Sticanje prava svojine odnosno nepokretnosti može biti dvojako – za života vlasnika imovine ili nakon njegove smrti. Ukoliko se nepokretnosti stiče za života vlasnika, prenos vlasništva može biti u vidu prodaje, poklone, razmene, a ako je nakon smrti vlasnika nepokretnosti, nepokretnost se stiče nasleđem, ugovorom o doživotnom izdržavanju.

Zakon o prometu nepokretnosti uređuje promet nepokretnosti, ali je i definiše. Prema zakonu, nepokretnost se deli zemljište i građevinske objekte. Pod zemljištem zakon podrazumeva poljoprivredno, građevinsko zemljište, šume i šumsko zemljište. Prema zakonu su građevinski objekti stambene zgrade, poslovne zgrade, stambeno-poslovne, ekonomske i drugi građevinski objekti, ali i posebni delovi zgrada, odnosno stanova, poslovnih prostorija, garaža i garažnih mesta.

Promet nepokretnosti se vrši tako da se sklapa ugovor o prometu nepokretnosti

(ugovor o kupoprodaji nepokretnosti, ugovor o poklonu, ugovor o razmeni, ugovor o doživotnom izdržavanju, ugovor o ustupanju i raspodeli imovine za života).

Ugovori o prometu nepokretnosti su strogo formalni ugovori koji se zaključuju u pisanoj formi i overavaju kod javnog beležnika i to ne samo potpis ugovornih strana, već i sama sadržina ugovora (solemnizovane isprave). Preduslov za prometovanje nepokretnosti je dokaz o pravnom osnovu sticanja nepokretnosti, koji se javlja u obliku ugovora o kupoprodaji, poklonu, rešenja o nasleđivanju ili restituciji ili kao sudska presuda kojom se utvrđuje pravo svojine na nepokretnosti.

Kada javni beležnik utvrdi neku vrstu potencijalne smetnje, tereta ili neku činjenicu od značaja vezanu za predmetnu nepokretnost, obavezan je o tome upozori stranke koje potpisuju ugovor. Ukoliko stranke zaključe ugovor i nakon upozorenja, javni beležnik upozorenje unosi u tekst klauzule. Ukoliko se stranke protive unošenju upozorenja u tekst klauzule, javni beležnik ima ovlašćenje da odbije overu ugovora o prometu nepokretnosti.

Promet nepokretnosti odnosno sticanje prava svojine nad nepokretnošću za života vlasnika nije dozvoljen ukoliko postoji neka zabeležba zabrane prometa (prisutno kod nelegalnih objekata ili privremene mere zabrane otuđenja, opterećenja nepokretnosti izvršnog dužnika).

Nakon potpisa ugovora o prometu nepokretnosti, novi vlasnik nepokretnosti upisuje svoje pravo svojine u registar katastra nepokretnosti. Upis u katastar nepokretnosti je konstitutivnog karaktera i predstavlja način sticanja prava svojine (samo potpisivanje ugovora nije dovoljno bez upisa).

Katastar je javni registar koji sadrži sve neophodne podatke o samoj nepokretnosti i njihovim pravima i vlasnicima. Katastar vrši usluge upisa prava i promena, upisa svih zabeležbi, brisanja zabeležbi i tereta, pruža potrebne informacije o nepokretnosti i vodi sam registar.

Kako bi promet nepokretnosti bio što sigurniji, poželjno je da ugovorne strane angažuju advokata za promet nepokretnosti.

Od 04.11.2023. godine upis nepokretnosti u katastar vrši se isključivo preko advokata za promet nepokretnosti.

Slavica Janjić

Advokat Slavica Janjić diplomirala je na Pravnom fakultetu, a još tokom studija sticala je praktično pravničko iskustvo obavljajući dužnost sudije porotnika u Osnovnom sudu u Aranđelovcu. Položila je pravosudni ispit i ima dugogodišnje profesionalno iskustvo u zastupanju i pružanju pravne pomoći fizičkim i pravnim licima u oblastima građanskog, privrednog, upravnog i krivičnog prava. Svoje stručno usavršavanje nastavila je pohađajući specijalističke studije iz poreskog prava, kao i polaganjem stručnog ispita za zastupnika za intelektualnu svojinu i ispita za javnog beležnika. Završila je i obuku za medijatora (posrednika) i upisana je u Registar posrednika Ministarstva pravde Republike Srbije. Član je Advokatske komore Srbije i Advokatske komore Beograda. Profesionalnu karijeru započela je u privrednom društvu „Šamot“ a.d. Aranđelovac. U periodu od 1993. do 2001. godine obavljala je rukovodeće pravne poslove i funkciju direktora. Nakon toga, preuzima dužnost rukovodioca pravne službe u Direkciji za građevinsko zemljište. Tokom tog perioda bila je odgovorna za saradnju sa državnim organima, izradu opštih akata, pripremu i realizaciju ugovora o komunalnom opremanju zemljišta, kao i drugih složenih pravnih poslova. Posebnu pravno-advokatsku stručnost stekla je u oblasti nepokretnosti, imovinskopravnih odnosa i pravnih pitanja vezanih za građevinsko zemljište. Tokom svoje karijere uspešno je zastupala fizička i pravna lica u velikom broju složenih predmeta gotovo iz svih pravnih oblasti, pružajući sveobuhvatnu pravnu podršku, strateško savetovanje i stručno i profesionalno vođenje sudskih postupaka. Član je Udruženja pravnika u privredi i kontinuirano prati razvoj domaće i međunarodne pravne prakse, radi pružanja pravnih usluga na najvišem profesionalnom nivou. Advokat Slavica Janjić pruža pravne usluge u velikom broju pravnih oblasti, sa posebnim fokusom na imovinsko pravo, privredno pravo, nasledno pravo, porodično pravo, radne sporove, upravne postupke i zastupanje pred sudovima i drugim državnim organima. Pored maternjeg jezika, tečno govori engleski jezik i poseduje napredno znanje rada na računaru i savremenim poslovnim softverskim alatima.