Porodično pravo je skup pravnih normi kojima se uređuju odnosi u porodici, dok u širem smislu gledano porodično pravo uređuje odnose porodice i društva. Porodični zakon reguliše odnose u porodici, kao i odnose porodice i društva.

Institucija braka i sva pravna pitanja u vezi sa njim su regulisana Porodičnim zakonom. Brak se, iz ugla prava, definiše kao zakonom uređena, na bazi ravnopravnosti zasnovana, zajednica života žene i muškarca, nastala na osnovu njihove slobodno izražene volje.
.

Porodični zakon svakom supružniku daje pravo na razvod braka: „ako su bračni odnosi ozbiljno i trajno poremećeni ili ako se objektivno ne može ostvarivati zajednica života supružnika“.

Ukoliko dođe do razvoda braka, posebno se vodi računa o sledećim pitanjima:
– poveravanju odnosno starateljstvu nad decom,
– deobi imovine supružnika (kod sporazumnog razvoda braka),
– visini doprinosa za izdržavanje deteta,
– načinu održavanja ličnih odnosa deteta sa drugim roditeljem,
– eventualnom nasilju u porodici.

Brak može biti prekinut razvodom braka odnosno bračnim sporom. Razvod braka podrazumeva pokretanje brakorazvodne parnice. Brakorazvodna parnica može imati dva oblika:
1. tužbeni oblik – razvod braka po tužbi,
2. oblik predloga za sporazumni razvod braka – sporazumni razvod braka.

Sporazumni razvod braka je takav razvod braka čije je osnovno obeležje saglasnost supružnika da se razvedu. Sporazumni razvod braka se javlja u slučaju kada se postupak prekida braka pokreće predlogom za sporazumni razvod braka. Predlog za sporazumni razvod braka mogu sačiniti supružnici ili advokat za razvod. Supružnici imaju pravo na razvod braka sporazumno samo ako zaključe sporazumni predlog u pisanoj formi, odnosno sačine pismeni sporazum o razvodu.

Predlog za sporazumni razvod supružnici ili advokat za razvod podnose nadležnom sudu u mestu prebivališta ili boravišta nekog od supružnika, odnosno u mestu njihovog poslednjeg zajedničkog prebivališta.

Porodičnim zakonom je regulisan i način na koji se vrši razvod braka po tužbi. U slučaju da supružnici nisu uspeli da ostvare sporazumni razvod braka, podnosi se tužba za razvod braka odnosno vrši se razvod braka po tužbi. Razvod braka po tužbi se pokreće tužbom za razvod braka od strane jednog supružnika, koji zahteva od suda da presudom proglasi prestanak bračne zajednice. Tužbu za razvod braka može sačiniti angažovani advokat za razvod braka po tužbi od strane supružnika koji tužbu pokreće.

Razvod braka po tužbi podrazumeva da jedan od supružnika (ili angažovani advokat za razvod braka po tužbi) zahteva od suda da presudom proglasi prestanak bračne zajednice. Tužba za razvod braka se podnosi Osnovnom sudu na čijem području tuženi ima prebivalište odnosno boravište ili osnovnom sudu na čijem području su supružnici imali poslednje zajedničko prebivalište. Tužba za razvod se ne dostavlja tuženom na odgovor. U postupku za razvod braka javnost je isključena.

Tužba za razvod braka po tužbi je formalnog karaktera. Po Porodičnom zakonu ona mora da sadrži sve one elemente koji su neophodni da bi se po tužbi za razvod braka moglo postupiti:
– označenje suda,
– ime i prezime, prebivalište ili boravište stranaka, njihovih zakonskih zastupnika i punomoćnika,
– predmet spora,
– sadržinu izjave i potpis podnosioca.

Kada sud zaprimi tužbu za razvod braka, pokušaće da u postupku posredovanja između sukobljenih strana (supružnika) postigne pomirenje strana ili stvori uslove da se supružnici nagode o sporazumnom razvodu braka. Posredovanje suda ima svoja ograničenja, koja se odnose na sledeće:
– ne sprovodi se ako jedan od supružnika na njega ne pristane,
– ne sprovodi se ako jedan od supružnika nije sposoban za rasuđivanje,
– ne sprovodi se ako jedan od supružnika ima nepoznato boravište ili ako jedan ili oba supružnika žive u inostranstvu.

Supružnik koji pokreće tužbu za razvod braka (ili ovlašćeni advokat za razvod braka po tužbi) može u tužbi predložiti način na koji treba urediti čuvanje, vaspitanje i izdržavanje deteta (dece) i održavanje njihovih ličnih odnosa. Sud će predlog supružnika razmotriti, ali će postupiti shodno svojoj proceni o tome šta je u najboljem interesu deteta (dece). Sud ne mora da postupi po predlogu stranke.

Razvod braka po tužbi podrazumeva i rešavanje pitanja izdržavanja deteta sudskim putem. Kada je reč o dečjim potrebama, sud će ih ceniti u zavisnosti od uzrasta deteta, vodeći računa o minimalnoj sumi izdržavanja. Roditelj, koji vrši roditeljsko pravo, dužan je da doprinosi dečjem izdržavanju i to maloletnog deteta, kao i punoletnog deteta koje se nalazi na redovnom školovanju, a najkasnije do 26. godine života deteta.

Slavica Janjić

Advokat Slavica Janjić diplomirala je na Pravnom fakultetu, a još tokom studija sticala je praktično pravničko iskustvo obavljajući dužnost sudije porotnika u Osnovnom sudu u Aranđelovcu. Položila je pravosudni ispit i ima dugogodišnje profesionalno iskustvo u zastupanju i pružanju pravne pomoći fizičkim i pravnim licima u oblastima građanskog, privrednog, upravnog i krivičnog prava. Svoje stručno usavršavanje nastavila je pohađajući specijalističke studije iz poreskog prava, kao i polaganjem stručnog ispita za zastupnika za intelektualnu svojinu i ispita za javnog beležnika. Završila je i obuku za medijatora (posrednika) i upisana je u Registar posrednika Ministarstva pravde Republike Srbije. Član je Advokatske komore Srbije i Advokatske komore Beograda. Profesionalnu karijeru započela je u privrednom društvu „Šamot“ a.d. Aranđelovac. U periodu od 1993. do 2001. godine obavljala je rukovodeće pravne poslove i funkciju direktora. Nakon toga, preuzima dužnost rukovodioca pravne službe u Direkciji za građevinsko zemljište. Tokom tog perioda bila je odgovorna za saradnju sa državnim organima, izradu opštih akata, pripremu i realizaciju ugovora o komunalnom opremanju zemljišta, kao i drugih složenih pravnih poslova. Posebnu pravno-advokatsku stručnost stekla je u oblasti nepokretnosti, imovinskopravnih odnosa i pravnih pitanja vezanih za građevinsko zemljište. Tokom svoje karijere uspešno je zastupala fizička i pravna lica u velikom broju složenih predmeta gotovo iz svih pravnih oblasti, pružajući sveobuhvatnu pravnu podršku, strateško savetovanje i stručno i profesionalno vođenje sudskih postupaka. Član je Udruženja pravnika u privredi i kontinuirano prati razvoj domaće i međunarodne pravne prakse, radi pružanja pravnih usluga na najvišem profesionalnom nivou. Advokat Slavica Janjić pruža pravne usluge u velikom broju pravnih oblasti, sa posebnim fokusom na imovinsko pravo, privredno pravo, nasledno pravo, porodično pravo, radne sporove, upravne postupke i zastupanje pred sudovima i drugim državnim organima. Pored maternjeg jezika, tečno govori engleski jezik i poseduje napredno znanje rada na računaru i savremenim poslovnim softverskim alatima.