Krivično ili kazneno pravo je izraz koji se u širem smislu koristi za pravnu granu koja se bavi zaštitom najvećih vrednosti određenog društva, odnosno čija je zaštita u domenu države, kao entiteta, koji ima isključivo pravo kažnjavanja (ius puniendi). To je sistem zakonskih pravnih propisa kojima se utvrđuju uslovi za primenu kazni i drugih krivičnih sankcija prema učiniocima krivičnih dela, a u cilju zaštite društvenog i ekonomskog uređenja određene države.

Krivično pravo u širem smislu se deli na:

  • materijalno krivično pravo (krivično pravo u užem smislu),
  • krivično procesno pravo,
  • krivično izvršno pravo.

Krivična dela su mogu podeliti prema različitim kriterijumima. Prema težini učinjenog dela, razlikuju se teška i lakša krivična dela. Ako se krivično delo deli prema objektu zaštite, postoje krivična dela protiv života i tela, protiv imovine, krivična dela protiv javnog reda i mira i krivična dela protiv pravnog sistema. Ako se vrši podela krivičnog dela prema načinu njegovog izvršenja, postoji krivično delo radnje i propuštanja (kada postoji zakonska obaveza delovanja).

Prekršajno pravo je skup pravnih propisa kojima se određuju prekršaji, uslovi za prekršajnu odgovornost, prekršajne sankcije prema njihovim učiniocima, uslovi za propisivanje i izricanje prekršajnih sankcija, prekršajni postupak i postupak izvršenja odluke. Sadržina prekršajnog prava se nalazi u materijalnom prekršajnom pravu, prekršajnom postupku i postupku izvršenja odluka prekršajnih organa. Prekršajno pravo ima zaštitnu funkciju, koja se ogleda u zaštiti značajnih vrednosti kao što su: slobode i prava čoveka, društveno-ekonomsko i političko uređenje i pravni poredak. Društveni odnosi se prekršajnim pravom ne regulišu direktno, već posredno, propisivanjem i izricanjem prekršajnih sankcija za povrede, koje primenjuje država prinudnim putem, a koje se sastoje u ograničavanju ili lišavanju pojedinih prava.

Prekršajno pravo deli na:

  • materijalno prekršajno, pravo koje ima svoj opšti deo (načela i instituti regulisani zakonom o prekršajima) i posebni deo (pojedinačni prekršaji),
  • procesno prekršajno, ono sadrži odredbe koji regulišu proceduru primene materijalnog prava,
  • izvršno prekršajno, pravo se bavi izvršenjem izrečenih prekršajnih sankcija.

Prekršajne sankcije su:

  1. kazne;
  2. kazneni poeni;
  3. opomena;
  4. zaštitne mere;
  5. vaspitne mere.

Kod postojanja krivičnog ili prekršajnog dela, pravnu pomoć (odbranu) pruža

advokat za krivično pravo odnosno advokat za prekršajno pravo.

Uloga advokata za krivično pravo (advokat za prekršajno pravo) je ključna jer pred sudom u cilju odbrane klijenta prikuplja sve dokaze, svedoke i iznosi materijal kako bi postigao najbolje za svog klijenta.

Advokat za krivično pravo pruža sledeće usluge:

  • odbrana u krivičnim postupcima,
  • odbrana maloletnih lica,
  • zastupanja kod privatnih krivičnih postupaka,
  • naplata troškova i naknade štete zasnovanih na bespravnim osudama, kao i posle donošenja oslobađajućih presuda,
  • podnošenje zahteva za pomilovanja,
  • sva ostala pravna problematika vezana za krivične postupke
  • izdržavanje kazni zatvora u kućnim uslovima.
  • odbrana u privrednim krivičnim postupcima.

Advokat za prekršajno pravo pruža sledeće pravne usluge:

  • odbrane u svim prekršajnim postupcima,
  • odbrana kod nanošenje pravnom poretku u vidu remećenja javnog reda i mira,
  • odbrana kod slabljenja društvene discipline,
  • odbrana kod ometanja vršenja funkcija državnih i drugih organa.

Advokatska kancelarija Slavica Janjić i saradnici Beograd, zahvaljujući profesionalnom i stručnom timu i dugogodišnjem iskustvu, pruža sve pravne usluge vezane za krivično i prekršajno pravo.

Slavica Janjić

Advokat Slavica Janjić diplomirala je na Pravnom fakultetu, a još tokom studija sticala je praktično pravničko iskustvo obavljajući dužnost sudije porotnika u Osnovnom sudu u Aranđelovcu. Položila je pravosudni ispit i ima dugogodišnje profesionalno iskustvo u zastupanju i pružanju pravne pomoći fizičkim i pravnim licima u oblastima građanskog, privrednog, upravnog i krivičnog prava. Svoje stručno usavršavanje nastavila je pohađajući specijalističke studije iz poreskog prava, kao i polaganjem stručnog ispita za zastupnika za intelektualnu svojinu i ispita za javnog beležnika. Završila je i obuku za medijatora (posrednika) i upisana je u Registar posrednika Ministarstva pravde Republike Srbije. Član je Advokatske komore Srbije i Advokatske komore Beograda. Profesionalnu karijeru započela je u privrednom društvu „Šamot“ a.d. Aranđelovac. U periodu od 1993. do 2001. godine obavljala je rukovodeće pravne poslove i funkciju direktora. Nakon toga, preuzima dužnost rukovodioca pravne službe u Direkciji za građevinsko zemljište. Tokom tog perioda bila je odgovorna za saradnju sa državnim organima, izradu opštih akata, pripremu i realizaciju ugovora o komunalnom opremanju zemljišta, kao i drugih složenih pravnih poslova. Posebnu pravno-advokatsku stručnost stekla je u oblasti nepokretnosti, imovinskopravnih odnosa i pravnih pitanja vezanih za građevinsko zemljište. Tokom svoje karijere uspešno je zastupala fizička i pravna lica u velikom broju složenih predmeta gotovo iz svih pravnih oblasti, pružajući sveobuhvatnu pravnu podršku, strateško savetovanje i stručno i profesionalno vođenje sudskih postupaka. Član je Udruženja pravnika u privredi i kontinuirano prati razvoj domaće i međunarodne pravne prakse, radi pružanja pravnih usluga na najvišem profesionalnom nivou. Advokat Slavica Janjić pruža pravne usluge u velikom broju pravnih oblasti, sa posebnim fokusom na imovinsko pravo, privredno pravo, nasledno pravo, porodično pravo, radne sporove, upravne postupke i zastupanje pred sudovima i drugim državnim organima. Pored maternjeg jezika, tečno govori engleski jezik i poseduje napredno znanje rada na računaru i savremenim poslovnim softverskim alatima.