Porodično pravo je oblast građanskog prava. Porodično pravo, definisano u užem smislu, je skup pravnih normi kojima se uređuju odnosi u porodici, dok u širem smislu gledano porodično pravo uređuje odnose porodice i društva. Porodični zakon reguliše odnose u porodici, kao i odnose porodice i društva. Normama porodičnog prava regulisana su sledeća pitanja: zaključivanja i razvod braka, odnosi bračnih drugova, odnosi u vanbračnoj zajednici, odnos roditelja i dece, zakonsko izdržavanje, usvojenje, hraniteljstvo, starateljstvo i usvojenje, imovinske odnose u porodici, zaštitu od nasilja u porodici, postupke u vezi sa porodičnim odnosima i lično ime.

Institucija braka i sva pravna pitanja u vezi sa njim su regulisana Porodičnim zakonom. Brak se, iz ugla prava, definiše kao zakonom uređena, na bazi ravnopravnosti zasnovana, zajednica života žene i muškarca, nastala na osnovu njihove slobodno izražene volje. Brak može biti prekinut razvodom braka odnosno bračnim sporom.

Razvod braka je prekid zakonom uređene, na bazi ravnopravnosti zasnovane,

zajednice života žene i muškarca,

koja je nastala na osnovu njihove slobodno izražene volje.

U skladu sa odredbama Porodičnog zakona, supružnici mogu tražiti razvod braka ukoliko su im bračni odnosi ozbiljno i trajno poremećeni ili se objektivno ne može ostvariti dalja zajednica života.

Razvod brak podrazumeva pokretanje brakorazvodne parnice. Brakorazvodna parnica može imati dva oblika:
1. tužbeni oblik – razvod braka po tužbi,
2. oblik predloga za sporazumni razvod braka – sporazumni razvod braka.

Sporazumni razvod braka se javlja u slučaju kada se postupak prekida braka pokreće predlogom za sporazumni razvod braka. Predlog za sporazumni razvod braka mogu sačiniti supružnici ili advokat za razvod. Predlog za sporazumni razvod braka supružnici ili advokat za razvod braka podnose nadležnom sudu u mestu prebivališta ili boravišta nekog od supružnika, odnosno u mestu njihovog poslednjeg zajedničkog prebivališta. Za sporazumni razvod braka je neophodno da se supružnici saglase za takav način prestanka braka (razvod braka) i sporazumeju oko svih važnih pitanja koja su od značaja za razvod braka. Supružnici, kod sporazumnog razvoda braka, imaju pravo na razvod braka ako zaključe pismeni sporazum o razvodu braka, koji mora da sadrži način rešavanja svih važnih pitanja za razvod i pismenu saglasnost supružnika o njima.

Kada supružnici ne mogu da ostvare sporazumni način prekida braka i ne mogu da se usaglase oko razvoda i svih pitanja vezanih za razvod braka, razvod po tužbi je drugi način razvoda braka. Tužbom za razvod braka jedan od supružnika zahteva od suda da presudom proglasi prestanak braka (razvod braka). Razvod braka po tužbi može voditi angažovani advokat za razvod braka od strane supružnika koji tužbu za razvod braka pokreće. Tužba za razvod braka se podnosi Osnovnom sudu na čijem području tuženi ima prebivalište odnosno boravište ili osnovnom sudu na čijem području su supružnici imali poslednje zajedničko prebivalište. Razvod braka po tužbi se ne dostavlja tuženom na odgovor. U postupku za razvod braka javnost je isključena.

Ukoliko dođe do prekida bračne zajednice (razvod braka), posebno se vodi računa o sledećim pitanjima:
– poveravanju odnosno starateljstvu nad decom,
– deobi imovine supružnika (kod sporazumnog razvoda braka),
– visini doprinosa za izdržavanje deteta,
– načinu održavanja ličnih odnosa deteta sa drugim roditeljem,
– eventualnom nasilju u porodici.

Razvod braka sa stranim državljaninom je posebno kompleksna pravna situacija, jer se radi o međunarodnom razvodu braka. Kod braka koji je sklopljen između supružnika gde jedan od njih ima državljanstvo druge države ili je zasnovao prebivalište ili boravište van Republike Srbije, iz pravnog ugla posmatrano, kaže se da postoji inostrani (međunarodni) element. Međunarodni brak tj. inostrani element postoji i kada je brak zaključen između srpskih državljana, ali je mesto zaključenja braka ili zajedničko prebivalište ili boravište supružnika van Republike Srbije. Kod prekida međunarodne bračne zajednice, pored osnovnih pitanja koja se pravno obuhvataju kod razvoda braka supružnika istog državljanstva, prisutna su i dodatna pravna pitanja, zbog prisutnog inostranog elementa: nadležnost suda koji odlučuje o razvodu braka, merodavnost prava koje će se primenjivati, način vršenja roditeljskog prava i izdržavanja deteta od strane roditelja stranog državljanina, prebivalište deteta, način podele imovine supružnika.

Slavica Janjić

Advokat Slavica Janjić diplomirala je na Pravnom fakultetu, a još tokom studija sticala je praktično pravničko iskustvo obavljajući dužnost sudije porotnika u Osnovnom sudu u Aranđelovcu. Položila je pravosudni ispit i ima dugogodišnje profesionalno iskustvo u zastupanju i pružanju pravne pomoći fizičkim i pravnim licima u oblastima građanskog, privrednog, upravnog i krivičnog prava. Svoje stručno usavršavanje nastavila je pohađajući specijalističke studije iz poreskog prava, kao i polaganjem stručnog ispita za zastupnika za intelektualnu svojinu i ispita za javnog beležnika. Završila je i obuku za medijatora (posrednika) i upisana je u Registar posrednika Ministarstva pravde Republike Srbije. Član je Advokatske komore Srbije i Advokatske komore Beograda. Profesionalnu karijeru započela je u privrednom društvu „Šamot“ a.d. Aranđelovac. U periodu od 1993. do 2001. godine obavljala je rukovodeće pravne poslove i funkciju direktora. Nakon toga, preuzima dužnost rukovodioca pravne službe u Direkciji za građevinsko zemljište. Tokom tog perioda bila je odgovorna za saradnju sa državnim organima, izradu opštih akata, pripremu i realizaciju ugovora o komunalnom opremanju zemljišta, kao i drugih složenih pravnih poslova. Posebnu pravno-advokatsku stručnost stekla je u oblasti nepokretnosti, imovinskopravnih odnosa i pravnih pitanja vezanih za građevinsko zemljište. Tokom svoje karijere uspešno je zastupala fizička i pravna lica u velikom broju složenih predmeta gotovo iz svih pravnih oblasti, pružajući sveobuhvatnu pravnu podršku, strateško savetovanje i stručno i profesionalno vođenje sudskih postupaka. Član je Udruženja pravnika u privredi i kontinuirano prati razvoj domaće i međunarodne pravne prakse, radi pružanja pravnih usluga na najvišem profesionalnom nivou. Advokat Slavica Janjić pruža pravne usluge u velikom broju pravnih oblasti, sa posebnim fokusom na imovinsko pravo, privredno pravo, nasledno pravo, porodično pravo, radne sporove, upravne postupke i zastupanje pred sudovima i drugim državnim organima. Pored maternjeg jezika, tečno govori engleski jezik i poseduje napredno znanje rada na računaru i savremenim poslovnim softverskim alatima.