Zakonom se uređuju odnosi između ugovornih strana (fizičkih i/ili pravnih lica), koji nastaju iz ugovora. Ugovori su prisutni u svim granama prava. Jedna od mogućnosti sticanja imovine je putem poklona, regulisana ugovorom o poklonu.

Ugovor o poklonu je dvostrani pravni posao, koji nastaje saglasnošću volja ugovornih strana, a na osnovu kog se vrši prenos određenog prava ili koristi bez ikakve naknade.

Ugovorom o poklonu poklonodavac poklonoprimcu predaje ili se obavezuje da će predati u svojinu određenu stvar (preneti neko drugo pravo) ili da će učiniti kakvu korist na teret svoje imovine bez ikakve naknade. Jedna od bitnih karakteristika ugovora o poklonu, po kojoj se razlikuje od većine drugih ugovora, je izostanak protivusluge, kao naknade za sticanje neke stvari ili prava.

U naslednom pravu je važno da li je imovina stečena po osnovu nasleđivanja ili po osnovu poklona. Poklonjena imovina može uticati na nasleđivanje u pogledu nužnog dela naslednika ili u smislu uračunavanja poklona u nasledstvo. Po Zakonu o nasleđivanju nasledniku se uračunava u njegov nasledni deo poklon koji je dobio na bilo koji način od ostavioca, pri čemu to ne mogu biti uobičajeni manji pokloni i ono što je utrošeno na izdržavanje i obavezno školovanje naslednika. Sve ono što je ostavilac za života dao nasledniku na ime naslednog dela ili zbog osnivanja ili proširenja domaćinstva ili obavljanja zanimanja, kao i svako drugo besplatno raspolaganje smatra se poklonom.

Kod naslednog prava se ugovor o poklonu može javiti kao pravni posao, koji se najčešće razmatra iz ugla potencijalne povrede nužnog dela naslednika poklonom. Razlog tome je činjenica da jednom preneta imovina putem ugovora o poklonu postaje vlasništvo primaoca i time ne ulazi u ostavinu (sva imovina, koja se nasleđuje posle smrti davaoca poklona tj. ostavioca). Zakonom je regulisano da naslednici, kao što su deca i supružnici, imaju pravo na nužni deo, čak i kada su izostavljeni iz testamenta, te se tada može zahtevati uračunavanje poklona u ostavinu i time izračunala ukupna imovina koja pripada naslednicima.

Kada su naslednici stekli imovinu putem poklona, ona se uračunava u njihov deo nasledstva. Ukoliko je poklonoprimac već dobio određenu imovinu od ostavioca, deo koji nasleđuje može biti umanjen, u poređenju s drugim naslednicima, za iznos poklona.

Naslednici imaju pravo da ospore ugovor o poklonu ukoliko je on zaključen pod prisilom, prevarom ili manipulacijom ili ako je poklon umanjio prava na njihov nužni deo u smislu ostvarivanja zakonskog prava na nasleđivanje minimuma imovine u vidu nužnog dela.

U slučaju da je prisutno nasleđivanje imovine, koja je prethodno bila predmet poklona, advokat za nasledno pravo može pružiti svu neophodnu pomoć naslednicima. Advokat za nasledno pravo analizira ugovor o poklonu – provera da je pravilno sastavljen i da li ispunjava sve zakonske uslove, posebno u pogledu jasnog prenosa imovinskih prava. Advokat za nasledno pravo, ukoliko je ugovor o poklonu ugrozio prava naslednika na nužni deo, štiti prava naslednika u skladu sa zakonom. Kada se sumnja da je ugovor o poklonu sačinjen pod uslovima koji su bili preteći za ostavioca, advokat za nasledno pravo može zahtevati osporavanje ugovora pred sudom. Advokat za nasledno pravo zastupa stranke tokom sudskog procesa, pribavlja svu neophodnu dokumentaciju, izlaže dokaze pred sudom, štiteći najbolje interese naslednika. Advokat za nasledno pravo pruža i svu potrebnu pravnu pomoć nakon nasleđivanja – savetovanje u pogledu poreskih obaveza i upravljanje nasleđenom imovinom.

Advokatska kancelarija Slavica Janjić i saradnici Beograd okuplja tim stručnjaka iz oblasti ugovornog i naslednog prava, te je na taj način u mogućnosti da pruži sve pravne usluge vezane za nasleđivanje imovine, njeno poklanjanje ili osporavanje zbog uticaja na narušena nasledna prava.

Slavica Janjić

Advokat Slavica Janjić diplomirala je na Pravnom fakultetu, a još tokom studija sticala je praktično pravničko iskustvo obavljajući dužnost sudije porotnika u Osnovnom sudu u Aranđelovcu. Položila je pravosudni ispit i ima dugogodišnje profesionalno iskustvo u zastupanju i pružanju pravne pomoći fizičkim i pravnim licima u oblastima građanskog, privrednog, upravnog i krivičnog prava. Svoje stručno usavršavanje nastavila je pohađajući specijalističke studije iz poreskog prava, kao i polaganjem stručnog ispita za zastupnika za intelektualnu svojinu i ispita za javnog beležnika. Završila je i obuku za medijatora (posrednika) i upisana je u Registar posrednika Ministarstva pravde Republike Srbije. Član je Advokatske komore Srbije i Advokatske komore Beograda. Profesionalnu karijeru započela je u privrednom društvu „Šamot“ a.d. Aranđelovac. U periodu od 1993. do 2001. godine obavljala je rukovodeće pravne poslove i funkciju direktora. Nakon toga, preuzima dužnost rukovodioca pravne službe u Direkciji za građevinsko zemljište. Tokom tog perioda bila je odgovorna za saradnju sa državnim organima, izradu opštih akata, pripremu i realizaciju ugovora o komunalnom opremanju zemljišta, kao i drugih složenih pravnih poslova. Posebnu pravno-advokatsku stručnost stekla je u oblasti nepokretnosti, imovinskopravnih odnosa i pravnih pitanja vezanih za građevinsko zemljište. Tokom svoje karijere uspešno je zastupala fizička i pravna lica u velikom broju složenih predmeta gotovo iz svih pravnih oblasti, pružajući sveobuhvatnu pravnu podršku, strateško savetovanje i stručno i profesionalno vođenje sudskih postupaka. Član je Udruženja pravnika u privredi i kontinuirano prati razvoj domaće i međunarodne pravne prakse, radi pružanja pravnih usluga na najvišem profesionalnom nivou. Advokat Slavica Janjić pruža pravne usluge u velikom broju pravnih oblasti, sa posebnim fokusom na imovinsko pravo, privredno pravo, nasledno pravo, porodično pravo, radne sporove, upravne postupke i zastupanje pred sudovima i drugim državnim organima. Pored maternjeg jezika, tečno govori engleski jezik i poseduje napredno znanje rada na računaru i savremenim poslovnim softverskim alatima.