Ostavinski postupak ili ostavinska rasprava je pravni proces koji postoji nakon smrti neke osobe i koji ima za cilj pravičnu i zakonitu raspodelu imovine i imovinskih prava među naslednicima. Ostavinski postupak je vanparnični postupak koji se pokreće povodom smrti fizičkog lica. Jedini izuzetak, kada se ostavinski postupak nakon smrti lica neće pokrenuti tj. obustavlja se, je ukoliko preminuli nema imovine ili ima samo pokretnu imovinu koju niko ne potražuje ili je raspolagao ugovorom o doživotnom izdržavanju.

Ostavinski postupak može biti različit, zavisno od specifičnih okolnosti i pravnog sistema određene zemlje.

Redovni ostavinski postupak postoji kada su okolnosti oko imovine i naslednika relativno jednostavne i kada među njima nema većih nesuglasica i sporova. Redovni ostavinski postupak se javlja i kada preminuli nije imao imovinu. Pravni koraci kod redovnog ostavinskog postupa se odvijaju po standardnoj proceduri, koja uključuje: popis imovine, utvrđivanja naslednika, raspodelu imovine i zatvaranja postupka.

Složeni ostavinski postupak se sprovodi u situacijama kada postoji složena imovina, što mogu biti poslovni udeli u imovini ostavioca ili je njegova imovina u različitim zemljama. Za ostavinski postupak se kaže da je složen i kada postoje ozbiljni i složeni sporovi među naslednicima, koji zahtevaju dodatnu pravnu stručnost i angažovanost suda. Složeni ostavinski postupak često traje znatno duže od redovnog.

Ostavinski postupak sa testamentom postoji ako preminuli ima sačinjen testament. Ovakav ostavinski postupak uključuje pravne korake kao što su provera testamenta i raspodelu imovine u skladu sa željama preminulog koje je izrazio u testamentu. Ako se utvrdi da testament može biti predmet osporavanja, ostavinski postupak uključuje i korake za dokazivanje rušljivosti ili ništavosti testamenta.

Ostavinski postupak bez testamenta se sprovodi kao postupak zakonskog nasleđivanja, budući da preminuli nije ostavio testament. Kod ostavinskog postupka bez testamenta imovina se raspodeljuje u skladu sa zakonskim pravilima o nasleđivanju, te ostavinski postupak u ovom slučaju uključuje određivanje zakonskih naslednika i njihovih udela.

Ostavinski postupak uz prisustvo poverilaca postoji u situaciji da se utvrdi da je ostavilac imao dugove. Kako je ostavinski postupak transparentan postupak, on može uključivati i poverioce. Poverioci zahtevaju namirenje svojih potraživanja pre raspodele imovine među naslednicima.

Sporedni ostavinski postupak je ostavinski postupak koji se vodi u više zemalja – u zemljama gde je preminuli imao imovinu. U svakoj zemlji u kojoj je preminuli imao imovinu se vodi odvojeni ostavinski postupak po pravilima i zakonskim normama zemlje u kojoj se i vodi.

Mirovni postupak, kao vrsta ostavinskog postupka, se javlja kada je moguć dogovor između naslednika. Mirovni postupak je brz i zahteva manju angažovanost stručnih lica, jer nema nikakvih složenih situacija, niti sporova.

Ostavinski postupak, bez obzira na pojavni pravni oblik, zahteva jedinstven pristup zbog svojih specifičnosti koje proizlaze iz same strukture imovine i situacije sa naslednicima.

Slavica Janjić

Advokat Slavica Janjić diplomirala je na Pravnom fakultetu, a još tokom studija sticala je praktično pravničko iskustvo obavljajući dužnost sudije porotnika u Osnovnom sudu u Aranđelovcu. Položila je pravosudni ispit i ima dugogodišnje profesionalno iskustvo u zastupanju i pružanju pravne pomoći fizičkim i pravnim licima u oblastima građanskog, privrednog, upravnog i krivičnog prava. Svoje stručno usavršavanje nastavila je pohađajući specijalističke studije iz poreskog prava, kao i polaganjem stručnog ispita za zastupnika za intelektualnu svojinu i ispita za javnog beležnika. Završila je i obuku za medijatora (posrednika) i upisana je u Registar posrednika Ministarstva pravde Republike Srbije. Član je Advokatske komore Srbije i Advokatske komore Beograda. Profesionalnu karijeru započela je u privrednom društvu „Šamot“ a.d. Aranđelovac. U periodu od 1993. do 2001. godine obavljala je rukovodeće pravne poslove i funkciju direktora. Nakon toga, preuzima dužnost rukovodioca pravne službe u Direkciji za građevinsko zemljište. Tokom tog perioda bila je odgovorna za saradnju sa državnim organima, izradu opštih akata, pripremu i realizaciju ugovora o komunalnom opremanju zemljišta, kao i drugih složenih pravnih poslova. Posebnu pravno-advokatsku stručnost stekla je u oblasti nepokretnosti, imovinskopravnih odnosa i pravnih pitanja vezanih za građevinsko zemljište. Tokom svoje karijere uspešno je zastupala fizička i pravna lica u velikom broju složenih predmeta gotovo iz svih pravnih oblasti, pružajući sveobuhvatnu pravnu podršku, strateško savetovanje i stručno i profesionalno vođenje sudskih postupaka. Član je Udruženja pravnika u privredi i kontinuirano prati razvoj domaće i međunarodne pravne prakse, radi pružanja pravnih usluga na najvišem profesionalnom nivou. Advokat Slavica Janjić pruža pravne usluge u velikom broju pravnih oblasti, sa posebnim fokusom na imovinsko pravo, privredno pravo, nasledno pravo, porodično pravo, radne sporove, upravne postupke i zastupanje pred sudovima i drugim državnim organima. Pored maternjeg jezika, tečno govori engleski jezik i poseduje napredno znanje rada na računaru i savremenim poslovnim softverskim alatima.