Zdravstveno osiguranje u Republici Srbiji je obavezno zdravstveno osiguranje i dobrovoljno zdravstveno osiguranje. Zdravstveno osiguranje je uređeno Zakonom o zdravstvenom osiguranju. Ovim zakonom se definišu i detaljnije uređuju: prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja i uslovi za njihovo ostvarivanje, finansiranje obaveznog zdravstvenog osiguranja, ugovaranje zdravstvene zaštite, organizacija obaveznog zdravstvenog osiguranja i druga pitanja od značaja za sistem obaveznog zdravstvenog osiguranja. Zakonom o zdravstvenom osiguranju se takođe uređuju vrste dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja, uslovi za organizovanje i sprovođenje dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja, finansiranje dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja i druga pitanja od značaja za dobrovoljno zdravstveno osiguranje.

Shodno zakonu, obavezno zdravstveno osiguranje se određuje kao osiguranje kojim se osiguranim licima i drugim licima obezbeđuje pravo na zdravstvenu zaštitu i pravo na novčane naknade u skladu sa zakonom.

Obavezno zdravstveno osiguranje obuhvata:

  • osiguranje za slučaj bolesti i povrede van rada,
  • osiguranje za slučaj povrede na radu i profesionalne bolesti.

Obavezno zdravstveno osiguranje organizuje se na načelima: obaveznosti, solidarnosti i uzajamnosti, javnosti, zaštite prava osiguranih lica i zaštite javnog interesa, stalnog unapređivanja kvaliteta obaveznog zdravstvenog osiguranja i ekonomičnosti i efikasnosti obaveznog zdravstvenog osiguranja.

Prava iz zdravstvenog osiguranja, koja su određena zakonom, su sledeća:

  • pravo na zdravstvenu zaštitu,
  • pravo na novčane naknade.

Radi ostvarivanja prava iz zdravstvenog osiguranja, osiguranici moraju ispuniti uslov prethodnog osiguranja, što znači da moraju, kao osiguranici, navršiti staž osiguranja u trajanju od najmanje 3 meseca neprekidno ili 6 meseci sa prekidima u poslednjih 18 meseci pre početka korišćenja prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja. U period prethodnog osiguranja računa se vreme od dana kada je osiguranik stekao svojstvo osiguranika i period za koji je uplaćen doprinos. Izuzetak od ovog pravila postoji u slučaju ako osiguranik ostvaruje prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja i kada nisu ispunjeni uslovi u pogledu prethodnog osiguranja, i to u slučajevima:

  • povrede na radu ili profesionalne bolesti,
  • hitne medicinske pomoći i ostvarivanja pripadajućih novčanih naknada,
  • kada je ostvarivanje prava na naknadu zarade u visini minimalne zarade utvrđene u skladu sa propisima o radu za mesec za koji se naknada zarade isplaćuje.

Osiguranici zemalja sa kojima postoji zaključen međunarodni ugovor o socijalnom osiguranju prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja ostvaruju svoja prava iz zdravstvenog osiguranja u skladu sa zakonom, osim ako međunarodnim ugovorom o socijalnom osiguranju nije drukčije utvrđeno.

Članovi porodice osiguranika imaju prava iz zdravstvenog osiguranja u skladu sa zakonom ukoliko je ispunjen uslov da osiguranik, preko koga ostvaruju ta prava, i sam ispunjava uslove u pogledu prethodnog osiguranja. Članovima porodice, u smislu zakona, smatraju se:

  • članovi uže porodice (supružnik ili vanbračni partner, deca rođena u braku ili van braka, usvojena i pastorčad i deca uzeta na izdržavanje),
  • članovi šire porodice (roditelji, očuh, maćeha, usvojitelj, deda, baba, unučad, braća i sestre, koje osiguranik izdržava, u smislu propisa o porodičnoj zaštiti, kao i propisa o socijalnoj zaštiti i obezbeđivanju socijalne sigurnosti građana).
Slavica Janjić

Advokat Slavica Janjić diplomirala je na Pravnom fakultetu, a još tokom studija sticala je praktično pravničko iskustvo obavljajući dužnost sudije porotnika u Osnovnom sudu u Aranđelovcu. Položila je pravosudni ispit i ima dugogodišnje profesionalno iskustvo u zastupanju i pružanju pravne pomoći fizičkim i pravnim licima u oblastima građanskog, privrednog, upravnog i krivičnog prava. Svoje stručno usavršavanje nastavila je pohađajući specijalističke studije iz poreskog prava, kao i polaganjem stručnog ispita za zastupnika za intelektualnu svojinu i ispita za javnog beležnika. Završila je i obuku za medijatora (posrednika) i upisana je u Registar posrednika Ministarstva pravde Republike Srbije. Član je Advokatske komore Srbije i Advokatske komore Beograda. Profesionalnu karijeru započela je u privrednom društvu „Šamot“ a.d. Aranđelovac. U periodu od 1993. do 2001. godine obavljala je rukovodeće pravne poslove i funkciju direktora. Nakon toga, preuzima dužnost rukovodioca pravne službe u Direkciji za građevinsko zemljište. Tokom tog perioda bila je odgovorna za saradnju sa državnim organima, izradu opštih akata, pripremu i realizaciju ugovora o komunalnom opremanju zemljišta, kao i drugih složenih pravnih poslova. Posebnu pravno-advokatsku stručnost stekla je u oblasti nepokretnosti, imovinskopravnih odnosa i pravnih pitanja vezanih za građevinsko zemljište. Tokom svoje karijere uspešno je zastupala fizička i pravna lica u velikom broju složenih predmeta gotovo iz svih pravnih oblasti, pružajući sveobuhvatnu pravnu podršku, strateško savetovanje i stručno i profesionalno vođenje sudskih postupaka. Član je Udruženja pravnika u privredi i kontinuirano prati razvoj domaće i međunarodne pravne prakse, radi pružanja pravnih usluga na najvišem profesionalnom nivou. Advokat Slavica Janjić pruža pravne usluge u velikom broju pravnih oblasti, sa posebnim fokusom na imovinsko pravo, privredno pravo, nasledno pravo, porodično pravo, radne sporove, upravne postupke i zastupanje pred sudovima i drugim državnim organima. Pored maternjeg jezika, tečno govori engleski jezik i poseduje napredno znanje rada na računaru i savremenim poslovnim softverskim alatima.