Porez je novčani izdatak u formi nedobrovoljnog plaćanja državi, kod kog ne postoji protivusluga koju bi platilac poreza od nje zauzvrat primio. Osnovna svrha poreza je finansiranje budžeta i propisanih nadležnosti države i njenih jedinica, iz kog se finansiraju država i javna dobra i zajedničke potrebe društva.

Oporezivanje može biti u vidu oporezivanja fizičkog lica i oporezivanja pravnog lica.

Najvažnije karakteristike poreza su osnov oporezivanja i poreska stopa.

U zavisnosti od toga, oporezivanje fizičkih lica u Republici Srbiji može biti u vidu:

  • poreza na dohodak građana,
  • doprinosi za socijalno osiguranje,
  • poreza na imovinu,
  • poreza na prenos apsolutnih prava,
  • poreza na nasleđe i poklone.

Porez na dohodak građana je porez koji fizička lica (građani) izdvajaju po osnovu prihoda od rada, imovine, kapitala. Vrste poreza na dohodak građana obuhvataju: porez na zarade (po stopi od 10%, pri čemu postoji i neoporeziv deo zarade), porez na prihod od samostalnih delatnosti (obveznici su preduzetnici koji vode poslovne knjige, a stopa poreza je 10%), paušalno oporezivanje preduzetnika (plaćaju ga preduzetnici paušalci, a iznos poreskog zaduženja određuje Poreska uprava prema mestu prebivališta, vrsti delatnosti i određenih koeficijenata od strane PU), porez na kapitalne dobitke (postoji kod prodaje nekretnina, akcija i obračunava se po stopi od 15%), porez na zakup (poreska stopa od 20% se primenjuje na prihod od izdavanja imovine).

Doprinosi za socijalno osiguranje su poreska davanja koja se obračunavaju na bruto zaradu, a plaćaju ga i zaposleni i poslodavac. U okviru doprinosa za socijalno osiguranje, razlikuju se penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) koje se obračunava po poreskoj stopi od 25%, zatim zdravstveno osiguranje po stopi od 10,3% i osiguranje za slučaj nezaposlenosti po stopi od 0,75%.

Porez na imovinu je vrsta poreza koju plaćaju fizička lica po osnovu nekretnine koju imaju u vlasništvu. Porez na imovinu se plaća kvartalno, a poreska stopa zavisi od vrednosti imovine, koju procenjuje lokalna samouprava. Najčešća poreska stopa kod poreza na imovinu fizičkih lica je 0,3% i 0,4%.

Porez na prenos apsolutnih prava postoji kada se vrši kupoprodaja nekretnine, a poreski obveznik je kupac nekretnine. Poreska stopa kod poreza na prenosu apsolutnih prava je 2,5% od ugovorene vrednosti nekretnine ili procenjene vrednosti, ukoliko je ona veća.

Porez na nasleđe i poklon je oblik poreza koji se plaća na imovinu koja se prenosi sa jedne osobe na drugu, bilo nasleđivanjem ili kao poklon. Porez na nasleđe i poklon se obračunava po različitim poreskim stopama, zavisno od naslednog reda – 1% za prva dva nasledna reda (deca, roditelji) i 2,5% za dalja nasledstva ili poklone. Kod ove vrste poreza postoje određena poreska oslobađanja za određene kategorije imovine ili za određene korisnike (prvostepeni naslednici ili pokloni do određenog iznosa).

Za sva pitanja u vezi oporezivanja fizičkih lica, pravi savet daje advokat za poreze. Advokat za poreze pomaže u razumevanju poreskih propisa i vrste poreskih obaveza, koje nastaju zavisno od pravnih radnji i pruža sve informacije o aktuelnim poreskim olakšicama i mogućnostima za smanjenje poreskog opterećenja fizičkih lica i preduzetnika. Advokat za poreze priprema i podnosi prijave za porez na prihod i imovinu u skladu sa zakonskim rokovima. Nadalje, advokat za poreze prisustvuje tokom inspekcijskih pregleda i pruža podršku u izjašnjavanju prema inspektorima, zastupajući najbolje interese klijenta. Advokat za poreze zastupa fizička lica u postupcima pred Poreskom upravom i upravnom sporu protiv odluka Poreske uprave i tokom žalbenih postupaka.

Advokatska kancelarija Slavica Janjić i saradnici Beograd pruža stručne pravne usluge vezane za poreska pitanja pojedinaca, bez obzira na osnov nastanka poreske obaveze. Tim advokata kancelarije, sa užom specijalizacijom iz oblasti poresko pravo, pomaže u pravnim radnjama vezanim za optimizaciju poreza, izradu dokumentacije, pravilnom ispunjavanju poreskih obaveza, zaštiti i zastupanju interesa klijenata u komunikaciji sa poreskim institucijama.

Slavica Janjić

Advokat Slavica Janjić diplomirala je na Pravnom fakultetu, a još tokom studija sticala je praktično pravničko iskustvo obavljajući dužnost sudije porotnika u Osnovnom sudu u Aranđelovcu. Položila je pravosudni ispit i ima dugogodišnje profesionalno iskustvo u zastupanju i pružanju pravne pomoći fizičkim i pravnim licima u oblastima građanskog, privrednog, upravnog i krivičnog prava. Svoje stručno usavršavanje nastavila je pohađajući specijalističke studije iz poreskog prava, kao i polaganjem stručnog ispita za zastupnika za intelektualnu svojinu i ispita za javnog beležnika. Završila je i obuku za medijatora (posrednika) i upisana je u Registar posrednika Ministarstva pravde Republike Srbije. Član je Advokatske komore Srbije i Advokatske komore Beograda. Profesionalnu karijeru započela je u privrednom društvu „Šamot“ a.d. Aranđelovac. U periodu od 1993. do 2001. godine obavljala je rukovodeće pravne poslove i funkciju direktora. Nakon toga, preuzima dužnost rukovodioca pravne službe u Direkciji za građevinsko zemljište. Tokom tog perioda bila je odgovorna za saradnju sa državnim organima, izradu opštih akata, pripremu i realizaciju ugovora o komunalnom opremanju zemljišta, kao i drugih složenih pravnih poslova. Posebnu pravno-advokatsku stručnost stekla je u oblasti nepokretnosti, imovinskopravnih odnosa i pravnih pitanja vezanih za građevinsko zemljište. Tokom svoje karijere uspešno je zastupala fizička i pravna lica u velikom broju složenih predmeta gotovo iz svih pravnih oblasti, pružajući sveobuhvatnu pravnu podršku, strateško savetovanje i stručno i profesionalno vođenje sudskih postupaka. Član je Udruženja pravnika u privredi i kontinuirano prati razvoj domaće i međunarodne pravne prakse, radi pružanja pravnih usluga na najvišem profesionalnom nivou. Advokat Slavica Janjić pruža pravne usluge u velikom broju pravnih oblasti, sa posebnim fokusom na imovinsko pravo, privredno pravo, nasledno pravo, porodično pravo, radne sporove, upravne postupke i zastupanje pred sudovima i drugim državnim organima. Pored maternjeg jezika, tečno govori engleski jezik i poseduje napredno znanje rada na računaru i savremenim poslovnim softverskim alatima.