukoliko poresku obavezu naslednici ne prijave u zakonski određenom roku ili je prijave neblagovremeno, smatraće se da je poreska obaveza nastala danom saznanja poreske uprave za nju. Visina poreske stope koju naslednici plaćaju za nasleđeno, prema Zakonu, zavisi od toga kog su reda naslednici u odnosu na ostavioca, pa je za naslednike koji se nalaze u drugom naslednom redu po zakonskom redu nasleđivanja poreska stopa 1,5% od tržišne vrednosti nasleđene imovine umanjene za dugove ostavioca, troškove i druge terete, a za naslednike koji su u trećem i daljem naslednom redu, odnosno koji sa ostaviocem nisu u srodstvu poreska stopa je 2,5%. U određenim slučajevima naslednici ne plaćaju porez na nasleđe. Prema Zakonu o porezima na imovinu, porez neće biti plaćen ako je:
– naslednik prvog naslednog reda, supružnik i roditelj ostavioca,
– naslednik poljoprivrednik drugog naslednog reda koji nasleđuje imovinu koja mu služi za obavljanje poljoprivredne delatnosti, ako je sa ostaviocem neprekidno živeo u domaćinstvu najmanje jednu godinu pre smrti ostavioca,
– naslednik drugog naslednog reda – na jedan nasleđeni stan, ako je sa ostaviocem neprekidno živeo u zajedničkom domaćinstvu najmanje godinu dana pre smrti ostavioca,
– poklonoprimac – na imovinu koja mu je ustupljena u ostavinskom postupku, koju bi nasledio da se naslednik – poklonodavac odrekao nasleđa,
– druga lica određena čl. 21. Zakona o porezima na imovinu.

Slavica Janjić

Advokat Slavica Janjić diplomirala je na Pravnom fakultetu, a još tokom studija sticala je praktično pravničko iskustvo obavljajući dužnost sudije porotnika u Osnovnom sudu u Aranđelovcu. Položila je pravosudni ispit i ima dugogodišnje profesionalno iskustvo u zastupanju i pružanju pravne pomoći fizičkim i pravnim licima u oblastima građanskog, privrednog, upravnog i krivičnog prava. Svoje stručno usavršavanje nastavila je pohađajući specijalističke studije iz poreskog prava, kao i polaganjem stručnog ispita za zastupnika za intelektualnu svojinu i ispita za javnog beležnika. Završila je i obuku za medijatora (posrednika) i upisana je u Registar posrednika Ministarstva pravde Republike Srbije. Član je Advokatske komore Srbije i Advokatske komore Beograda. Profesionalnu karijeru započela je u privrednom društvu „Šamot“ a.d. Aranđelovac. U periodu od 1993. do 2001. godine obavljala je rukovodeće pravne poslove i funkciju direktora. Nakon toga, preuzima dužnost rukovodioca pravne službe u Direkciji za građevinsko zemljište. Tokom tog perioda bila je odgovorna za saradnju sa državnim organima, izradu opštih akata, pripremu i realizaciju ugovora o komunalnom opremanju zemljišta, kao i drugih složenih pravnih poslova. Posebnu pravno-advokatsku stručnost stekla je u oblasti nepokretnosti, imovinskopravnih odnosa i pravnih pitanja vezanih za građevinsko zemljište. Tokom svoje karijere uspešno je zastupala fizička i pravna lica u velikom broju složenih predmeta gotovo iz svih pravnih oblasti, pružajući sveobuhvatnu pravnu podršku, strateško savetovanje i stručno i profesionalno vođenje sudskih postupaka. Član je Udruženja pravnika u privredi i kontinuirano prati razvoj domaće i međunarodne pravne prakse, radi pružanja pravnih usluga na najvišem profesionalnom nivou. Advokat Slavica Janjić pruža pravne usluge u velikom broju pravnih oblasti, sa posebnim fokusom na imovinsko pravo, privredno pravo, nasledno pravo, porodično pravo, radne sporove, upravne postupke i zastupanje pred sudovima i drugim državnim organima. Pored maternjeg jezika, tečno govori engleski jezik i poseduje napredno znanje rada na računaru i savremenim poslovnim softverskim alatima.